{"id":178147,"date":"2023-05-29T12:02:04","date_gmt":"2023-05-29T10:02:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/znanjem-o-probavi-do-reguliranja-tezine\/"},"modified":"2023-05-30T08:54:22","modified_gmt":"2023-05-30T06:54:22","slug":"znanjem-o-probavi-do-regulisanja-tezine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/znanjem-o-probavi-do-regulisanja-tezine\/","title":{"rendered":"Znanjem o probavi do regulisanja te\u017eine"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Prekomjerna tjelesna te\u017eina je stanje koje uzrokuje neravnote\u017ea izme\u0111u unosa i potro\u0161nje kalorija. Dugotrajno pove\u0107ana tjelesna te\u017eina ima mnoge negativne utjecaje na zdravlje <\/strong>i predstavlja ve\u0107i rizik od razvoja hroni\u010dnih bolesti kao \u0161to su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, visok krvni pritisak\u2026<\/p>\n\n\n\n

Iako se rje\u0161enje \u010dini savr\u0161eno jednostavnim \u2013 potro\u0161iti vi\u0161e kalorija nego \u0161to smo ih unijeli \u2013 mehanizmi debljine su izuzetno slo\u017eeni. Prije, nakon i tokom ishrane uklju\u010deno je vi\u0161e mehanizama koji poma\u017eu u regulaciji apetita, energetskom unosu hrane i regulaciji tjelesne te\u017eine.<\/strong> U ovom \u010dlanku istra\u017eit \u0107ete kako probavni sistem utje\u010de na tjelesnu te\u017einu.<\/p>\n\n\n\n

Hrana koju unosimo putuje kroz cijeli probavni sistem, koji se kao nekakva cijev prote\u017ee od usta sve do anusa. Probavni sistem uklju\u010duje usnu \u0161upljinu, jednjak, \u017eeludac, tanko i debelo crijevo te jetru, gu\u0161tera\u010du i \u017eu\u010dni mjehur. Svaki organ igra svoju ulogu u probavi, metabolizmu, apsorpciji i izlu\u010divanju hrane. <\/p>\n\n\n\n

Sve po\u010dinje ve\u0107 u glavi, kada razmi\u0161ljamo o hrani, miri\u0161emo je ili gledamo. Ve\u0107 u prvoj fazi mo\u017eemo napraviti gre\u0161ke. Fizi\u010dki probava po\u010dinje u ustima, gdje moramo zadr\u017eati hranu du\u017ee nego \u0161to smo do sada navikli. Pro\u017evakana hrana zatim putuje do \u017eeluca, gdje se postupno prazni u tanko crijevo. Brzina pra\u017enjenja \u017eeluca va\u017ean je dio osje\u0107aja sitosti.  <\/p>\n\n\n\n

Os crijevo-mozak je pogonska sila sitosti kod ljudi. Konzumiranje obroka uzrokuje istezanje \u017eeluca, proizvodnju hormona u enteroendokrinim \u0107elijama u crijevima, \u0161to podsti\u010de osje\u0107aj puno\u0107e odnosno sitosti i \u017eelju za prestankom hranjenja. <\/p>\n\n\n\n

Ne smijemo zaboraviti na \u201eskriveni organ\u201d, crijevnu mikrobiotu koja igra klju\u010dnu ulogu u metabolizmu i mo\u017ee, putem razli\u010ditih mehanizama i vlastitih metabolita, utjecati na regulaciju apetita i pove\u0107anje tjelesne te\u017eine. <\/p>\n\n\n\n

Gre\u0161ke pravimo ve\u0107 u kefalnoj fazi hranjenja<\/h2>\n\n\n\n

Prva faza hranjenja odvija se ve\u0107 prije prvog zalogaja, a po\u010dinje razmi\u0161ljanjem o hrani ili mirisanjem i posmatranjem hrane (vizualnom i olfaktornom stimulacijom). <\/p>\n\n\n\n

Tada se aktiviraju kefalne fiziolo\u0161ke reakcije koje na\u0161e tijelo pripremaju za ishranu.<\/strong> Fiziolo\u0161ke reakcije kefalne faze vode u pove\u0107anu produkciju i izlu\u010divanje pljuva\u010dke, \u017eu\u010di iz \u017eu\u010dnog mjehura i probavnih enzima i hormona u \u017eelucu i crijevima, a podsti\u010de i kretanje probavnog sistema (peristaltika). <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Nezdrava<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

U dana\u0161njem brzom tempu \u017eivota kefalna faza hranjenja \u010desto je zanemarena.<\/strong> Hranimo se dok gledamo televiziju, radimo na ra\u010dunaru, razgovaramo u dru\u0161tvu, hranu \u010de\u0161\u0107e naru\u010dujemo nego \u0161to je sami pripremamo\u2026 <\/p>\n\n\n\n

Tako tokom jela hrani ne posve\u0107ujemo preveliku pa\u017enju i \u010desto je samo na brzinu \u201eubacimo\u201d u sebe. Na\u0161 probavni trakt u takvim situacijama nije optimalno pripremljen za prihva\u0107anje hrane, zato lo\u0161ije radi<\/strong>. Rezultat je nepotpuno probavljena hrana koja se u tankom crijevu ne mo\u017ee apsorbirati. Osim toga, neprobavljena hrana dolazi do debelog crijeva, gdje je fermentira crijevna mikrobiota. To dovodi do vjetrova, nadutosti, \u017egaravice i drugih zdravstvenih tegoba koje su posljedica nedostatka hranjivih supstanci.<\/p>\n\n\n\n

Kako se aktivira kefalna faza hranjenja?  <\/p>\n\n\n\n

Najva\u017eniji korak je da tokom hranjenja uklonimo sve ometaju\u0107e faktore koji odvla\u010de pa\u017enju <\/strong>(isklju\u010dimo televizor, uklonimo ra\u010dunar) i hranimo se svjesno<\/strong>. \u0160ta to zna\u010di?<\/p>\n\n\n\n

Posvetimo se hrani koja je pred nama i obratimo pa\u017enju na to koju hranu jedemo, kakvog je mirisa i okusa, kako se pritom fizi\u010dki i mentalno osje\u0107amo, zapitajmo se za\u0161to smo odabrali tu hranu\u2026<\/p>\n\n\n\n

Svjesna ishrana je prvi korak do regulisane tjelesne te\u017eine jer se njome pobolj\u0161ava samokontrola, prepoznaje se utjecaj osje\u0107aja na ishranu, smanjuje se \u017eudnja za hranom, osje\u0107a se koli\u010dina unesene hrane, ranije se prepoznaje sitost\u2026<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e o tome kako mo\u017eete svjesnom ishranom do\u0107i do bolje probave pro\u010ditajte u ovom \u010dlanku<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Da li dobro pro\u017eva\u0107ete hranu?<\/h2>\n\n\n\n

Kad hranu stavimo u usta, po\u010dinjemo \u017evakati. Tu aktivnost, zbog brzog tempa \u017eivota i mentalne odsutnosti tokom jela, lo\u0161e obavljamo, \u0161to dovodi do lo\u0161ijih probavnih i apsorpcionih procesa i utje\u010de na signale koji reguli\u0161u apetit i unos hrane. <\/p>\n\n\n\n

Sada ve\u0107 mnogobrojna istra\u017eivanja jasno pokazuju da \u017evakanje ima fiziolo\u0161ku i psiholo\u0161ku ulogu u regulaciji apetita \u2013 smanjenju gladi i pove\u0107anju osje\u0107aja sitosti<\/strong>. Du\u017ee \u017evakanje omogu\u0107ava mozgu da pravovremeno prepozna signale sitosti. Mozak, naime, prepoznaje sitost uz ka\u0161njenje od 20 minuta, zato nedovoljno \u017evakanje mo\u017ee dovesti do prejedanja i prekomjerne tjelesne te\u017eine.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Mlada<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Da li biste za sebe rekli da brzo jedete? U tom slu\u010daju posvetite vi\u0161e pa\u017enje \u017evakanju, jer \u0107ete time smanjiti i brzinu hranjenja. Da vas tokom \u017evakanja ne bi prebrzo zaveo sljede\u0107i zalogaj, izme\u0111u pojedina\u010dnih zalogaja radije odlo\u017eite pribor<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda ste ve\u0107 primijetili da ste nakon brzog jedenja \u010desto naduti. Jedan od razloga je to \u0161to ste na taj na\u010din unijeli vi\u0161e zraka, a drugi je neprobavljena hrana koja je do\u0161la do debelog crijeva, gdje je fermentiraju crijevne bakterije i pritom nastaju gasovi. Osobe koje brzo jedu tako\u0111er ka\u017eu da nakon hranjenja ranije ponovo osjete glad, iako su u pore\u0111enju s osobama koje sporije jedu pojele vi\u0161e. <\/p>\n\n\n\n

Osim regulisanja apetita \u017evakanje igra va\u017enu ulogu i u probavi hrane i biolo\u0161koj dostupnosti hranjivih supstanci iz unesenih namirnica. \u017dvakanjem se, naime, hrana kida na manje komade, pove\u0107ava se povr\u0161ina dostupna za probavne sokove u ustima i ru\u0161e se zidovi \u0107elija, \u010dime se iz hrane osloba\u0111aju hranjive supstance koje ina\u010de organizmu ne bi bile dostupne. <\/p>\n\n\n\n

Dobro \u017evakanje omogu\u0107ava lak\u0161u i bolju dalju probavu i efikasniju apsorpciju hranjivih supstanci iz unesene hrane.<\/strong> Lo\u0161ije \u017evakanje mo\u017ee dovesti do nedostatka hranjivih supstanci. <\/p>\n\n\n\n

Aspekt koji se naj\u010de\u0161\u0107e zanemaruje u regulaciji tjelesne te\u017eine bez sumnje je \u017evakanje, zato kod sljede\u0107eg obroka odvojite vi\u0161e vremena i svaki zalogaj pro\u017eva\u0107ite vi\u0161e od 15 puta<\/strong>. Iako se zadatak \u010dini jednostavnim, uskoro \u0107ete shvatiti da \u0107e vam trebati dosta volje da vam efikasno \u017evakanje ponovo pre\u0111e u naviku. <\/p>\n\n\n\n

Kako brzina pra\u017enjenja \u017eeluca utje\u010de na unos hrane?<\/h2>\n\n\n\n

\u017deludac u vezi s tjelesnom te\u017einom u istra\u017eivanjima dugo nije imao poseban prostor, iako putem mehani\u010dkih i hormonskih procesa igra va\u017enu ulogu u regulaciji apetita i, posljedi\u010dno, unosa hrane. Hormoni iz gornjeg i donjeg dijela probavnih organa, naime, zna\u010dajno utje\u010du na mo\u017edane centre za apetit i kontrolu glikemije. Pogledajmo kako.<\/p>\n\n\n\n

Kada hranu pro\u017eva\u0107emo i progutamo, aktiviramo peristaltiku, kretanje probavne cijevi. Pro\u017evakana hrana putuje jednjakom i nastavlja se probavljati u \u017eelucu, gdje se odvija njena mehani\u010dka i hemijska razgradnja. \u017deludac se postepeno raste\u017ee, \u0161to uzrokuje osje\u0107aj sitosti<\/strong>. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Par<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Sadr\u017eaj se iz \u017eeluca u tanko crijevo prazni postepeno. Pra\u017enjenje mo\u017ee potrajati i 2 do 3 sata, zato je brzina pra\u017enjenja \u017eeluca vrlo va\u017ena za osje\u0107aj sitosti i regulaciju apetita.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Mnogobrojni hormoni koji se izlu\u010duju u \u017eelucu i tankom crijevu (CCK, GLP-1) inhibiraju pra\u017enjenje \u017eeluca, jer time osiguravaju optimalnu apsorpciju hranjivih supstanci u tankom crijevu. Istovremeno djeluju i na mo\u017edani centar za apetit i time doprinose zavr\u0161etku hranjenja. <\/p>\n\n\n\n

Na brzinu pra\u017enjenja \u017eeluca utje\u010de vi\u0161e faktora. Me\u0111u onima koje mo\u017eemo kontrolisati su: <\/p>\n\n\n\n