{"id":221312,"date":"2025-04-23T12:08:42","date_gmt":"2025-04-23T10:08:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/10-presenetljivih-dejstev-o-tvojem-crevesju\/"},"modified":"2026-04-30T15:27:17","modified_gmt":"2026-04-30T13:27:17","slug":"10-iznenadujucih-cinjenica-o-tvom-crijevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/10-iznenadujucih-cinjenica-o-tvom-crijevu\/","title":{"rendered":"10 iznena\u0111uju\u0107ih \u010dinjenica o tvom crijevu"},"content":{"rendered":"<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">1. Tvoje crijevo je dom za vi\u0161e desetaka biliona mikroorganizama.<\/h2>\n\n\n\n<p>Crijeva nisu samo dio \u201ecijevi\u201d kroz koju prolazi hrana i gdje se odvija probava i apsorpcija \u2013 ona su dom kompleksnog ekosistema koji je sastavljen od desetaka biliona mikroorganizama. U njih spadaju bakterije, virusi, arheje, gljivice pa \u010dak i jedno\u0107elijski paraziti. <strong>Nau\u010dnici procjenjuju da u na\u0161em tijelu \u017eivi otprilike 38 biliona mikroorganizama \u2013 \u0161to je gotovo jednako broju na\u0161ih vlastitih \u0107elija. <\/strong>Ukupna masa mikroorganizama u crijevima mo\u017ee da dosegne i do 2 kilograma \u2013 \u0161to je usporedivo s masom ve\u0107ih organa, poput jetre ili mozga.\u00a0<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">2. Crijeva \u2013 na\u0161 \u201eskriveni organ\u201c<\/h2>\n\n\n\n<p>Mikrobiota nije samo pasivan stanovnik na\u0161ih crijeva \u2013 ona \u017eivi u simbiozi s \u010dovjekom i sna\u017eno utje\u010de na gotovo sve aspekte na\u0161eg zdravlja. Njezin sastav i aktivnost utje\u010du na:\u00a0<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>metabolizam (u\u010destvuje u razgradnji slo\u017eenih ugljikohidrata; naru\u0161ena mikrobiota mo\u017ee da doprinese pretilosti, inzulinskoj rezistenciji, dijabetesu tipa 2\u2026)\u00a0<\/li>\n\n\n\n<li>funkcionisanje imunolo\u0161kog sistema<\/li>\n\n\n\n<li>rad mozga, mentalno i emocionalno stanje<\/li>\n\n\n\n<li>kardiovaskularno zdravlje<\/li>\n\n\n\n<li>probavne sposobnosti (sinteza vitamina, razgradnja vlakana)<\/li>\n\n\n\n<li>reakciju na lijekove<\/li>\n\n\n\n<li>zdravlje drugih organa, poput ko\u017ee i jetre.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Iako mikrobiota nije organ u anatomskom smislu, zbog svoje klju\u010dne uloge u metabolizmu, imunolo\u0161kom sistemu i odr\u017eavanju unutra\u0161nje ravnote\u017ee organizma, nau\u010dnici je sve \u010de\u0161\u0107e nazivaju upravo \u201eskrivenim organom\u201c.\u00a0<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-1024x683.webp\" alt=\"Mu\u0161karac i \u017eena u kuhinji pripremaju zdrav obrok koji sna\u017eno utje\u010de na formiranje crijevne mikrobiote.\" class=\"wp-image-220613\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-1024x683.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-300x200.webp 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-1536x1025.webp 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-150x100.webp 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-750x500.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-900x600.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1.webp 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">3. Ishrana kao selektivna sila<\/h2>\n\n\n\n<p>Ishrana je jedan od najja\u010dih faktora iz okoline koji mo\u017ee da u vrlo kratkom roku \u2013 ve\u0107 unutar jednog do dva dana \u2013 zna\u010dajno&nbsp;promijeni sastav, raznovrsnost i funkciju crijevne mikrobiote. Ono \u0161to jedemo ne hrani, naime, samo nas, ve\u0107 i bilione bakterija koje nastanjuju na\u0161a crijeva.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Zato hrana djeluje kao<strong> selektivna sila<\/strong> \u2013 podsti\u010de rast nekih bakterijskih vrsta, dok druge potiskuje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Naprimjer, ishrana bogata vlaknima podsti\u010de razmno\u017eavanje bakterija koje stvaraju protuupalne materije, dok ishrana bogata zasi\u0107enim mastima mo\u017ee da potakne rast onih koje doprinose upalnim procesima.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161e crijevne bakterije se, zapravo, natje\u010du za prostor i hranjive materije. Zbog toga su prehrambene promjene jedan od naju\u010dinkovitijih na\u010dina za dugoro\u010dno pobolj\u0161anje zdravlja mikrobiote \u2013 i time vlastitog zdravlja.\u00a0<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">4. Crijeva su na\u0161 drugi mozak<\/h2>\n\n\n\n<p>Zid crijeva isprepleten je nervnom mre\u017eom od pribli\u017eno 100 milijuna neurona, \u0161to je vi\u0161e nego \u0161to ih ima cijela le\u0111na mo\u017edina. Ovaj nervni sistem naziva se enteri\u010dni nervni sistem \u2013 i omogu\u0107uje crijevima da samostalno reaguju, gr\u010de se i upravljaju probavom, bez potrebe za stalnim \u201enaredbama\u201d iz mozga. Zbog te svoje nevjerovatne osobine \u2013 <strong>da mogu djelovati potpuno autonomno \u2013 crijeva se s razlogom nazivaju i \u201cdrugi mozak\u201d.<\/strong>\u00a0<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">5. Raznovrsnost i stabilnost \u2013 tajna zdrave mikrobiote\u00a0<\/h2>\n\n\n\n<p>Dvije najva\u017enije&nbsp;karakteristike zdrave crijevne mikrobiote su <strong>raznovrsn<\/strong><strong>ost i stabilnost<\/strong>. Kao \u0161to vrijedi za biljne i \u017eivotinjske ekosisteme, tako vrijedi i za crijevnu mikrobiotu: <strong>\u0161to je <\/strong><strong>raznovrsn<\/strong><strong>ija, to je otpornija i zdravija. <\/strong>Zamislite polje na kojem raste samo jedna kultura \u2013 tlo postaje iscrpljeno i osjetljivije na bolesti i \u0161teto\u010dine. S druge strane, kada sadimo razli\u010dite biljke, tlo postaje bogatije, otpornije i plodnije.<\/p>\n\n\n\n<p>Isto se doga\u0111a u na\u0161im crijevima \u2013 <strong>ako prevladava samo nekoliko vrsta bakterija<\/strong>, crijeva postaju manje otporna, a raste rizik od upala, probavnih tegoba i bolesti. <strong>Nasuprot tome, <\/strong><strong>raznovrsn<\/strong><strong>a <\/strong><strong>ishran<\/strong><strong>a<\/strong> (bogata vlaknima, fermentisanim i cjelovitim namirnicama) <strong>podsti\u010de<\/strong><strong>raznovrsn<\/strong><strong>ost mikrobiote<\/strong> i ja\u010da unutra\u0161nje zdravlje.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"683\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-683x1024.webp\" alt=\"Obrok na stolu sastavljen od raznovrsne hrane koja podr\u017eava raznovrsnost crijevne mikrobiote.\" class=\"wp-image-220606\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-683x1024.webp 683w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-200x300.webp 200w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-1024x1536.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-1365x2048.webp 1365w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-600x900.webp 600w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-67x100.webp 67w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-750x1125.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-900x1350.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-scaled.webp 1707w\" sizes=\"auto, (max-width: 683px) 100vw, 683px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">6. Vi\u0161e od 70% \u0107elija imunolo\u0161kog sistema nalazi se upravo u crijevima, <strong>\u0161to govori o njihovoj iznimnoj va\u017enosti za obranu organizma.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Tu se odvija najintenzivnija razmjena izme\u0111u vanjskog i unutra\u0161njeg svijeta tijela, pa imunolo\u0161ke \u0107elije neprestano \u201epatroliraju\u201c, prate i reaguju na potencijalne prijetnje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Crijevna mikrobiota i njezini metaboli\u010dki proizvodi tako\u0111er reguli\u0161u rad imunolo\u0161kog sistema \u2013 odre\u0111uju kada i kako \u0107e se imunitet uklju\u010diti, da bi nas za\u0161titio od opasnosti, ali i kako ne bi pretjerano reagovao (kao kod alergija ili autoimunih bolesti).<br>&nbsp;<br>&nbsp;Crijevni&nbsp;zid zajedno s mukozom (sluznicom) djeluje kao fizi\u010dka barijera, <strong>prva o<\/strong><strong>d<\/strong><strong>brambena linija<\/strong> koja spre\u010dava ulazak \u0161tetnih materija, patogenih bakterija i toksina u organizam.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Zato je <strong>zdrava crijevna mikrobiota temelj sna\u017enog i uravnote\u017eenog imuniteta<\/strong>. Kada je mikrobiota naru\u0161ena, i imunolo\u0161ki sistem slabi \u2013 \u010dime se pove\u0107ava rizik od infekcija i bolesti. Ponekad mo\u017ee da postane i pretjerano aktivan, \u0161to se vidi u slu\u010dajevima poput alergija ili atopijskog dermatitisa.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">7. \u010cak 90 do 95% ukupnog serotonina<strong> <\/strong>\u2013 <strong>nervnog prenosnika poznatog i kao \u201ehormon sre\u0107e\u201c \u2013 proizvodi se upravo u crijevima.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Iako ga naj\u010de\u0161\u0107e povezujemo s mozgom i osje\u0107ajima, ve\u0107ina serotonina zapravo nastaje u crijevima \u2013 <strong>zahvaljuju\u0107i tamo\u0161njim <\/strong><strong>\u0107elij<\/strong><strong>ama i <\/strong><strong>materijam<\/strong><strong>a koje proizvode crijevne bakterije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Serotonin ima brojne funkcije u tijelu. On, naprimjer, <strong>reguli<\/strong><strong>\u0161e<\/strong><strong> san, apetit, probavu, raspolo\u017eenje, pa \u010dak i prag boli<\/strong>. U crijevima, serotonin utje\u010de na peristaltiku, odnosno pokretanje sadr\u017eaja kroz probavni sistem.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako serotonin proizveden u crijevima ne mo\u017ee prije\u0107i krvno-mo\u017edanu barijeru, istra\u017eivanja sugeri\u0161u da <strong>neravnote\u017ea mikrobiote mo\u017ee <\/strong><strong>da <\/strong><strong>utje<\/strong><strong>\u010de<\/strong><strong> na serotoninsku signalizaciju<\/strong> u mozgu, \u0161to mo\u017ee biti povezano s depresijom, anksiozno\u0161\u0107u i drugim psiholo\u0161kim stanjima.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-1024x683.webp\" alt=\"Mama i k\u0107erka u kuhinji pripremaju obrok bogat vlaknima, koji \u0107e pomo\u0107i k\u0107eri da razvije raznovrsnu crijevnu mikrobiotu.\" class=\"wp-image-220599\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-1024x683.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-300x200.webp 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-1536x1024.webp 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-150x100.webp 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-750x500.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-900x600.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1.webp 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">8. Mikrobiota se po\u010dinje razvijati pri ro\u0111enju, a postaje stabilna oko tre\u0107e godine\u00a0<\/h2>\n\n\n\n<p>Mikrobiota se intenzivno po\u010dinje razvijati ve\u0107 pri ro\u0111enju, kada novoro\u0111en\u010de prvi put dolazi u dodir s vanjskim okru\u017eenjem \u2013 iako neki nau\u010dnici vjeruju da se prvi mikrobi pojavljuju ve\u0107 u maternici. U tome va\u017enu ulogu ima i na\u010din poro\u0111aja (vaginalno ili carskim rezom), kao i ishrana (dojenje, adaptirano mlijeko, uvo\u0111enje krute hrane).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Oko tre\u0107e godine \u017eivota, mikrobiota postaje funkcionalno stabilnija i sli\u010dna mikrobioti odraslih, ali i dalje ostaje osjetljiva na promjene. Zato je raznovrsna ishrana u ranom djetinjstvu klju\u010dna ne samo za rast i razvoj, ve\u0107 i za sastav crijevne mikrobiote, \u0161to dugoro\u010dno utje\u010de na imunitet, metabolizam i psihofizi\u010dko zdravlje. Tako, naprimjer, djeca koja unose vi\u0161e vlakana i fermentisanih namirnica, imaju raznovrsniju mikrobiotu i ni\u017ei rizik od alergijskih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato je va\u017eno da ishrana u ranim godinama bude raznovrsna, bogata prebioticima (vlakna), bogata probioticima (fermentisana hrana) i minimalno prera\u0111ena.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">9. Crijevno-mo\u017edana os \u2013 <strong>komunikacija koja mijenja pogled na zdravlje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>Crijeva i mozak me\u0111usobno komuniciraju putem crijevno-mo\u017edane osi, kompleksnog komunikacijskog sistema koji djeluje dvosmjerno. Ta povezanost odvija se kroz vi\u0161e paralelnih puteva: nervnim sistemom (posebno putem vagusnog nerva), hormonalnim i imunolo\u0161kim signalima te putem metabolita koje proizvodi mikrobiota.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve vi\u0161e istra\u017eivanja otkriva kako stres i ishrana sna\u017eno utje\u010du na ovu os, a time i na na\u0161e raspolo\u017eenje, probavu i op\u0107e zdravlje.<br>\u00a0Vi\u0161e o povezanosti ishrane, stresa i probave mo\u017eete da pro\u010ditate u <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/pobijedite-stres-i-usporenu-probavu-pravilnom-ishranom\/\">ovom \u010dlanku<\/a>.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">10. Stanovnici tvojih crijeva u\u010destvuju u regulaciji tjelesne te\u017eine\u00a0<\/h2>\n\n\n\n<p>Utjecaj crijevne mikrobiote na tjelesnu te\u017einu odvija se putem vi\u0161e mehanizama \u2013 kroz hormonsku signalizaciju, metabolite, upalne markere, pa \u010dak i putem utjecaja na pona\u0161anje. Na primjer, mikrobiota putem svojih vlastitih metaboli\u010dkih produkata podsti\u010de izlu\u010divanje hormona kao \u0161to su GLP-1 i PYY, koji reguli\u0161u apetit i osje\u0107aj sitosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Odre\u0111ene bakterije \u010dak <strong>proizvode <\/strong><strong>materije<\/strong><strong> koje djeluju na mozak<\/strong>, \u010dime mogu da utje\u010du na tvoje prehrambene izbore i \u017eelje \u2013 posebno one za slatkom ili masnom hranom.<\/p>\n\n\n\n<p>Mikrobiota tako\u0111er mo\u017ee da utje\u010de na to <strong>koliku koli\u010dinu energije tijelo apsorbuje iz hrane<\/strong>, kao i na na\u010din na koji se ta energija tro\u0161i ili pohranjuje. Istra\u017eivanja su pokazala da osobe s manje raznovrsnom mikrobiotom imaju <strong>ve\u0107i rizik od nakupljanja tjelesne mase<\/strong> i pote\u0161ko\u0107a u njezinoj regulaciji.\u00a0Vi\u0161e o tome kako naru\u0161ena crijevna mikrobiota mo\u017ee da doprinese debljanju pro\u010ditaj <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/zacarani-krug-unistena-crijevna-mikrobiota-i-nakupljanje-kilograma\/\">ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n    <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U \u010dlanku nutricionistkinja Katarina Kordi\u0107 otkriva 10 \u010dinjenica o zdravlju crijeva.<br \/>\nJeste li znali da su va\u0161a crijeva dom za desetke biliona mikroorganizama?<\/p>\n","protected":false},"author":256118,"featured_media":220629,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[87],"tags":[],"class_list":["post-221312","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221312","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/256118"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=221312"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221312\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":224984,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/221312\/revisions\/224984"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220629"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=221312"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=221312"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=221312"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}