{"id":217648,"date":"2024-07-30T13:15:03","date_gmt":"2024-07-30T11:15:03","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/izzivi-staranja-kako-se-prebavni-trakt-z-leti-spreminja\/"},"modified":"2024-08-05T12:20:56","modified_gmt":"2024-08-05T10:20:56","slug":"izazovi-starenja-kako-se-tokom-godina-mijenja-probavni-trakt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/izazovi-starenja-kako-se-tokom-godina-mijenja-probavni-trakt\/","title":{"rendered":"Izazovi starenja: kako se probavni trakt mijenja s godinama"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Starenje je prirodan i neizbje\u017ean fiziolo\u0161ki proces. Me\u0111utim, sa starenjem ne dobijamo samo bore i sijedu kosu, ve\u0107 do\u017eivljavamo velike strukturne i funkcionalne promjene u svim sistemima organizma.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda ste pomislili da se starenju uspje\u0161no odupiremo jer se \u017eivotni vijek produ\u017eio. Istina je da s napretkom nauke, medicine i farmacije vi\u0161e ljudi do\u017eivljava visoku starost, ali to ipak nije istina u smislu zdravog perioda \u017eivota. Mnoge starije osobe susre\u0107u se s brojnim zdravstvenim problemima i svoje zadnje godine pro\u017eivljavaju u borbi s bole\u0161\u0107u, \u0161to ograni\u010dava njihov kvalitet \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

To da je probavni sistem klju\u010d na\u0161ega zdravlja ve\u0107 smo \u010desto nagla\u0161avali. Promjene u strukturi i djelovanju probavnog trakta u procesu starenja zato imaju posljedice na cijeli organizam. U ovom \u010dlanku saznat \u0107ete kako se probavni trakt s godinama mijenja i kako pravilnim pristupima mo\u017eete ograni\u010diti negativne utjecaje tih promjena.<\/p>\n\n\n\n

Utjecaj starenja na proizvodnju i izlu\u010divanje probavnih sokova<\/h2>\n\n\n\n

Sa starenjem se pojavljuju va\u017ene strukturne promjene organa odnosno \u017elijezda koje proizvode probavne sokove kao \u0161to su \u017eelu\u010dana kiselina, bikarbonat, enzimi i pljuva\u010dka.<\/p>\n\n\n\n

Krenimo od po\u010detka, od usta. Sa staro\u0161\u0107u se smanjuje broj \u017elijezda koje proizvode pljuva\u010dku. Pljuva\u010dka sadr\u017ei enzime koji omogu\u0107avaju prvu razgradnju hranjivih supstanci. U ustima se tako\u0111er smanjuje broj receptora, \u0161to ote\u017eava dobro prepoznavanje konzumirane hrane i smanjuje stimulaciju izlu\u010divanja pljuva\u010dke. Promjene su primjetne i u sastavu pljuva\u010dke jer se smanjuje koli\u010dina enzima kao \u0161to je amilaza i pove\u0107ava viskoznost pljuva\u010dke, \u0161to mo\u017ee ote\u017eati po\u010detnu razgradnju hrane i utjecati na zdravlje usta.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"Netolerancija<\/figure>\n\n\n
\n \n\n

Me\u0111u najpoznatijim problemima koji su povezani sa smanjenim stvaranjem enzima u starosti je intolerancija na laktozu. Laktoza je glavni \u0161e\u0107er u mlijeku i mlije\u010dnim proizvodima, koji se kod zdravih osoba pomo\u0107u enzima laktaze razgra\u0111uje u tankom crijevu. Me\u0111utim, sa starenjem se djelovanje enzima laktaze smanjuje, \u0161to uzrokuje probavne pote\u0161ko\u0107e kod otprilike 70% svjetske populacije.<\/p>\n\n\n\n

Zbog nedostatka enzima laktoza se ne probavlja i ne apsorbira u tankom crijevu, nego putuje do debelog crijeva, gdje djeluje osmotski i izaziva proljev. Osim toga, fermentira je crijevna mikrobiota, \u0161to aktivira simptome kao \u0161to su napinjanje, bolovi u stomaku i zglobovima, glavobolja, slabija koncentracija\u2026<\/p>\n\n\n\n

Kao i drugi probavni organi, gu\u0161tera\u010da tako\u0111er ne mo\u017ee izbje\u0107i posljedice starenja. Gu\u0161tera\u010da je va\u017ena kod metabolizma masti, proteina i ugljenih hidrata. Nakon 60. godine gu\u0161tera\u010da se postepeno smanjuje i strukturno mijenja. Smanjuje se broj sekretornih \u017elijezda, \u0161to dovodi do manje proizvodnje enzima gu\u0161tera\u010de i alkalnih spojeva koji su potrebni za neutralizaciju sadr\u017eaja koji dolazi iz \u017eeluca, te za aktivaciju probavnih enzima gu\u0161tera\u010de.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"\u017dena<\/figure>\n\n\n
\n \n\n

Posljedice tih promjena odra\u017eavaju se kao pothranjenost, a \u010desti su i proljevi, nadutost i bolovi u stomaku. Budu\u0107i da je gu\u0161tera\u010da odgovorna za sintezu inzulina, najva\u017enijeg metaboli\u010dkog hormona ugljenih hidrata, pote\u0161ko\u0107e s njenom funkcijom odra\u017eavaju se i na regulaciju \u0161e\u0107era u krvi i pove\u0107an rizik od dijabetesa tipa 2.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Promjene u motilitetu crijeva i djelovanju mi\u0161i\u0107a zatvara\u010da kao posljedica starenja<\/h2>\n\n\n\n

Probava i apsorpcija hranjivih supstanci zavise od pokretnosti probavne cijevi i izlu\u010divanja probavnih sokova, koji su pod kontrolom enteri\u010dkog nervnog sistema, koji je osim mozga najkompleksniji nervni sistem koji se\u017ee od gornjeg dijela jednjaka do unutra\u0161njeg analnog sfinktera i omogu\u0107uje inervaciju jetre, gu\u0161tera\u010de i \u017eu\u010dnog mjehura.<\/p>\n\n\n\n

Tokom \u017eivotnog vijeka mijenja se veli\u010dina probavnog trakta u smislu du\u017eine, obima i volumena crijeva, \u0161to utje\u010de i na enteri\u010dki nervni sistem. Ispitivanja na \u017eivotinjama pokazuju da degeneracija nerva po\u010dinje ve\u0107 u odrasloj dobi pove\u0107anim oksidativnim stresom i upalnim procesima.<\/p>\n\n\n\n

Sa starenjem se smanjuje ukupan broj i gusto\u0107a enteri\u010dkih nervnih vlakana<\/strong>, posebno onih koji kontroli\u0161u glatke mi\u0161i\u0107e crijeva i time njihovo kretanje, \u0161to je va\u017eno za tranziciju konzumirane hrane kroz probavnu cijev. Promijenjeni su i proizvodnja i osloba\u0111anje neurotransmitera kao \u0161to je acetilholin, \u0161to utje\u010de na koordinaciju gr\u010denja mi\u0161i\u0107a u crijevima. Zato se sadr\u017eaj u crijevima kre\u0107e sporije i predstavlja rizik od zatvora.<\/p>\n\n\n\n

Manji broj nervnih \u0107elija mo\u017ee utjecati na slabije obnavljanje zida crijeva, \u010dime se pove\u0107ava njegova propusnost. Resice, preko kojih se odvija apsorpcija hranjivih supstanci, postaju kra\u0107e, \u0161to dovodi do slabijeg prihvatanja hranjivih supstanci i pove\u0107ava rizik od njihovog nedostatka.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"Hrana<\/figure>\n\n\n
\n \n\n

Savjeti za o\u010duvanje rada mozga korisni su i za podr\u0161ku enteri\u010dkom nervnom sistemu. Ishrana s visokim sadr\u017eajem namirnica u bojama i omega 3 masnim kiselinama poma\u017ee u za\u0161titi nervnog sistema.<\/p>\n\n\n\n

Osim pogor\u0161anja nervnog sistema, starost donosi i pogor\u0161anje tonusa glatkih mi\u0161i\u0107a. Zbog toga su sfinkteri, koji predstavljaju vrata izme\u0111u pojedina\u010dnih organa, manje efikasni. Analni sfinkter koji je odgovoran za zadr\u017eavanje fekalija pri gubitku tonusa kod starijih osoba dovodi do \u010de\u0161\u0107ih problema s dijarejom, pa \u010dak i s fekalnom inkontinencijom.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno se doga\u0111a i s donjim sfinkterom jednjaka koji spre\u010dava vra\u0107anje sadr\u017eaja iz \u017eeluca u jednjak. Slabiji tonus tog sfinktera predstavlja ve\u0107i rizik od \u017egaravice.<\/p>\n\n\n\n

Da li stari i crijevna mikrobiota?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ljudski probavni trakt naseljava vi\u0161e hiljada vrsta mikroba, uklju\u010duju\u0107i bakterije, viruse, arheje i gljivice kvasca, koji su od klju\u010dne va\u017enosti za odr\u017eavanje zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

Crijevni mikrobi u\u010destvuju u mnogobrojnim procesima kao \u0161to su probava i apsorpcija hranjivih supstanci i minerala, biosinteza vitamina, razvoj i sazrijevanje imuniteta, fermentacija \u010dovjeku neprobavljivih vlakana i stvaranje nusproizvoda, razvoj centralnog nervnog sistema, kao i odr\u017eavanje mi\u0161i\u0107ne mase\u2026 Ukratko, njihova uloga je neprocjenjiva.<\/p>\n\n\n\n

Sastav crijevne mikrobiote jedinstven je za svakog pojedinca, sli\u010dno kao otisak prsta. Na nju utje\u010du genetika i u najve\u0107oj mjeri mnogobrojni faktori \u017eivotnog stila kao \u0161to su ishrana, tjelesna aktivnost, pu\u0161enje, kvalitet sna i starost.<\/p>\n\n\n\n

Raznolikost je najva\u017eniji pokazatelj zdrave crijevne mikrobiote kao i na\u0161eg op\u0107eg zdravlja. Sli\u010dno kao \u0161to vrijedi za Zemlju, gdje je ve\u0107a raznovrsnost biljnih i \u017eivotinjskih vrsta povezana sa zdravijim ekosistemom.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"Dijete<\/figure>\n\n\n
\n \n\n

Raznovrsnost crijevne mikrobiote drasti\u010dno se pove\u0107ava kod djece tokom uvo\u0111enja hrane do tre\u0107e godine. Nakon tog perioda obi\u010dno ostaje stabilna u tinejd\u017eerskim godinama i u ve\u0107ini odraslog doba, a zatim se otprilike nakon 60. godine raznovrsnost crijevne mikrobiote po\u010dinje smanjivati<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Sa staro\u0161\u0107u se mijenja i sastav crijevne mikrobiote<\/strong>. Broj korisnih bakterija se smanjuje, a oportunisti\u010dke patogene bakterije, koje su kod mla\u0111ih osoba manje prisutne, razmno\u017eavaju se i preuzimaju sve ve\u0107u ulogu.<\/p>\n\n\n\n

Te promjene u sistemu crijevne mikrobiote imaju va\u017ean utjecaj na prisutnost i koli\u010dinu razli\u010ditih metabolita. Zbog promjena u sistemu i raznovrsnosti crijevne mikrobiote:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. smanjuje se<\/strong> prisutnost metabolita korisnih za zdravlje, \u0161to mo\u017ee izazvati oslabljen integritet crijevne barijere, ve\u0107u propusnost i manje protivupalno djelovanje imuniteta,<\/li>\n\n\n\n
  2. pove\u0107ava se<\/strong> prisutnost endotoksina \u0161tetnih za zdravlje, koji prolaze kroz propusniji zid crijeva i podsti\u010du upalnu imunu reakciju.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Primje\u0107uje se da za\u0161titni mehanizmi sistema imuniteta sa starenjem opadaju, \u0161to se naziva imunosenescencija, zbog \u010dega se pove\u0107ava broj hroni\u010dnih upala niskog intenziteta.<\/p>\n\n\n\n

    Kao \u0161to smo pro\u010ditali ranije, crijevni mikrobi sa svojim metabolitima va\u017ean su faktor u regulaciji imuniteta. Na kraju krajeva, crijeva su sredi\u0161te imuniteta jer je u njima vi\u0161e od 70%<\/strong> \u0107elija imuniteta<\/strong>. Zdravlje crijeva zato je od odlu\u010duju\u0107e va\u017enosti za optimalan rad \u0107elija imuniteta i odr\u017eavanje ravnote\u017ee izme\u0111u upalnih i protivupalnih molekula. Na primjer, u studijama u kojima su u\u010destvovali stogodi\u0161njaci, pokazalo se da osobe koje zdravo stare dobro reguli\u0161u upalne procese starenja protivupalnim mehanizmima.<\/p>\n\n\n\n

    U zapadnom svijetu su zbog promjena u sastavu crijevne mikrobiote i raznovrsnosti, kao i s tim povezanog oslabljenog imuniteta, starije osobe sklonije zaraznim bolestima. Imaju i ve\u0107i rizik od nezaraznih hroni\u010dnih bolesti kao \u0161to su kardiovaskularne bolesti, metaboli\u010dke bolesti (na primjer dijabetes tipa 2) i neurodegenerativne bolesti kao \u0161to je demencija.<\/p>\n\n\n\n

    Za odr\u017eavanje ravnote\u017ee crijevne mikrobiote i optimalnog rada imuniteta najvi\u0161e se mo\u017ee u\u010diniti urednom prehranom i redovnom fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u. Posebnu pa\u017enju treba posvetiti dovoljnom unosu vlakana jer podsti\u010du proizvodnju korisnih mikrobnih metabolita, ja\u010daju crijevnu barijeru i smanjuju nastanak upalnih signalnih molekula.<\/p>\n\n\n\n

    Kako utje\u010du hormonske promjene na probavu?<\/h2>\n\n\n\n

    \u017dene, za razliku od mu\u0161karaca, do\u017eivljavaju velike fluktuacije hormona kako tokom mjeseca, tako i u razli\u010ditim periodima \u017eivota, \u0161to uklju\u010duje trudno\u0107u, poro\u0111aj, dojenje i kasnije menopauzu, i utje\u010du na zdravlje probavnog sistema.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n\n\n

    \n
    \n
    \n
    \n

    Menopauza je posebno klju\u010dan period jer donosi va\u017ene hormonske promjene koje ne utje\u010du samo na reproduktivne organe, termoregulaciju i raspolo\u017eenje, nego zna\u010dajno utje\u010du i na crijeva. <\/p>\n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n<\/div>\n\n

    \n \n\n

    Dva hormona, koja igraju nadasve va\u017enu ulogu u regulaciji funkcija organizma, jesu estrogen i progesteron. Njihov nivo po\u010dinje opadati nakon \u017eenine 40. godine i dosti\u017ee najni\u017eu ta\u010dku na kraju menopauze. Hormoni imaju va\u017ean protivupalni efekat, usporavaju probavu i utje\u010du na percepciju bolova, sastav i raznovrsnost crijevne mikrobiote.<\/p>\n\n\n\n

    Pad estrogena i progesterona dovodi do promjene sastava crijevne mikrobiote, koja postaje, \u0161to je zanimljivo, sli\u010dna mu\u0161koj, i pove\u0107ane propusnosti crijevne barijere. Time se pove\u0107ava mogu\u0107nost prolaska mikroba i njihovih metabolita iz crijeva u sistemsku cirkulaciju, \u010dime se aktiviraju imunitet i tiha hroni\u010dna upala niskog intenziteta, koja zatim poga\u0111a i druge sisteme u organizmu.<\/p>\n\n\n\n

    Zato se \u017eene \u010desto u periodu perimenopauze i menopauze prvi put u \u017eivotu i susre\u0107u s probavnim problemima kao \u0161to su zatvor, proljev i nadutost.<\/p>\n\n\n\n

    Kako je gubitak mi\u0161i\u0107ne mase povezan s efikasnom probavom?<\/h2>\n\n\n\n

    Gubitak mi\u0161i\u0107ne mase jedan je od najo\u010diglednijih aspekata starenja i va\u017ean zdravstveni problem jer progresivni gubitak mi\u0161i\u0107ne mase zna\u010di gubitak mi\u0161i\u0107ne funkcije. To je posebno primjetno nakon 50. godine.<\/p>\n\n\n\n

    Neka ispitivanja pokazuju da crijeva mogu biti povezana s gubitkom mi\u0161i\u0107ne mase ponajprije zbog slabije apsorpcijske sposobnosti i promjena u izlu\u010divanju probavnih hormona va\u017enih za apetit, \u0161to dovodi do pomanjkanja hranjivih supstanci potrebnih za odr\u017eavanje mi\u0161i\u0107ne mase.<\/p>\n\n\n\n

    Prema najnovijim izvorima literature i crijevna mikrobiota utje\u010de na koli\u010dinu i funkciju mi\u0161i\u0107a mnogobrojnim mehanizmima kao \u0161to su upalni i protivupalni procesi, metabolizam aminokiselina, bolja potro\u0161nja glukoze i \u0107elijsko disanje\u2026<\/p>\n\n\n\n

    Prvi savjet za spre\u010davanje gubitka mi\u0161i\u0107ne mase uklju\u010duje dovoljan unos bjelan\u010devina i redovno vje\u017ebanje za snagu.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

    \"\u017dena<\/figure>\n\n\n
    \n \n\n

    Starenje ne mo\u017eemo izbje\u0107i, ali svjesno\u0161\u0107u o procesima starenja, promjenama koje nastupaju i proaktivnim pristupom zadr\u017eavanju odgovaraju\u0107e tjelesne te\u017eine, zdrave ishrane, aktivnog \u017eivotnog stila i svladavanjem stresa svaki pojedinac mo\u017ee napraviti va\u017ean korak prema boljem zdravlju i kvalitetnijoj starosti.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n \n\n

    Izvori i literatura<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Brooks CN, Wight ME, Azeez OE, Bleich RM, Zwetsloot KA. Growing old together: What we know about the influence of diet and exercise on the aging host's gut microbiome. Front Sports Act Living. 2023 Apr 17;5:1168731. doi: 10.3389\/fspor.2023.1168731. PMID: 37139301; PMCID: PMC10149677.<\/p>\n\n\n\n

    Huang HH, Wang TY, Yao SF, Lin PY, Chang JC, Peng LN, Chen LK, Yen DH. Gastric Mobility and Gastrointestinal Hormones in Older Patients with Sarcopenia. Nutrients. 2022 Apr 30;14(9):1897. doi: 10.3390\/nu14091897. PMID: 35565864; PMCID: PMC9103579.<\/p>\n\n\n\n

    L\u00f6hr JM, Panic N, Vujasinovic M, Verbeke CS. The ageing pancreas: a systematic review of the evidence and analysis of the consequences. J Intern Med. 2018 May;283(5):446-460. doi: 10.1111\/joim.12745. Epub 2018 Mar 23. PMID: 29474746.<\/p>\n\n\n\n

    Nguyen TT, Baumann P, T\u00fcscher O, Schick S, Endres K. The Aging Enteric Nervous System. Int J Mol Sci. 2023 May 30;24(11):9471. doi: 10.3390\/ijms24119471. PMID: 37298421; PMCID: PMC10253713.<\/p>\n\n\n\n

    Peters BA, Santoro N, Kaplan RC, Qi Q. Spotlight on the Gut Microbiome in Menopause: Current Insights. Int J Womens Health. 2022 Aug 10;14:1059-1072. doi: 10.2147\/IJWH.S340491. PMID: 35983178; PMCID: PMC9379122.<\/p>\n\n\n\n

    Toan NK, Ahn SG. Aging-Related Metabolic Dysfunction in the Salivary Gland: A Review of the Literature. Int J Mol Sci. 2021 May 29;22(11):5835. doi: 10.3390\/ijms22115835. PMID: 34072470; PMCID: PMC8198609.<\/p>\n\n\n <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    S godinama svi tjelesni sustavi do\u017eivljavaju velike strukturne i funkcionalne promjene. U \u010dlanku saznajte kako starenje utje\u010de na probavni sistem!<\/p>\n","protected":false},"author":38548,"featured_media":217632,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[87],"tags":[],"class_list":["post-217648","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217648","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/38548"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=217648"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217648\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":217701,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/217648\/revisions\/217701"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=217648"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=217648"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=217648"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}