{"id":218194,"date":"2024-09-27T10:45:46","date_gmt":"2024-09-27T08:45:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/utjecaj-tjelesne-aktivnosti-na-probavni-sustav\/"},"modified":"2024-10-23T12:49:14","modified_gmt":"2024-10-23T10:49:14","slug":"utjecaj-fizicke-aktivnosti-na-probavni-sistem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/utjecaj-fizicke-aktivnosti-na-probavni-sistem\/","title":{"rendered":"Utjecaj fizi\u010dke aktivnosti na probavni sistem"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

1. Fizi\u010dka aktivnost<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Fizi\u010dka aktivnost podrazumijeva svaku vrstu pokreta koji tro\u0161i energiju, uklju\u010duju\u0107i ne samo razli\u010dite oblike vje\u017ebanja poput tr\u010danja, plivanja, biciklizma, tenisa, igre s loptom, plesa i \u0161etnje u prirodi, ve\u0107 i svakodnevne aktivnosti kao \u0161to su penjanje stepenicama, \u010di\u0161\u0107enje i vrtlarenje.<\/p>\n\n\n\n

Redovna fizi\u010dka aktivnost je temelj zdravog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Da bismo o\u010duvali zdravlje potrebna nam je uravnote\u017eena, sigurna i u\u010dinkovita aktivnost prilago\u0111ena na\u0161em op\u0107em stanju i sposobnostima. Fizi\u010dku aktivnost trebali bismo da uklju\u010dimo u radno okru\u017eenje, ku\u0107anske poslove i slobodno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dka aktivnost ima mnogobrojne pozitivne u\u010dinke na zdravlje. Tokom vje\u017ebanja u tijelu se odvijaju razli\u010dite fiziolo\u0161ke promjene u mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tanom, kardiovaskularnom, respiratornom, imunolo\u0161kom, endokrinom i probavnom sistemu.<\/p>\n\n\n\n

Redovna fizi\u010dka aktivnost smanjuje rizik od probavnih smetnji i utje\u010de na crijevnu mikrobiotu (skupina mikroorganizama u crijevima), pobolj\u0161avaju\u0107i probavu.  Tako\u0111er, smanjuje razinu stresa, koji \u010desto negativno djeluje na probavni sistem.<\/p>\n\n\n\n

Sport i fizi\u010dke vje\u017ebe poma\u017eu u odr\u017eavanju zdrave tjelesne te\u017eine i djeluju preventivno protiv pretilosti i zdravstvenih problema povezanih s njom.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"\u017dena<\/figure>\n\n\n
\n \n\n

2. Probava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Probava je proces u kojem tijelo razgra\u0111uje unesenu hranu na manje molekule koje se apsorbuju i koriste za energiju te obnavljanje \u0107elija. Proces zapo\u010dinje \u017evakanjem u ustima i djelovanjem enzima iz sline, nastavlja se u \u017eelucu gdje \u017eelu\u010dana kiselina razgra\u0111uje hranu, a zavr\u0161ava u tankom crijevu, gdje se hranjive tvari apsorbiraju u krvotok. Neprobavljeni ostaci prelaze u debelo crijevo, gdje se apsorbuje voda, a preostala tvar izlu\u010duje kao stolica.<\/p>\n\n\n\n

Na probavu utje\u010du vrsta hrane, unos te\u010dnosti, fizi\u010dka aktivnost, vrijeme obroka, \u017evakanje, stres, san i na\u010din \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Tokom vje\u017ebanja krv se preusmjerava iz probavnih organa prema aktivnim mi\u0161i\u0107ima i plu\u0107ima. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja pokazuju da visoka razina fizi\u010dke aktivnosti smanjuje rizik od bolesti probavnog sistema, uklju\u010duju\u0107i gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), rak jednjaka, rak debelog crijeva i rektuma, upalne bolesti crijeva, upalu \u017eu\u010dnog mjehura, \u017eu\u010dne kamence i nealkoholnu masnu bolest jetre (NAFLD).<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, fizi\u010dka aktivnost pozitivno utje\u010de na crijevnu mikrobiotu jer ima va\u017enu ulogu u odr\u017eavanju ravnote\u017ee mikroorganizama u probavnom traktu i regulaciji energije. Redovna fizi\u010dka aktivnost mo\u017ee da pobolj\u0161a sastav i funkciju mikroorganizama koji \u017eive u na\u0161em probavnom traktu te podstakne potro\u0161nju i reguli\u0161e skladi\u0161tenje energije u tijelu.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161a raznovrsnost mikrobiote povezana je s ve\u0107om otporno\u0161\u0107u na patogene i boljom metaboli\u010dkom funkcijom. Aktivnost podsti\u010de rast korisnih bakterijskih sojeva kao \u0161to su Faecalibacterium, Roseburia, Lactobacillus<\/em> i Akkermansia<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Uz to, redovno vje\u017ebanje pobolj\u0161ava metabolizam masti i ugljikohidrata, smanjuju\u0107i rizik od hroni\u010dnih bolesti poput pretilosti, upalnih bolesti crijeva, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Najnovija istra\u017eivanja pokazuju da mi\u0161i\u0107ne \u0107elije tokom vje\u017ebanja proizvode proteine male molekulske mase, poznate kao miokini. Oni djeluju kao posrednici izme\u0111u elemenata imunolo\u0161kog sistema, utje\u010du na protuupalne procese i ja\u010daju crijevnu barijeru, \u010dime se pobolj\u0161ava imunolo\u0161ka funkcija i smanjuje rizik od nastanka bolesti crijeva.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

3. Probavne tegobe povezane s nedostatkom fizi\u010dke aktivnosti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Nedostatak fizi\u010dke aktivnosti povezan je s raznim probavnim problemima. Neki od naj\u010de\u0161\u0107ih takvih problema su:<\/p>\n\n\n\n

Zatvor<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dka aktivnost pobolj\u0161ava pokretljivost crijeva podsticanjem peristaltike (mi\u0161i\u0107nih kontrakcija koje pomi\u010du hranu kroz probavni trakt). Nedostatak kretanja mo\u017ee da uspori probavni proces, \u0161to dovodi do zatvora. <\/p>\n\n\n\n

Hroni\u010dni zatvor, pove\u0107an pritisak u debelom crijevu i naprezanje tokom pra\u017enjenja crijeva mogu da pove\u0107aju rizik od razvoja hemoroida (pove\u0107anih i upaljenih vena u donjem dijelu rektuma i anusa) te divertikula (vre\u0107astih izbo\u010denja na zidu crijeva). Redovna fizi\u010dka aktivnost poma\u017ee odr\u017eavati pokretljivost crijeva i meku stolicu, \u010dime se smanjuje rizik od razvoja hemoroida i divertikuloze.<\/p>\n\n\n\n

Pretilost<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zdravstveni problemi poput gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), \u017eu\u010dnih kamenaca i nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD) \u010desto su povezani s prekomjernom tjelesnom te\u017einom i pretilo\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

Osim promjene ishrane, redovna fizi\u010dka aktivnost je zlatni standard za odr\u017eavanje zdrave tjelesne te\u017eine. Preporu\u010duje se intenzivna aerobna vje\u017eba. <\/p>\n\n\n\n

Redovna fizi\u010dka aktivnost ne samo da spre\u010dava pretilost, nego tako\u0111er poma\u017ee u odr\u017eavanju te\u017eine nakon mr\u0161avljenja te pobolj\u0161ava simptome ovih bolesti, podr\u017eavaju\u0107i probavni sistem.<\/p>\n\n\n\n

Rak probavnog sistema (usta, grlo, jednjak, \u017eeludac, crijeva, gu\u0161tera\u010da, \u017eu\u010dni mjehur i jetra)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Redovna fizi\u010dka aktivnost ima klju\u010dnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja raka probavnog sistema, uklju\u010duju\u0107i rak debelog crijeva, \u017eeluca i jednjaka. Mehanizmi poput smanjenja upale, regulacije hormona (inzulina, faktora rasta sli\u010dnih inzulinu i estrogena) i ja\u010danja imunolo\u0161kog sistema su klju\u010dni faktori uz \u010diju pomo\u0107 vje\u017ebanje doprinosi prevenciji ovih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Preporu\u010duje se 30 minuta umjerene do intenzivne vje\u017ebe ve\u0107inu dana u sedmici kako bi se smanjio rizik od bolesti, poput raka debelog crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Meta-analize pokazuju da fizi\u010dki aktivne osobe imaju do 24% manji rizik od razvoja raka debelog crijeva u usporedbi s onima koji nisu aktivni. Iako rezultati istra\u017eivanja variraju, mo\u017ee se zaklju\u010diti da fizi\u010dka aktivnost smanjuje rizik od raka probavnog sistema za 12 do 27%.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Dugotrajno<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Bolesti i o\u0161te\u0107enja funkcije jetre<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da dugotrajno sjedenje pove\u0107ava rizik od razvoja hroni\u010dnih bolesti jetre, poput NAFLD-a. Zamjena barem jednog sata sjedenja dnevno fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u mo\u017ee zna\u010dajno da smanji rizik od razvoja ovih bolesti. Fizi\u010dko vje\u017ebanje smanjuje masne naslage u jetri, pobolj\u0161ava metabolizam i smanjuje rizik od NAFLD-a.<\/p>\n\n\n\n

Probavne smetnje povezane sa stresom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stres ima zna\u010dajan utjecaj na rad crijeva i probavnog sistema. Mo\u017ee da uzrokuje promjene u peristaltici crijeva \u2013 kod nekih ubrzava, uzrokuju\u0107i proljev, dok kod drugih usporava, \u0161to dovodi do zatvora. Stres tako\u0111er mo\u017ee negativno da utje\u010de na sastav crijevne mikrobiote, \u0161to dalje naru\u0161ava probavu, apsorpciju hranjivih materija i imunolo\u0161ki odgovor. Ova kombinacija mo\u017ee da dovede do probavnih problema poput sindroma iritabilnog crijeva, sindroma propusnog crijeva, upalnih bolesti crijeva ili \u010dak raka crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni na\u010dini na koje fizi\u010dka aktivnost poma\u017ee u suzbijanju stresa uklju\u010duju smanjenje nivoa kortizola, hormona koji se lu\u010di tokom stresnih situacija, \u010dime se ubla\u017eava negativno djelovanje stresa na probavni sistem. Vje\u017ebanje podsti\u010de osloba\u0111anje endorfina i drugih neurotransmitera, koji pobolj\u0161avaju raspolo\u017eenje, smanjuju osjetljivost na bol te ja\u010daju imunolo\u0161ki sistem. Tako\u0111er, redovna aktivnost doprinosi pove\u0107anju raznovrsnosti korisnih bakterija u crijevima, poma\u017ee u odr\u017eavanju ravnote\u017ee crijevne mikrobiote i smanjuje simptome depresije i anksioznosti.<\/p>\n\n\n\n

Hroni\u010dne upale i intolerancije na hranu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dka aktivnost smanjuje nivo upalnih markera u tijelu, \u0161to pozitivno utje\u010de na probavni sistem. Hroni\u010dna upala povezana je s brojnim probavnim bolestima, uklju\u010duju\u0107i Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis i sindrom iritabilnog crijeva (IBS). Redovno vje\u017ebanje umjerenog intenziteta mo\u017ee da smanji upalu i rizik od razvoja ovih bolesti, ubla\u017ei simptome kod oboljelih i pobolj\u0161a kvalitet \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno djelovanje primije\u0107eno je kod pacijenata s celijakijom i drugim oblicima intolerancije na hranu. Celijakija, autoimuna bolest uzrokovana glutenom, o\u0161te\u0107uje sluznicu tankog crijeva, ote\u017eavaju\u0107i apsorpciju hranjivih materija, \u0161to mo\u017ee da dovede do umora, bolova u stomaku, nadutosti i pothranjenosti. Osim toga, celijakija mo\u017ee da uzrokuje gubitak mi\u0161i\u0107ne mase i smanjenje gusto\u0107e kostiju zbog lo\u0161e apsorpcije kalcija. Vje\u017ebe snage i druge vrste vje\u017ebi s optere\u0107enjem poma\u017eu ja\u010danju mi\u0161i\u0107a i pobolj\u0161anju gusto\u0107e kostiju, \u0161to je klju\u010dno za prevenciju osteoporoze i smanjenje rizika od preloma. Redovna fizi\u010dka aktivnost pobolj\u0161ava kvalitet \u017eivota oboljelih od celijakije pove\u0107avaju\u0107i nivo energije, pobolj\u0161avaju\u0107i raspolo\u017eenje i smanjuju\u0107i stres.<\/p>\n\n\n\n

Pozitivno djeluje i na vagusni \u017eivac, klju\u010dni dio parasimpati\u010dkog nervnog sistema koji kontroli\u0161e mnoge vitalne funkcije, uklju\u010duju\u0107i probavu i upalne odgovore.<\/p>\n\n\n\n

Sindrom iritabilnog crijeva\u00a0 (Irritable bowel syndrome \u2013 IBS)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da osobe s IBS-om zbog simptoma manje vje\u017ebaju nego zdrave osobe. Me\u0111utim, smatra se da prilago\u0111eni re\u017eim vje\u017ebanja mo\u017ee pozitivno da utje\u010de na tok bolesti. Bolesnici s IBS-om koji su fizi\u010dki aktivni \u010desto primje\u0107uju smanjenje simptoma, posebno zatvora, manje osje\u0107aja umora te ubla\u017eavanje nelagode u probavnom sistemu, \u0161to zna\u010dajno pobolj\u0161ava njihov kvalitet \u017eivota. Preporu\u010duju se aktivnosti niskog intenziteta, poput hodanja, joge, vo\u017enje bicikla, plivanja i aerobika.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Pretpostavlja<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Gastroezofagealna refluksna bolezen (GERB)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

GERB je stanje u kojem se \u017eelu\u010dana kiselina vra\u0107a u jednjak, uzrokuju\u0107i \u017egaravicu i druge simptome. Redovna, umjerena fizi\u010dka aktivnost poma\u017ee u odr\u017eavanju zdrave tjelesne te\u017eine, \u010dime se smanjuje pritisak na \u017eeludac i pobolj\u0161ava funkcija donjeg ezofagealnog sfinktera. Istra\u017eivanja pokazuju da su fizi\u010dki aktivne osobe manje sklone simptomima GERB-a u usporedbi s onima koji vode sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota. Me\u0111utim, potreban je oprez pri odabiru intenziteta vje\u017ebanja, jer visoko intenzivne aktivnosti mogu da pove\u0107aju pritisak u stomaku i pogor\u0161aju simptome.<\/p>\n\n\n\n

4. Vrste fizi\u010dke aktivnosti koje poma\u017eu u odr\u017eavanju funkcije probavnog sistema<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Aerobna vje\u017eba (npr. hodanje, tr\u010danje, biciklizam, plivanje)<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da aerobna aktivnost zna\u010dajno doprinosi u\u010dinkovitijoj probavi i spre\u010davanju zatvora jer podsti\u010de peristaltiku crijeva. Uz to, podsti\u010de cirkulaciju u probavnom sistemu, \u0161to pove\u0107ava apsorpciju hranjivih tvari, ubrzava regeneraciju i pobolj\u0161ava op\u0107u funkciju probavnog sistema. Tako\u0111er poma\u017ee u regulaciji tjelesne te\u017eine i nivoa \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n\n\n\n

Vje\u017ebe snage i izdr\u017eljivosti (npr. vje\u017ebe s vlastitom te\u017einom, vje\u017ebe s otporom i utezi)<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Vje\u017ebe snage poma\u017eu u izgradnji mi\u0161i\u0107ne mase i pobolj\u0161anju tjelesne kompozicije, \u0161to je va\u017eno za kontrolu tjelesne te\u017eine. Smanjenje tjelesne masno\u0107e olak\u0161ava pritisak na stoma\u010dne organe. Osim toga, vje\u017ebanje pobolj\u0161ava dr\u017eanje, \u010dime se spre\u010dava refluks \u017eelu\u010dane kiseline, dok ja\u010danje stoma\u010dnih mi\u0161i\u0107a podr\u017eava unutra\u0161nje organe i tako pobolj\u0161ava probavnu funkciju.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Joga i meditacija<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Joga obuhva\u0107a razli\u010dite polo\u017eaje i tehnike disanja koje mogu da pomognu u pobolj\u0161anju probave i olak\u0161avanju probavnih problema. Odre\u0111eni joga-polo\u017eaji podsti\u010du cirkulaciju u stoma\u010dnoj \u0161upljini i pobolj\u0161avaju mobilnost unutarnjih organa, \u010dime se dodatno podsti\u010de probava. Meditacija i tehnike disanja poma\u017eu u smanjenju stresa, koji je \u010desto povezan s probavnim problemima poput zatvora, nadutosti, bolova u stomaku, proljeva i u\u010destalog pra\u017enjenja crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Prakticiranje joge i vje\u017ebi disanja tako\u0111er podsti\u010de aktivnost vagusnog \u017eivca, donose\u0107i brojne koristi za cjelokupno zdravlje i dobrobit organizma.<\/p>\n\n\n\n

Pilates<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to se pilates fokusira na ja\u010danje srednjeg dijela tijela i stabilnost trupa, uklju\u010duje i tehnike disanja koje poma\u017eu u smanjenju stresa, a time pozitivno utje\u010du na probavu. Ja\u010danje mi\u0161i\u0107a srednjeg dijela tijela olak\u0161ava prolazak hrane kroz probavni trakt i podsti\u010de redovno pra\u017enjenje crijeva. Vje\u017ebe koje kombinuju istezanje i ja\u010danje stoma\u010dnih mi\u0161i\u0107a mogu da pomognu u smanjenju nadutosti i plinova.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da pilates pozitivno utje\u010de na probavni sistem jer pobolj\u0161ava apsorpciju hranjivih materija, reguli\u0161e redovno pra\u017enjenje i doprinosi op\u0107em zdravlju probavnog sistema. Osim toga, pilates mo\u017ee da smanji potrebu za laksativima i lijekovima za \u017egaravicu, \u010dija dugotrajna upotreba mo\u017ee da izazove ozbiljne nuspojave poput ovisnosti, paralize crijeva, elektrolitske neravnote\u017ee i hroni\u010dne bolesti bubrega.<\/p>\n\n\n\n

Dinami\u010dna neuromi\u0161i\u0107na stabilizacija (DNS)<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

DNS je terapeutski pristup koji se fokusira na obnovu i pobolj\u0161anje prirodnih obrazaca pokreta tijela. Vje\u017ebe su osmi\u0161ljene kako bi optimizovale funkciju mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tanog sistema, pobolj\u0161ale stabilnost, koordinaciju i ubla\u017eile bolove. Klju\u010dno je dijafragmalno disanje, koje ja\u010danjem srednjeg dijela tijela smanjuje pritisak na stoma\u010dne organe, \u0161to indirektno pobolj\u0161ava funkciju probavnog sistema.<\/p>\n\n\n\n

Kombinacija manuelne visceralne manipulacije, koja pobolj\u0161ava mobilnost i funkciju unutra\u0161njih organa, DNS vje\u017ebi i joga-elemenata mo\u017ee da optimizuje zdravlje probavnog sistema i smanji gastrointestinalne probleme.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Istezanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Elasti\u010dnost stoma\u010dnih mi\u0161i\u0107a, koju posti\u017eemo i pobolj\u0161avamo istezanjem, mo\u017ee zna\u010dajno da olak\u0161a tegobe poput zatvora. Istezanje doprinosi pokretljivosti gastrointestinalnog trakta i unutra\u0161njih organa, koji imaju klju\u010dnu ulogu u pravilnom funkcionisanju probavnog sistema.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci smatraju da lagano istezanje prednjeg dijela stomaka stvara vi\u0161e prostora za dvanaesnik i omogu\u0107uje dijafragmi da radi optimalno, \u0161to je va\u017eno za pra\u017enjenje crijeva i spre\u010davanje refluksa \u017eelu\u010dane kiseline.<\/p>\n\n\n\n

Uloga fizi\u010dke aktivnosti kod starijih osoba<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dka aktivnost ima klju\u010dnu ulogu u odr\u017eavanju zdravlja probavnog sistema kod starijih osoba. Kako starimo, dolazi do fiziolo\u0161kih promjena koje mogu da utje\u010du na probavu, ali redovna fizi\u010dka aktivnost poma\u017ee u ubla\u017eavanju mnogih od tih promjena.<\/p>\n\n\n\n

S godinama, mi\u0161i\u0107i koji kontroli\u0161u kretanje hrane kroz jednjak slabe, \u0161to mo\u017ee da ote\u017ea gutanje. Osim toga, smanjuje se i elasti\u010dnost \u017eeluca, \u0161to usporava njegovo pra\u017enjenje. Ove promjene pove\u0107avaju rizik od probavnih problema poput zatvora, pepti\u010dkog ulkusa i bakterijskog prerastanja u tankom crijevu (SIBO). Uz to se metabolizam s godinama usporava, \u0161to mo\u017ee da dovede do debljanja i ve\u0107eg rizika od metaboli\u010dkih bolesti.  Redovna fizi\u010dka aktivnost poma\u017ee u odr\u017eavanju dobrog probavnog zdravlja jer pobolj\u0161ava cirkulaciju u probavnom sistemu.<\/p>\n\n\n\n

Fizi\u010dka aktivnost tako\u0111er doprinosi boljem kognitivnom zdravlju, \u0161to posredno utje\u010de na funkcionisanje probavnog sistema.<\/p>\n\n\n\n

5. Preporuke za fizi\u010dku aktivnost<\/strong>
<\/span><\/div><\/span><\/h2>\n\n\n\n

Svaka vrsta fizi\u010dke aktivnosti pozitivno utje\u010de na probavni sistem. Uvo\u0111enje vje\u017ebanja u svakodnevnu rutinu pobolj\u0161ava peristaltiku crijeva, odr\u017eava zdravu tjelesnu te\u017einu i smanjuje rizik od razvoja probavnih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

Redovna fizi\u010dka aktivnost doprinosi dugovje\u010dnosti i boljem kvalitetu \u017eivota, zbog \u010dega Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje svakodnevno uklju\u010divanje fizi\u010dke aktivnosti u na\u0161 \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se preporu\u010duje fizi\u010dka aktivnost kod odraslih osoba (18 \u2013 64 godine)?<\/em><\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n
    \n
  • Smanjuje stopu smrtnosti<\/li>\n\n\n\n
  • Spre\u010dava razvoj bolesti srca i krvnih \u017eila<\/li>\n\n\n\n
  • Reguli\u0161e krvni pritisak<\/li>\n\n\n\n
  • Ubla\u017eava rizik od dijabetesa tipa 2 i odre\u0111enih vrsta raka<\/li>\n\n\n\n
  • Pobolj\u0161ava mentalno zdravlje i kognitivne funkcije<\/li>\n\n\n\n
  • Utje\u010de na kontrolu tjelesne te\u017eine<\/li>\n\n\n\n
  • Pobolj\u0161ava kvalitet sna.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Preporu\u010duje se najmanje 150 \u2013 300 minuta umjereno intenzivne aerobne aktivnosti sedmi\u010dno ili 75 \u2013 100 minuta visoko intenzivne aerobne aktivnosti, ili kombinacija oboje. Dva puta sedmi\u010dno ili vi\u0161e trebalo bi uklju\u010diti vje\u017ebe snage za ve\u0107e mi\u0161i\u0107ne skupine.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n
    \"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
    \n \n\n

    Odraslima se savjetuje da zapo\u010dnu s manjom koli\u010dinom aktivnosti i postepeno pove\u0107avaju u\u010destalost, intenzitet i trajanje vje\u017ebanja. Vje\u017ebe blagog do umjerenog intenziteta imaju va\u017enu ulogu u o\u010duvanju zdravlja crijeva. Kod vje\u017ebi visokog intenziteta dolazi do smanjenog protoka krvi u probavnim organima i pove\u0107anog pritiska na stoma\u010dne organe, \u0161to mo\u017ee da uzrokuje \u017egaravicu, mu\u010dninu, povra\u0107anje, bolove u stomaku, proljev, pa \u010dak i krvarenje u probavnom sistemu. Zato je klju\u010dno postupno pove\u0107avati intenzitet vje\u017ebanja i prilago\u0111avati ga nivou fizi\u010dke spremnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Preporu\u010duje se savjetovanje s fizioterapeutom kako bi se odredila vrsta i intenzitet fizi\u010dke aktivnosti koji najbolje odgovaraju individualnim potrebama, funkcionalnim ograni\u010denjima, terapiji i ciljevima rehabilitacije ili lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

    Svaka vrsta aktivnosti, bilo da je individualna ili grupna, ima specifi\u010dno djelovanje koje mo\u017ee da pridonese boljem zdravlju probavnog sistema. Zato je klju\u010dno redovno uklju\u010divanje fizi\u010dke aktivnosti u svakodnevni \u017eivot za o\u010duvanje i pobolj\u0161anje zdravlja. Va\u017eno je da fizi\u010dka aktivnost bude prilago\u0111ena sposobnostima pojedinca i da pritom pru\u017ea osje\u0107aj zadovoljstva i ispunjenja. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n \n\n

    LITERATURA I IZVORI<\/strong>

    <\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n
      \n
    1. Aya, V., Fl\u00f3rez, A., Perez, L., & Ram\u00edrez, J. D. (2021). Association between physical activity and changes in intestinal microbiota composition: A systematic review. PLoS ONE, 16(2 February), 1\u201321. https:\/\/doi.org\/10.1371\/journal.pone.0247039<\/li>\n\n\n\n
    2. Bhikha, P. R. (2016). Yoga and Pilates : analysing the rewards. July, 1\u201312.<\/li>\n\n\n\n
    3. Boyle, T., Keegel, T., Bull, F., Heyworth, J., & Fritschi, L. (2012). Physical activity and risks of proximal and distal colon cancers: A systematic review and meta-analysis. Journal of the National Cancer Institute, 104(20), 1548\u20131561. https:\/\/doi.org\/10.1093\/jnci\/djs354<\/li>\n\n\n\n
    4. Brouns, F., & Beckers, E. (1993). Is the Gut an Athletic Organ? Sports Medicine, 15(4), 242\u2013257. https:\/\/doi.org\/10.2165\/00007256-199315040-00003<\/li>\n\n\n\n
    5. Bull, F. C., Al-Ansari, S. S., Biddle, S., Borodulin, K., Buman, M. P., Cardon, G., Carty, C., Chaput, J. P., Chastin, S., Chou, R., Dempsey, P. C., Dipietro, L., Ekelund, U., Firth, J., Friedenreich, C. M., Garcia, L., Gichu, M., Jago, R., Katzmarzyk, P. T., \u2026 Willumsen, J. F. (2020). World Health Organization 2020 guidelines on physical activity and sedentary behaviour. British Journal of Sports Medicine, 54(24), 1451\u20131462. https:\/\/doi.org\/10.1136\/bjsports-2020-102955<\/li>\n\n\n\n
    6. Campaniello, D., Corbo, M. R., Sinigaglia, M., Speranza, B., Racioppo, A., Altieri, C., & Bevilacqua, A. (2022). How Diet and Physical Activity Modulate Gut Microbiota: Evidence, and Perspectives. Nutrients, 14(12). https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu14122456<\/li>\n\n\n\n
    7. Celiac Disease and Physical Activity. (2009). Celiac.com. Dostopno na: https:\/\/www.celiac.com\/celiac-disease\/celiac-disease-and-physical-activity-r1447\/ (08.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    8. Chen, J., Ruan, X., Fu, T., Lu, S., Gill, D., He, Z., Burgess, S., Giovannucci, E. L., Larsson, S. C., Deng, M., Yuan, S., & Li, X. (2024). Sedentary lifestyle, physical activity, and gastrointestinal diseases: evidence from mendelian randomization analysis. EBioMedicine, 103, 105110. https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.ebiom.2024.105110<\/li>\n\n\n\n
    9. Corrigendum to: \u201cMuscle-Organ Crosstalk: The Emerging Roles of Myokines.\u201d (2021). Endocrine Reviews, 42(1), 97\u201399. https:\/\/doi.org\/10.1210\/endrev\/bnaa024<\/li>\n\n\n\n
    10. Costa, R. J. S., Cam\u00f5es-Costa, V., Snipe, R. M. J., Dixon, D., Russo, I., & Huschtscha, Z. (2019). Impact of exercise-induced hypohydration on gastrointestinal integrity, function, symptoms, and systemic endotoxin and inflammatory profile. Journal of Applied Physiology, 126(5), 1281\u20131291. https:\/\/doi.org\/10.1152\/japplphysiol.01032.2018<\/li>\n\n\n\n
    11. Cryan, J. F., & Dinan, T. G. (2012). Mind-altering microorganisms: The impact of the gut microbiota on brain and behaviour. Nature Reviews Neuroscience, 13(10), 701\u2013712. https:\/\/doi.org\/10.1038\/nrn3346<\/li>\n\n\n\n
    12. De Oliveira, E. P., & Burini, R. C. (2009). The impact of physical exercise on the gastrointestinal tract. Current Opinion in Clinical Nutrition and Metabolic Care, 12(5), 533\u2013538. https:\/\/doi.org\/10.1097\/MCO.0b013e32832e6776<\/li>\n\n\n\n
    13. Dukas, L. (2003). Association between physical activity, fiber intake, and other lifestyle variables and constipation in a study of women. The American Journal of Gastroenterology, 98(8), 1790\u20131796. https:\/\/doi.org\/10.1016\/s0002-9270(03)00442-8<\/li>\n\n\n\n
    14. Exercise for digestion_ Yoga, stretching, walking, breathing exercises. (n.d.). Dostopno na: https:\/\/www.medicalnewstoday.com\/articles\/exercises-to-help-digestion (07.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    15. Garber, C. E., Blissmer, B., Deschenes, M. R., Franklin, B. A., Lamonte, M. J., Lee, I. M., Nieman, D. C., & Swain, D. P. (2011). Quantity and quality of exercise for developing and maintaining cardiorespiratory, musculoskeletal, and neuromotor fitness in apparently healthy adults: Guidance for prescribing exercise. Medicine and Science in Sports and Exercise, 43(7), 1334\u20131359. https:\/\/doi.org\/10.1249\/MSS.0b013e318213fefb<\/li>\n\n\n\n
    16. Johannesson, E. (2018). Irritable bowel syndrome and Physical activity.<\/li>\n\n\n\n
    17. Gastroenterology and Hepatology, 11(12), 817\u2013825.Laurens, C., Bergouignan, A., & Moro, C. (2020). Exercise-Released Myokines in the Control of Energy Metabolism. Frontiers in Physiology, 11. https:\/\/doi.org\/10.3389\/fphys.2020.00091<\/li>\n\n\n\n
    18. Leal, L. G., Lopes, M. A., & Batista Jr, M. L. (2018). Physical exercise-induced myokines and muscle-adipose tissue crosstalk: a review of current knowledge and the implications for health and metabolic diseases. Frontiers in physiology, 9, 1307.<\/li>\n\n\n\n
    19. Maccadanza, R. (2004). Stretching Basics. Sterling Publishing Company, Inc..<\/li>\n\n\n\n
    20. Maughan, R. J., Shirreffs, S. M., Merson, S. J., & Horswill, C. A. (2005). Fluid and electrolyte balance in elite male football (soccer) players training in a cool environment. Journal of Sports Sciences, 23(1), 73\u201379. https:\/\/doi.org\/10.1080\/02640410410001730115<\/li>\n\n\n\n
    21. Mayer, E. A. (2011). Gut feelings: The emerging biology of gut-“brain communication. Nature Reviews Neuroscience, 12(8), 453\u2013466. https:\/\/doi.org\/10.1038\/nrn3071<\/li>\n\n\n\n
    22. Merck Manual. (2024). Effects of aging on the digestive system. Dostopno na: https:\/\/www.merckmanuals.com\/home\/digestive-disorders\/biology-of-the-digestive-system\/effects-of-aging-on-the-digestive-system (08.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    23. Moloney, R. D., Johnson, A. C., O\u2019Mahony, S. M., Dinan, T. G., Greenwood-Van Meerveld, B., & Cryan, J. F. (2016). Stress and the Microbiota-Gut-Brain Axis in Visceral PaRelevance to Irritable Bowel Syndrome. CNS Neuroscience and Therapeutics, 22(2), 102\u2013117. https:\/\/doi.org\/10.1111\/cns.12490<\/li>\n\n\n\n
    24. Monda, V., Villano, I., Messina, A., Valenzano, A., Esposito, T., Moscatelli, F., Viggiano, A., Cibelli, G., Chieffi, S., Monda, M., & Messina, G. (2017). Exercise modifies the gut microbiota with positive health effects. Oxidative Medicine and Cellular Longevity, 2017. https:\/\/doi.org\/10.1155\/2017\/3831972<\/li>\n\n\n\n
    25. Peters, H. P. F., De Vries, W. R., Vanberge-Henegouwen, G. P., & Akkermans, L. M. A. (2001). Potential benefits and hazards of physical activity and exercise on the gastrointestinal tract. Gut, 48(3), 435\u2013439. https:\/\/doi.org\/10.1136\/gut.48.3.435<\/li>\n\n\n\n
    26. Pinkas, M.; Brzozowski, T. The Role of the Myokine Irisin in the Protection and Carcinogenesis of the Gastrointestinal Tract. Antioxidants 2024, 13, 413. https:\/\/doi.org\/10.3390\/antiox13040413<\/li>\n\n\n\n
    27. Rabieezadeh, A., Mahdavinejad, R., Sedehi, M. et al. The effects of an 8-week dynamic neuromuscular stabilization exercise on pain, functional disability, and quality of life in individuals with non-specific chronic low back pain: a randomized clinical trial with a two-month follow-up study. BMC Sports Sci Med Rehabil 16, 161 (2024). https:\/\/doi.org\/10.1186\/s13102-024-00948-9<\/li>\n\n\n\n
    28. Radziszewska, M., Smarkusz-Zarzecka, J., & Ostrowska, L. (2023). Nutrition, Physical Activity and Supplementation in Irritable Bowel Syndrome. Nutrients, 15(16). https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu15163662<\/li>\n\n\n\n
    29. Ramos, C., Gibson, G. R., Walton, G. E., Magistro, D., Kinnear, W., & Hunter, K. (2022). Systematic Review of the Effects of Exercise and Physical Activity on the Gut Microbiome of Older Adults. Nutrients, 14(3), 1\u201318. https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu14030674<\/li>\n\n\n\n
    30. Rothschild, J. A., Kilding, A. E., & Plews, D. J. (2020). What should i eat before exercise? Pre-exercise nutrition and the response to endurance exercise: Current prospective and future directions. Nutrients, 12(11), 1\u201323. https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu12113473<\/li>\n\n\n\n
    31. Ryu, S., Chang, Y., Jung, H. S., Yun, K. E., Kwon, M. J., Choi, Y., Kim, C. W., Cho, J., Suh, B. S., Cho, Y. K., Chung, E. C., Shin, H., & Kim, Y. S. (2015). Relationship of sitting time and physical activity with non-alcoholic fatty liver disease. Journal of Hepatology, 63(5), 1229\u20131237. https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.jhep.2015.07.010<\/li>\n\n\n\n
    32. Sanders, M. E., Merenstein, D., Merrifield, C. A., & Hutkins, R. (2018). Probiotics for human use. Nutrition bulletin, 43(3), 212-225. https:\/\/doi.org\/10.1111\/nbu.12334<\/li>\n\n\n\n
    33. Simr\u00e9n, M., M\u00e5nsson, A., Langkilde, A. M., Svedlund, J., Abrahamsson, H., Bengtsson, U., & Bj\u00f6rnsson, E. S. (2001). Food-related gastrointestinal symptoms in the irritable bowel syndrome. Digestion, 63(2), 108\u2013115. https:\/\/doi.org\/10.1159\/000051878<\/li>\n\n\n\n
    34. Strasser, B. (2012). Physical activity in obesity and metabolic syndrome. Annals of the New York Academy of Sciences, 1281(1), 141\u2013159. doi:10.1111\/j.1749-6632.2012.06785.x<\/li>\n\n\n\n
    35. The Psychology of Celiac Disease: Understanding the Psychological Challenges of Celiac Disease and Strategies for Overcoming these Barriers. Celiac.com. Dostopno na: https:\/\/www.celiac.com\/celiac-disease\/the-psychology-of-celiac-disease-understanding-the-psychological-challenges-of-celiac-disease-and-strategies-for-overcoming-these-barriers-r4830\/ (08.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    36. Trost, S. G., Blair, S. N., & Khan, K. M. (2014). Physical inactivity remains the greatest public health problem of the 21st century: Evidence, improved methods and solutions using the \u201c7 investments that work\u201d as a framework. British Journal of Sports Medicine, 48(3), 169\u2013170. https:\/\/doi.org\/10.1136\/bjsports-2013-093372<\/li>\n\n\n\n
    37. Trust your Gut: Visceral Manipulation for Digestive Disorders (2019). Dostopno na: https:\/\/www.nhpcanada.org\/NHPC-Blog\/Trust-your-Gut-Visceral-Manipulation-for-Digestive-Disorders<\/li>\n\n\n\n
    38. Watts, C. (2018). Yoga therapy for digestive health. Singing Dragon.<\/li>\n\n\n\n
    39. Wolin, K. Y., Yan, Y., Colditz, G. A., & Lee, I. M. (2009). Physical activity and colon cancer prevention: A meta-analysis. British Journal of Cancer, 100(4), 611\u2013616. https:\/\/doi.org\/10.1038\/sj.bjc.6604917<\/li>\n\n\n\n
    40. Xie, F., You, Y., Huang, J., Guan, C., Chen, Z., Fang, M., … & Han, J. (2021). Association between physical activity and digestive-system cancer: An updated systematic review and meta-analysis. Journal of sport and health science<\/em>, 10<\/em>(1), 4-13.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Nedostatak fizi\u010dke aktivnosti vodi do probavnih tegoba. Saznajte koje fizi\u010dke aktivnosti poma\u017eu u odr\u017eavanju zdrave probave.<\/p>\n","protected":false},"author":38548,"featured_media":218098,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"[]"},"categories":[87],"tags":[],"class_list":["post-218194","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218194","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/38548"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218194"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218194\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":218330,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218194\/revisions\/218330"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/218098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218194"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218194"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218194"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}