{"id":192624,"date":"2023-11-09T10:50:04","date_gmt":"2023-11-09T08:50:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/sto-se-dogada-s-probavom-kada-je-tijelo-pod-stresom\/"},"modified":"2024-03-05T10:45:56","modified_gmt":"2024-03-05T08:45:56","slug":"sta-se-dogadja-s-probavom-kada-je-tijelo-pod-stresom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/sta-se-dogadja-s-probavom-kada-je-tijelo-pod-stresom\/","title":{"rendered":"\u0160ta se doga\u0111a s probavom kada je tijelo pod stresom?"},"content":{"rendered":"<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>Moderni, ubrzani na\u010din \u017eivota u 21. vijeku dovodi do sve \u010de\u0161\u0107eg govora o stresu kao jednom od glavnih izazova za sigurnost i zdravlje pojedinca. Pandemija SARS- CoV-2 virusa zasigurno je bila jedan od ve\u0107ih stresogenih faktora u cijelom svijetu sa zna\u010dajnim utjecajem kako na mentalno tako i na fizi\u010dko zdravlje ljudi \u0161irom svijeta. Probavni sistem nije izuzet od utjecaja stresa te se brojna stanja i tegobe probavnog sistema povezuju s izlo\u017eeno\u0161\u0107u pojedinca stresu.&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>\u0160ta je stres?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pojam stresa prvi je po\u010detkom pro\u0161log vijeka uveo kanadski ljekar Hans Selye koji je stres definisao kao \u201csumu ukupnog tro\u0161enja organizma tokom njegovog \u017eivotnog vijeka\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba do\u017eivljava kao ugro\u017eavaju\u0107u po svoj fizi\u010dki ili psihi\u010dki integritet. Sve one fiziolo\u0161ke i psiholo\u0161ke promjene te promjene u pona\u0161anju pojedinca koje se doga\u0111aju pod utjecajem stresnog podra\u017eaja nazivaju se reakcijama na stres. Svaki stres remeti ravnote\u017eu organizma, tzv. homeostazu, a on povratno odgovara razli\u010ditim procesima i doga\u0111ajima koji nastoje povratiti ravnote\u017eno stanje. Kao odgovor na stres, u organizmu se doga\u0111aju brojne promjene \u2013 porast krvnog pritiska, pove\u0107ana mi\u0161i\u0107na napetost, lupanje srca, glavobolja itd. Od psihi\u010dkih reakcija tu su strah, tjeskoba, uznemirenost, promjene u sposobnosti rasu\u0111ivanja. Stres mo\u017ee da bude akutni i hroni\u010dni. Akutni stres nastaje kao reakcija pojedinca na direktnu opasnost i aktuelni stresogeni doga\u0111aj, dok je hroni\u010dni stres onaj nastao uslijed dugotrajne izlo\u017eenosti pojedinca stresogenoj situaciji poput nezaposlenosti, bra\u010dnih problema, prekomjernog radnog optere\u0107enja kroz du\u017ee vrijeme itd. Stanje stresa, dakle, svako je stanje u kojem se na bilo koji na\u010din (fizi\u010dki, psihi\u010dki ili socijalno) osje\u0107amo ugro\u017eeni ili procjenjujemo da su ugro\u017eeni na\u0161i bli\u017enji. Izra\u017eenost i trajanje reakcija na stres uzajamni su rezultat obilje\u017eja stresora, njihove ja\u010dine i trajanja, zatim osobina li\u010dnosti pojedinca, njegove procjene vlastitih mogu\u0107nosti odupiranja stresu i njegove procjene koli\u010dine socijalne potpore koju mo\u017ee da o\u010dekuje tokom suo\u010davanja sa stresom. Reakcije na iste stresore mogu kod razli\u010ditih pojedinaca da budu potpuno razli\u010dite. Ako pojedinac procjenjuje da \u0107e lako savladati stresnu situaciju i da \u0107e pritom imati veliku socijalnu podr\u0161ku, ja\u010dina i trajanje stresnih reakcija bit \u0107e slabije.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-1024x683.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-189530\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-1536x1025.jpg 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-2048x1366.jpg 2048w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-150x100.jpg 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-750x500.jpg 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-donat-1-900x600.jpg 900w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>Utjecaj stresa na probavni sistem<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Probavni sistem neraskidivo je povezan s na\u0161im mozgom, te sve \u010de\u0161\u0107e u nau\u010dnim i stru\u010dnim krugovima koristimo pojam \u201eosovina crijevo \u2013 mozak\u201c (eng. <em>gut \u2013 brain axis<\/em>) kojim nagla\u0161avamo me\u0111usobnu dvosmjernu povezanost ova dva sistema. Doga\u0111aji u gastrointestinalnom sistemu \u0161alju signale mozgu putem centralnog nervnog sistema koji pokre\u0107e promjene raspolo\u017eenja, dok se signali raspolo\u017eenja \u0161alju iz mozga u crijeva. Kada je osoba izlo\u017eena stresu, ova osovina prenosi signale stresa do probavnog sistema, na na\u010din da mozak otpu\u0161ta hormone stresa, a probavni sistem ima receptore za te hormone i na taj na\u010din dolazi do odgovora i probavnog sistema na stres. Kompleksnosti povezanosti stresa i probavnog sistema doprinosi i \u010dinjenica da probavni sistem ima i vlastiti, enteri\u010dki nervni sistem koji doprinosi reakciji organizma, odnosno probavnog sistema, na stres. Ipak, va\u017eno je naglasiti da svaki pojedinac ne reaguje jednako na stres te su reakcije, kao i simptomi, razli\u010diti.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Stres mo\u017ee da uzrokuje brojne gastrointestinalne probleme uklju\u010duju\u0107i gr\u010deve, nadutost, gubitak apetita, proljev, konstipaciju, mu\u010dninu. Osim navedenog, stres mo\u017ee da pogor\u0161a tegobe kod ve\u0107 postoje\u0107ih gastrointestinalnih poreme\u0107aja, naj\u010de\u0161\u0107e kod sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, pepti\u010dkog ulkusa i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB). Iako se stres ne smatra direktnim uzro\u010dnikom navedenih bolesti, mo\u017ee da bude okida\u010d za njihov nastanak ili dovede do pogor\u0161anja postoje\u0107ih tegoba. Na\u017ealost, ovo mo\u017ee da postane za\u010darani krug: do\u017eivljavanje ovih probavnih tegoba mo\u017ee da u\u010dini da ste jo\u0161 vi\u0161e pod stresom. A ponovljeni stres mo\u017ee da dovede do gastrointestinalnih problema\u2014ili pogor\u0161a probleme koji ve\u0107 postoje.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>Kako protiv stresa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Iako vrlo \u010desto ne mo\u017eemo da utje\u010demo na izvore stresa, posebno one akutne, mo\u017eemo da poradimo na reakciji na stres, odnosno na na\u010dinu kako \u0107emo se suo\u010diti sa stresom. Zdrav na\u010din \u017eivota, promjena \u017eivotnih navika na bolje, mentalna higijena, promjena vlastitog pogleda i sagledavanja situacije, podsticanje kulture zdravlja, a ne bolesti su va\u017eni elementi u borbi protiv stresa i posljedi\u010dnih poreme\u0107aja. Neke od mjera za ubla\u017eavanje posljedica stresa, odnosno za lak\u0161e suo\u010davanje sa stresom su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Redovna, raznovrsna ishrana uz dovoljan unos vode<\/li>\n\n\n\n<li>Fizi\u010dka aktivnost<\/li>\n\n\n\n<li>Izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i \u0161e\u0107era<\/li>\n\n\n\n<li>Dovoljno sna i odmora<\/li>\n\n\n\n<li>Izdvojiti vrijeme za porodicu, prijatelje, zabavu i opu\u0161tanje<\/li>\n\n\n\n<li>Prepoznati svoje granice<\/li>\n\n\n\n<li>Potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107 ako osoba ne mo\u017ee sama da se nosi sa situacijom<\/li>\n<\/ul>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-1024x683.jpg\" alt=\"women practicing joya in modern home kitchen\" class=\"wp-image-191782\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-2048x1366.jpg 2048w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-150x100.jpg 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-750x500.jpg 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/Donat_UrsaPremik_joga_poza-900x600.jpg 900w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>Izlo\u017eenost zdravstvenih radnika stresu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanja pokazuju da zdravstveni radnici spadaju me\u0111u 20 rangiranih profesija koje su najizlo\u017eenije stresu. Pandemija COVID 19 zadnje 3 godine dodatno je izlo\u017eila zdravstvene radnike stresu, i to kategoriji stresa koja spada u \u201ekatastrofe\u201c i kao takva mo\u017ee da izazove te\u017ee i dugotrajne posljedice. Tek ostaje za vidjeti, sad kad je progla\u0161en kraj pandemije, kakve \u0107e biti dugoro\u010dne posljedice. Psihofizi\u010dko zdravlje zdravstveni radnici stavili su na isku\u0161enje tokom pandemije. Ipak, i u razdoblju bez pandemije zdravstveni radnici izlo\u017eeni su brojnim stresnim faktorima \u2013 veliko radno optere\u0107enje, pritisci pacijenata i njihovih porodica, nezadovoljstvo uslovima rada, preveliko administrativno optere\u0107enje, odgovornost, vrlo \u010desto odno\u0161enje posla ku\u0107i. Ja\u010danje svijesti o stru\u010dnoj vrijednosti, kontinuirana edukacija, razvijanje pozitivnog radnog okru\u017eenja uz stvaranje boljih uslova rada, podr\u0161ka saradnika, neki su od faktora koji mogu pozitivno da utje\u010du na smanjenje stresa kod zdravstvenih radnika.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Stres je moderna \u201ebolest\u201c dana\u0161njice. Izazovi koje pred \u010dovjeka stavlja 21. vijek sve vi\u0161e u fokus brige za pacijenta stavljaju borbu protiv stresa kao okida\u010da za neke bolesti i stanja. Kao i za ostale hroni\u010dne bolesti, i u borbi protiv stresa najva\u017enija je prevencija. Ipak, ne smijemo da zaboravimo i na tra\u017eenje stru\u010dne pomo\u0107i ako je to potrebno.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>LITERATURA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Matulovi\u0107 I, Ron\u010devi\u0107 T, Sindik J. Stres i suo\u010davanje sa stresom \u2013 primjer zdravstvenog osoblja. Sestrinski glasnik\/Nursing Journal 17 (2012) 174\u2013177.<\/li>\n\n\n\n<li>Foster JA, Rinaman L, Cryan JF. Stress &amp; the gut-brain axis: Regulation by the microbiome. Neurobiol Stress. 2017 Mar 19;7:124-136.<\/li>\n\n\n\n<li>World Health Organization. Doing What Matters in Times of Stress. An Illustrated Guide; 29 April 2020, Publication. Dostupno na: <a href=\"https:\/\/www.who.int\/publications\/i\/item\/9789240003927\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.who.int\/publications\/i\/item\/9789240003927<\/a>. Pristupljeno 10. lipnja 2023.g.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n    <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":54713,"featured_media":191794,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[87],"tags":[],"class_list":["post-192624","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/192624","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/54713"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=192624"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/192624\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":214739,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/192624\/revisions\/214739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/191794"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=192624"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=192624"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=192624"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}