Moderni, ubrzani način života u 21. vijeku dovodi do sve češćeg govora o stresu kao jednom od glavnih izazova za sigurnost i zdravlje pojedinca. Pandemija SARS- CoV-2 virusa zasigurno je bila jedan od većih stresogenih faktora u cijelom svijetu sa značajnim utjecajem kako na mentalno tako i na fizičko zdravlje ljudi širom svijeta. Probavni sistem nije izuzet od utjecaja stresa te se brojna stanja i tegobe probavnog sistema povezuju s izloženošću pojedinca stresu.
Šta je stres?
Pojam stresa prvi je početkom prošlog vijeka uveo kanadski ljekar Hans Selye koji je stres definisao kao “sumu ukupnog trošenja organizma tokom njegovog životnog vijeka”.
Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj fizički ili psihički integritet. Sve one fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju pojedinca koje se događaju pod utjecajem stresnog podražaja nazivaju se reakcijama na stres. Svaki stres remeti ravnotežu organizma, tzv. homeostazu, a on povratno odgovara različitim procesima i događajima koji nastoje povratiti ravnotežno stanje. Kao odgovor na stres, u organizmu se događaju brojne promjene – porast krvnog pritiska, povećana mišićna napetost, lupanje srca, glavobolja itd. Od psihičkih reakcija tu su strah, tjeskoba, uznemirenost, promjene u sposobnosti rasuđivanja. Stres može da bude akutni i hronični. Akutni stres nastaje kao reakcija pojedinca na direktnu opasnost i aktuelni stresogeni događaj, dok je hronični stres onaj nastao uslijed dugotrajne izloženosti pojedinca stresogenoj situaciji poput nezaposlenosti, bračnih problema, prekomjernog radnog opterećenja kroz duže vrijeme itd. Stanje stresa, dakle, svako je stanje u kojem se na bilo koji način (fizički, psihički ili socijalno) osjećamo ugroženi ili procjenjujemo da su ugroženi naši bližnji. Izraženost i trajanje reakcija na stres uzajamni su rezultat obilježja stresora, njihove jačine i trajanja, zatim osobina ličnosti pojedinca, njegove procjene vlastitih mogućnosti odupiranja stresu i njegove procjene količine socijalne potpore koju može da očekuje tokom suočavanja sa stresom. Reakcije na iste stresore mogu kod različitih pojedinaca da budu potpuno različite. Ako pojedinac procjenjuje da će lako savladati stresnu situaciju i da će pritom imati veliku socijalnu podršku, jačina i trajanje stresnih reakcija bit će slabije.
Utjecaj stresa na probavni sistem
Probavni sistem neraskidivo je povezan s našim mozgom, te sve češće u naučnim i stručnim krugovima koristimo pojam „osovina crijevo – mozak“ (eng. gut – brain axis) kojim naglašavamo međusobnu dvosmjernu povezanost ova dva sistema. Događaji u gastrointestinalnom sistemu šalju signale mozgu putem centralnog nervnog sistema koji pokreće promjene raspoloženja, dok se signali raspoloženja šalju iz mozga u crijeva. Kada je osoba izložena stresu, ova osovina prenosi signale stresa do probavnog sistema, na način da mozak otpušta hormone stresa, a probavni sistem ima receptore za te hormone i na taj način dolazi do odgovora i probavnog sistema na stres. Kompleksnosti povezanosti stresa i probavnog sistema doprinosi i činjenica da probavni sistem ima i vlastiti, enterički nervni sistem koji doprinosi reakciji organizma, odnosno probavnog sistema, na stres. Ipak, važno je naglasiti da svaki pojedinac ne reaguje jednako na stres te su reakcije, kao i simptomi, različiti.
Stres može da uzrokuje brojne gastrointestinalne probleme uključujući grčeve, nadutost, gubitak apetita, proljev, konstipaciju, mučninu. Osim navedenog, stres može da pogorša tegobe kod već postojećih gastrointestinalnih poremećaja, najčešće kod sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, peptičkog ulkusa i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). Iako se stres ne smatra direktnim uzročnikom navedenih bolesti, može da bude okidač za njihov nastanak ili dovede do pogoršanja postojećih tegoba. Nažalost, ovo može da postane začarani krug: doživljavanje ovih probavnih tegoba može da učini da ste još više pod stresom. A ponovljeni stres može da dovede do gastrointestinalnih problema—ili pogorša probleme koji već postoje.
Kako protiv stresa?
Iako vrlo često ne možemo da utječemo na izvore stresa, posebno one akutne, možemo da poradimo na reakciji na stres, odnosno na načinu kako ćemo se suočiti sa stresom. Zdrav način života, promjena životnih navika na bolje, mentalna higijena, promjena vlastitog pogleda i sagledavanja situacije, podsticanje kulture zdravlja, a ne bolesti su važni elementi u borbi protiv stresa i posljedičnih poremećaja. Neke od mjera za ublažavanje posljedica stresa, odnosno za lakše suočavanje sa stresom su:
- Redovna, raznovrsna ishrana uz dovoljan unos vode
- Fizička aktivnost
- Izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i šećera
- Dovoljno sna i odmora
- Izdvojiti vrijeme za porodicu, prijatelje, zabavu i opuštanje
- Prepoznati svoje granice
- Potražiti stručnu pomoć ako osoba ne može sama da se nosi sa situacijom
Izloženost zdravstvenih radnika stresu
Istraživanja pokazuju da zdravstveni radnici spadaju među 20 rangiranih profesija koje su najizloženije stresu. Pandemija COVID 19 zadnje 3 godine dodatno je izložila zdravstvene radnike stresu, i to kategoriji stresa koja spada u „katastrofe“ i kao takva može da izazove teže i dugotrajne posljedice. Tek ostaje za vidjeti, sad kad je proglašen kraj pandemije, kakve će biti dugoročne posljedice. Psihofizičko zdravlje zdravstveni radnici stavili su na iskušenje tokom pandemije. Ipak, i u razdoblju bez pandemije zdravstveni radnici izloženi su brojnim stresnim faktorima – veliko radno opterećenje, pritisci pacijenata i njihovih porodica, nezadovoljstvo uslovima rada, preveliko administrativno opterećenje, odgovornost, vrlo često odnošenje posla kući. Jačanje svijesti o stručnoj vrijednosti, kontinuirana edukacija, razvijanje pozitivnog radnog okruženja uz stvaranje boljih uslova rada, podrška saradnika, neki su od faktora koji mogu pozitivno da utječu na smanjenje stresa kod zdravstvenih radnika.
Zaključak
Stres je moderna „bolest“ današnjice. Izazovi koje pred čovjeka stavlja 21. vijek sve više u fokus brige za pacijenta stavljaju borbu protiv stresa kao okidača za neke bolesti i stanja. Kao i za ostale hronične bolesti, i u borbi protiv stresa najvažnija je prevencija. Ipak, ne smijemo da zaboravimo i na traženje stručne pomoći ako je to potrebno.
LITERATURA
- Matulović I, Rončević T, Sindik J. Stres i suočavanje sa stresom – primjer zdravstvenog osoblja. Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 174–177.
- Foster JA, Rinaman L, Cryan JF. Stress & the gut-brain axis: Regulation by the microbiome. Neurobiol Stress. 2017 Mar 19;7:124-136.
- World Health Organization. Doing What Matters in Times of Stress. An Illustrated Guide; 29 April 2020, Publication. Dostupno na: https://www.who.int/publications/i/item/9789240003927. Pristupljeno 10. lipnja 2023.g.
Odaberi poglavlje:
