{"id":223594,"date":"2025-03-24T12:25:18","date_gmt":"2025-03-24T10:25:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/kalzium-in-der-nahrung\/"},"modified":"2025-10-21T15:27:38","modified_gmt":"2025-10-21T13:27:38","slug":"kalcij-u-hrani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/kalcij-u-hrani\/","title":{"rendered":"Kalcij u hrani: za\u0161to je va\u017ean i u kojim namirnicama se nalazi"},"content":{"rendered":"<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p>Kalcij za zdrave zube i kosti \u2013 izreka koju svi poznajemo! \ud83d\ude09 U sljede\u0107im recima otkrit \u0107emo vam da ovaj mineral koristi organizmu i na mnogo drugih na\u010dina. A nekoliko redaka ni\u017ee, re\u0107i \u0107emo vam koliko vam je potrebno za zdrav \u017eivot i kako ga osigurati dovoljno.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Broj jedan me\u0111u mineralima prema\u2026<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p>u\u010destalosti! Od svih minerala u na\u0161em organizmu kalcij je najzastupljeniji, oko jednog kilograma. \u010cak 99% nalazi se u kostima i zubima, dok se preostali dio nalazi u krvi, mi\u0161i\u0107ima i drugim tkivima. Me\u0111utim, kalcij nije samo va\u017ean sastavni element na\u0161ih zubi i kostiju, ve\u0107 je izuzetno va\u017ean i za funkciju mi\u0161i\u0107a, kardiovaskularno zdravlje, komunikaciju izme\u0111u mozga i drugih dijelova tijela i jo\u0161 mnogo toga.<\/p>\n\n\n\n<p>Od osnova, treba dodati i to da se kalcij u organizam unosi hranom, a za njegovu apsorpciju potreban nam je vitamin D. Na\u0161e tijelo apsorbira izme\u0111u 20 i 40% ukupnog kalcija koji konzumiramo.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je kalcij u hrani toliko va\u017ean?<\/h2>\n\n\n\n<p>Kalcij je bitan za razvoj, zdravlje i regeneraciju kostiju. Zato igra najva\u017eniju ulogu u ranom djetinjstvu i pubertetu, kada se kostur najbr\u017ee razvija, a tijelo raste. U tom periodu ko\u0161tana masa se najvi\u0161e pove\u0107ava, zato je nu\u017ean dovoljan unos ovog minerala.<\/p>\n\n\n\n<p>Unos kalcija va\u017ean je i u starijoj dobi, kada nam gusto\u0107a kostiju po\u010dinje opadati, \u0161to pove\u0107ava rizik od prijeloma. To se najvi\u0161e odnosi na \u017eene u postmenopauzi jer pad estrogena ubrzava razgradnju kostiju i usporava apsorpciju kalcija. To mo\u017ee dovesti do osteoporoze \u2013 bolesti kostiju koja uzrokuje krhke, lomljive kosti.<\/p>\n\n\n\n<p>No kao \u0161to smo ve\u0107 spomenuli, kalcij nije povezan samo s kostima. Otkrijmo na koje nam jo\u0161 na\u010dine sve to koristi!<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002-1024x683.webp\" alt=\"\u017dena i mu\u0161karac vje\u017ebaju jogu i ja\u010daju mi\u0161i\u0107e.\" class=\"wp-image-219990\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002-1024x683.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002-300x200.webp 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002-1536x1024.webp 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002-150x100.webp 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002-750x500.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002-900x600.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-002.webp 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Funkcija mi\u0161i\u0107a<\/h3>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/zasto-je-vasem-tijelu-potrebna-hrana-bogata-magnezijem\/\">Magnezij <\/a>je odgovoran za opu\u0161tanje mi\u0161i\u0107a, a kalcij ima upravo suprotnu ulogu. On regulira njihovu kontrakciju. Kada \u017eivci stimuliraju odre\u0111eni mi\u0161i\u0107, kalcij se ve\u017ee na proteine u njemu, uzrokuju\u0107i njegovu kontrakciju. Kada se kalcij crpi natrag u unutar\u0107elijske zalihe, mi\u0161i\u0107 se ponovo opu\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zdravlje srca i krvnih \u017eila<\/h3>\n\n\n\n<p>Kalcij doprinosi normalnoj funkciji srca i zgru\u0161avanju krvi, a stru\u010dnjaci mu pripisuju i ulogu u sni\u017eavanju krvnog tlaka.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Lijep, zdrav osmijeh<\/h3>\n\n\n\n<p>Na\u0161i zubi i \u010deljusne kosti ostaju na mjestu uz pomo\u0107 kalcija. On, u kombinaciji s fosforom, osigurava jake zube. Istovremeno je dio zubne cakline koja \u0161titi zube od bakterija i kamenca. Previ\u0161e kamenca uzrokuje karijes i dovodi do bolesti poput parodontitisa.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Protiv probavnih problema<\/h3>\n\n\n\n<p>Za ljubitelje biologije i hemije, evo zanimljive \u010dinjenice: kalcij se u prirodi ne mo\u017ee na\u0107i u \u010distom obliku jer je vrlo reaktivan metal i uvijek stvara spojeve s drugim elementima. Jedan od njih je kalcij karbonat, koji je tako\u0111er sastojak antacida. To je grupa lijekova koji poma\u017eu u smanjenju kiselosti \u017eelu\u010danog soka. Time ubla\u017eavaju \u017egaravicu i druge probavne smetnje.<\/p>\n\n\n\n<p>Nacionalni portal o probavi i ishrani (Prehrana.si) tako\u0111er navodi da kalcij doprinosi normalnom osloba\u0111anju energije potrebne za metabolizam i rad probavnih enzima.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons mt32 mb32\">\n<div class=\"wp-block-button parent-btn--green--16 aligncenter\"><a class=\"wp-block-button__link wp-element-button\" href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/vodjeni-program-zdravlja-donat\/\">Pridru\u017eite se na\u0161im programima<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prenos nervnih signala<\/h3>\n\n\n\n<p>\u0160ta stru\u010dnjaci misle kada govore o zna\u010daju kalcija za neurotransmisiju? Vrlo jednostavno re\u010deno: ovaj mineral poma\u017ee u prenosu signala koji putuju od mozga kroz nervni sistem do drugih dijelova organizma.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Koliko kalcija nam je potrebno dnevno?<\/h2>\n\n\n\n<p>Preporu\u010deni dnevni unos kalcija zavisi od dobi i spola osobe. Ve\u0107ina stru\u010dnih izvora preporu\u010duje najmanje 800 do 1000 mg kalcija dnevno za odrasle. Korisno je naglasiti da organizam mo\u017ee apsorbirati oko 500 mg tog minerala odjednom, zato je pametno rasporediti njegov unos tokom dana. Maksimalni preporu\u010deni unos ne bi trebao biti vi\u0161e od 2000 mg na dan.<\/p>\n\n\n\n<p>I kako te preporuke preto\u010diti u jelovnik? Neke primjere navode Slovenski nacionalni portal o hrani i ishrani i Njema\u010dki institut za kvalitetnu zdravstvenu brigu (IQWiG). Da biste osigurali da va\u0161 dnevni unos kalcija bude oko 1000 mg, razmislite o jednom od sljede\u0107ih prijedloga.<\/p>\n\n\n\n<p>Prijedlog 1:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>250 g te\u010dnog jogurta,<\/li>\n\n\n\n<li>1 jaje,<\/li>\n\n\n\n<li>150 g kuhanog \u0161pinata i<\/li>\n\n\n\n<li>30 g sira.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Prijedlog 2:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>2 kri\u0161ke ra\u017eenog hljeba ili hljeba od integralnog bra\u0161na,<\/li>\n\n\n\n<li>2 kri\u0161ke sira,<\/li>\n\n\n\n<li>150 g brokule,<\/li>\n\n\n\n<li>200 ml mineralne vode i<\/li>\n\n\n\n<li>200 g jogurta.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Prijedlog 3:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>200 ml mlijeka,<\/li>\n\n\n\n<li>2 kri\u0161ke ra\u017eenog hljeba ili hljeba od integralnog bra\u0161na,<\/li>\n\n\n\n<li>2 kri\u0161ke sira i<\/li>\n\n\n\n<li>150 g kuhanog \u0161pinata.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"681\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003-1024x681.webp\" alt=\"\u017dena i mu\u0161karac se grle dok kuhaju hranu punu kalcija i drugih vitamina i minerala. \" class=\"wp-image-219997\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003-1024x681.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003-300x200.webp 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003-1536x1022.webp 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003-150x100.webp 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003-750x499.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003-900x599.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-003.webp 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Preporu\u010deni dnevni unos kalcija<\/h3>\n\n\n\n<p>Ako \u017eelimo zadovoljiti svoje dnevne potrebe za kalcijem, ne smijemo zaboraviti na unos vitamina koji je neophodan za njegovu apsorpciju \u2013 vitamina D. Njega mo\u017eemo unijeti izlaganjem suncu, prehranom ili prehrambenim dodacima. Istra\u017eivanja pokazuju da iz hrane dobijamo samo oko 20% tog vitamina, a za preostalu koli\u010dinu nam je potrebna sun\u010deva svjetlost. Ljeti je pola sata \u0161etnje (s izlo\u017eenom, neza\u0161ti\u0107enom ko\u017eom) dovoljno da zadovolji va\u0161e dnevne potrebe za vitaminom D, ali zimi se ve\u0107ina ljudi suo\u010dava s nedostatkom, zato ima smisla razmisliti o uzimanju kvalitetnog prehrambenog dodatka tokom tog perioda.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e o vitaminu D i drugim vitaminima mo\u017eete pro\u010ditati u na\u0161em \u010dlanku <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/najbolji-vitamini-za-jak-imuni-sistem\/\">Najbolji vitamini za sna\u017ean imunitet<\/a>. Vratimo se kalciju i pogledajmo detaljniju tablicu s naj\u010de\u0161\u0107im smjernicama za preporu\u010deni unos kalcija prema spolu i dobi. U njima se uzimaju u obzir preporuke slovenskog Nacionalnog portala o hrani i ishrani, kao i ameri\u010dkog Nacionalnog instituta za zdravlje (National Institutes of Health), Njema\u010dkog dru\u0161tva za ishranu (Deutsche Gesellschaft zur Ern\u00e4hrung) i Univerziteta Harvard.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td><strong>Dob<\/strong><\/td><td><strong>Preporu\u010deni dnevni unos<\/strong> &#8211; Mu\u0161karci<\/td><td><strong>Preporu\u010deni dnevni unos<\/strong> &#8211; \u017dene<\/td><\/tr><tr><td>Djeca do 6 mjeseci<\/td><td>200 mg<\/td><td>200 mg<\/td><\/tr><tr><td>Djeca od 7 do 12 mjeseci<\/td><td>260 mg<\/td><td>260 mg<\/td><\/tr><tr><td>Djeca od 1 do 3 godine<\/td><td>600\u2013700 mg<\/td><td>600\u2013700 mg<\/td><\/tr><tr><td>Djeca od 4 do 8 godina<\/td><td>900\u20131.000 mg<\/td><td>900\u20131.000 mg<\/td><\/tr><tr><td>Djeca od 9 do 13 godina<\/td><td>1.300 mg<\/td><td>1.300 mg<\/td><\/tr><tr><td>Tinejd\u017eeri od 14 do 18 godina<\/td><td>1.300 mg<\/td><td>1.300 mg<\/td><\/tr><tr><td>Odrasli od 19 do 50 godina<\/td><td>800\u20131.000 mg<\/td><td>800\u20131.000 mg<\/td><\/tr><tr><td>Odrasli od 51 do 70 godina<\/td><td>1.000 mg<\/td><td>1.200\u20131.300&nbsp; mg<\/td><\/tr><tr><td>Odrasli stariji od 71 godine<\/td><td>1.200 mg<\/td><td>1.200 mg<\/td><\/tr><tr><td>Trudnice\/dojilje do 18 godina<\/td><td>\/<\/td><td>1.300 mg<\/td><\/tr><tr><td>Trudnice\/dojilje starije od 18 godina<\/td><td>\/<\/td><td>1.000 mg<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ko mora posebno paziti na dovoljan unos kalcija?<\/h3>\n\n\n\n<p>Ve\u0107 smo spomenuli ulogu kalcija u pubertetu. Tokom tog perioda razvoja razvije se \u010dak 90% maksimalne gusto\u0107e kostiju. Razvoj kostura zavr\u0161ava nakon dvadesete godine \u017eivota, a nakon \u010detrdesete gusto\u0107a po\u010dinje opadati. U zrelijoj dobi dovoljan unos je tako\u0111er izuzetno va\u017ean jer ga organizam po\u010dinje crpiti iz kostiju ako nema dovoljno kalcija za normalnu funkciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Istovremeno se apsorpcija kalcija s godinama smanjuje, \u0161to pove\u0107ava rizik od preloma kostiju. Tom riziku posebno su izlo\u017eene \u017eene u postmenopauzi. Kako bi se usporio pad gusto\u0107e kostiju, uz unos kalcija i vitamina D, veoma je va\u017eno i redovno vje\u017ebanje. Stru\u010dnjaci preporu\u010duju uzimanje kalcija posebno prije spavanja jer se time usporava razgradnja kostiju tokom no\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Trudnice i dojilje tako\u0111er bi trebale paziti na dovoljne koli\u010dine kalcija u ishrani. Stru\u010dnjaci su otkrili da se tokom trudno\u0107e ne pove\u0107ava samo potreba za kalcijem, ve\u0107 i sposobnost organizma da apsorbira taj mineral u ve\u0107im koli\u010dinama iz ishrane. Nema potrebe zna\u010dajno pove\u0107ati unos, ali trudnice i mlade majke ipak bi trebale paziti da ga konzumiraju dovoljno.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er biste trebali osigurati dovoljan unos kalcija ako:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>ste u menopauzi,<\/li>\n\n\n\n<li>zbog anoreksije ili stresa nemate redovne menstruacije,<\/li>\n\n\n\n<li>ne konzumirate mlijeko i mlije\u010dne proizvode (npr. zbog intolerancije na laktozu),<\/li>\n\n\n\n<li>jedete vegansku prehranu,<\/li>\n\n\n\n<li>unosite ve\u0107e koli\u010dine magnezija,<\/li>\n\n\n\n<li>ve\u0107 du\u017ee koristite laksative,<\/li>\n\n\n\n<li>primate hemoterapiju,<\/li>\n\n\n\n<li>uzimate kortikosteroide,<\/li>\n\n\n\n<li>imate problema s paratireoidnom \u017elijezdom ili hormonima,<\/li>\n\n\n\n<li>patite od bolesti probavnog sistema (celijakija, Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva itd.),<\/li>\n\n\n\n<li>bubrezi ili gu\u0161tera\u010da ne rade vam pravilno,<\/li>\n\n\n\n<li>imate manjak vitamina D,<\/li>\n\n\n\n<li>\u010desto primate transfuzije krvi,<\/li>\n\n\n\n<li>jedete puno proteina ili soli i<\/li>\n\n\n\n<li>pijete mnogo kafe, slatkih pi\u0107a ili alkohola.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er imajte na umu da organizam izlu\u010duje kalcij putem znoja, urina i stolice. Ako se vi\u0161e znojite ili morate \u010de\u0161\u0107e i\u0107i na toalet, nivo kalcija u va\u0161em organizmu mo\u017ee se malo smanjiti.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Dovoljan unos kalcija\u2026<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>omogu\u0107ava djeci normalan rast i razvoj,<\/li>\n\n\n\n<li>smanjuje rizik od visokog krvnog pritiska tokom trudno\u0107e ili u mladosti,<\/li>\n\n\n\n<li>sni\u017eava nivo holesterola,<\/li>\n\n\n\n<li>poma\u017ee u spre\u010davanju razvoja adenoma (benignih tumora crijeva),<\/li>\n\n\n\n<li>smanjuje rizik od preeklampsije (komplikacija u trudno\u0107i koje prvenstveno karakteriziraju visoki krvni pritisak i proteini u mokra\u0107i) i<\/li>\n\n\n\n<li>ubla\u017eava simptome predmenstrualnog sindroma (PMS-a).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta se doga\u0111a ako ne unosimo dovoljno kalcija?<\/h3>\n\n\n\n<p>Kalcij je jedan od rijetkih nutrijenata koji se ne konzumira dovoljno \u010dak ni u razvijenom svijetu. To se posebno odnosi na pred\u0161kolsku djecu (posebno djevoj\u010dice) i starije osobe. O nedostatku kalcija govorimo kada njegov nivo u krvi padne ispod 8,5 mg po decilitru. Stranom rije\u010dju naziva se i hipokalcemija.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako je nivo kalcija prenizak, na scenu stupa hormon koji se zove paratireoidni hormon. On kostima \u0161alje signal da \u201eposude\u201d malo kalcija krvi odnosno da ga izlu\u010de u nju. Taj hormon tako\u0111er mo\u017ee aktivirati vitamin D kako bi ubrzao apsorpciju kalcija u crijeva i \u201eobavijestiti\u201d bubrege da osloba\u0111aju manje tog va\u017enog minerala u urin.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001-1024x683.webp\" alt=\"\u017dena sjedi na rubu kreveta, dr\u017ee\u0107i se za glavu i stomak. \" class=\"wp-image-220004\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001-1024x683.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001-300x200.webp 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001-1536x1024.webp 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001-150x100.webp 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001-750x500.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001-900x600.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/kalcij-v-hrani_1920-001.webp 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p>Kada se nivo kalcija dovoljno pove\u0107a, na scenu stupa hormon kalcitonin, koji ima suprotnu funkciju. Zaustavlja izlu\u010divanje kalcija iz kostiju i ubrzava njegovo izlu\u010divanje putem urina. Kalcij koji su kosti \u201eposudile\u201d krvi mo\u017ee se kasnije nadoknaditi, ali na\u017ealost to se ne doga\u0111a uvijek \u2013 \u010dak ni ako osoba kasnije konzumira dovoljno kalcija!<\/p>\n\n\n\n<p>Nedostatak kalcija kod djece i adolescenata usporava rast i mineralizaciju kostiju, a kod odraslih dovodi do gubitka gusto\u0107e kostiju ili osteopenije, \u0161to mo\u017ee dovesti do osteoporoze. Osobe koje pate od nedostatka kalcija tako\u0111er imaju ve\u0107i rizik od visokog krvnog pritiska i raka crijeva.<\/p>\n\n\n\n<p>Blagi nedostatak kalcija rijetko se osje\u0107a, ali ozbiljniji nedostatak mo\u017ee biti opasan po \u017eivot. Njegovi naj\u010de\u0161\u0107i simptomi su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>trzanje mi\u0161i\u0107a ili gr\u010devi,<\/li>\n\n\n\n<li>poreme\u0107aji sr\u010danog ritma,<\/li>\n\n\n\n<li>nedostatak apetita,<\/li>\n\n\n\n<li>zbunjenost ili \u010dak halucinacije,<\/li>\n\n\n\n<li>depresija,<\/li>\n\n\n\n<li>krhki nokti,<\/li>\n\n\n\n<li>problemi sa zubima,<\/li>\n\n\n\n<li>trnci u nogama i rukama,<\/li>\n\n\n\n<li>ja\u010di PMS kod \u017eena.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Nedostatak kalcija obi\u010dno se elimini\u0161e prvenstveno prilago\u0111avanjem israne odnosno uvo\u0111enjem odgovaraju\u0107e ishrane bogate kalcijem. U nekim slu\u010dajevima ljudi koriste i dodatke prehrani, za \u0161ta se preporu\u010duje razgovor s ljekarom ili apotekarom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160ta ako imate previ\u0161e kalcija?<\/h3>\n\n\n\n<p>Da, \u010dak i dobrih stvari mo\u017ee biti previ\u0161e, zato je bitna zdrava ravnote\u017ea u unosu hranjivih supstanci. Previsok nivo kalcija u organizmu, naime, mo\u017ee imati negativne efekte kao \u0161to su vjetrovi, <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/kako-eliminisati-nadutost\/\">nadutost <\/a>ili <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/naucimo-kako-da-otklonimo-zatvor\/\">zatvor<\/a>. Previ\u0161e kalcija tako\u0111er pove\u0107ava rizik od razvoja bubre\u017enih kamenaca i raka prostate. Kalcij se tako\u0111er mo\u017ee po\u010deti talo\u017eiti u venama, \u0161to se naziva hiperkalcemija. Njeni simptomi su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>slabost,<\/li>\n\n\n\n<li>nedostatak energije,<\/li>\n\n\n\n<li>te\u0161ko disanje i bolovi u prsima, pa \u010dak i<\/li>\n\n\n\n<li>problemi sa srcem.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Odnedavno se u medicinskim krugovima \u010duje sumnja da dodaci kalcija mogu pove\u0107ati rizik od sr\u010danih bolesti. Ne sla\u017eu se svi s tim i potrebna su daljnja istra\u017eivanja o utjecaju takvih dodataka prehrani na srce i krvne \u017eile.<\/p>\n\n\n\n<p>Kalcij tako\u0111er mo\u017ee negativno utjecati na apsorpciju drugih minerala, poput \u017eeljeza ili cinka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako konzumirati dovoljno kalcija?<\/h2>\n\n\n\n<p>Kalcij se mo\u017ee unijeti u tijelo putem hrane ili dodataka prehrani. Najlak\u0161i na\u010din da ga unesete je, kao \u0161to ste vjerovatno ve\u0107 pogodili, zdravom, uravnote\u017eenom ishranom. Glavni izvori kalcija su, naravno, mlijeko, sir i jogurt, ali nisu jedini. Ako ne \u017eelite ili ne mo\u017eete konzumirati mlije\u010dne proizvode, mo\u017eete ih zamijeniti njihovim biljnim nadomjescima (sojino, zobeno, ri\u017eino, bademovo mlijeko itd.). Mnogi od njih imaju dodan kalcij tako da ga \u010dak i oni koji izbjegavaju mlijeko mogu konzumirati dovoljno.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor kalcija tako\u0111er su mnoge namirnice biljnog porijekla kao \u0161to su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u017eitarice,<\/li>\n\n\n\n<li>kovr\u010davi kelj,<\/li>\n\n\n\n<li>kupus,<\/li>\n\n\n\n<li>brokula,<\/li>\n\n\n\n<li>soja (sojino mlijeko i tofu),<\/li>\n\n\n\n<li>grah,<\/li>\n\n\n\n<li>suhe smokve (\u0161ljive i datulje),<\/li>\n\n\n\n<li>\u0161pinat,<\/li>\n\n\n\n<li>blitva,<\/li>\n\n\n\n<li>kre\u0161a,<\/li>\n\n\n\n<li>listovi repe,<\/li>\n\n\n\n<li>jaja te<\/li>\n\n\n\n<li>ora\u0161asti plodovi i sjemenke (posebno chia i sjemenke sezama te bademi).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Strastvene mesojede moramo razo\u010darati jer meso nije klju\u010dni izvor kalcija. Isto vrijedi i za ribu, ali uz va\u017ean izuzetak: riba koja se mo\u017ee jesti s kostima (kao srdele) mo\u017ee biti izvor ve\u0107ih koli\u010dina tog minerala. Ali naravno samo ako pojedemo i kosti!<\/p>\n\n\n\n<p>A \u0161ta je s pi\u0107ima? Odgovor je, izme\u0111u ostalog, u pjenu\u0161avim mjehuri\u0107ima prirodne mineralne vode, kao \u0161to je <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/\">Donat<\/a>. Njegovo nevjerovatno <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/o-donatu\/\">bogatstvo minerala<\/a> uklju\u010duje i kalcij, kao i magnezij, bikarbonate i sulfate. Klini\u010dki je dokazano da ta mje\u0161avina poma\u017ee u pobolj\u0161anju probave, kao i ubla\u017eavanju drugih simptoma, od \u017egaravice do glavobolje.<\/p>\n\n\n\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-cta-section  aligncenter\">\n    <div class=\"container\">\n        <div class=\"wrapp\">\n            <div class=\"cta-text\">\n                            <\/div>\n                            <div class=\"cta-link\">\n                    <div class='wp-block-buttons '><div class='wp-block-button parent-btn--green--16'><a class='wp-block-button__link' target=\"\" href ='https:\/\/www.donat.com\/bs\/app\/'>Preuzmite aplikaciju<\/a><\/div><\/div>\n                <\/div>\n                    <\/div>\n    <\/div>\n<\/div>\n\n\n<p>U Evropi se ve\u0107ina potreba za kalcijem jo\u0161 uvijek zadovoljava mlijekom i mlije\u010dnim proizvodima. Oni tako\u0111er imaju najve\u0107u stopu apsorpcije, izme\u0111u 50 i 75%. To, istina, zavisi i od koli\u010dine vitamina D. Ako konzumiramo vi\u0161e mlije\u010dnih proizvoda, nutricionisti savjetuju izbor onih s ni\u017eim udjelom masti. Apsorpcija kalcija iz kvalitetnih dodataka prehrani mo\u017ee se uporediti s onom iz mlije\u010dnih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n<p>I jo\u0161 jedan savjet, koji smo ve\u0107 istaknuli prije nekoliko redaka, ali ne \u0161kodi pro\u010ditati ponovo: efikasnije je unositi kalcij u organizam prema principu \u201emalo po malo\u201d. Ako ga unesemo previ\u0161e odjednom, organizam ne\u0107e mo\u0107i sve apsorbirati.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kalcij u hrani: tablica udjela<\/h3>\n\n\n\n<p>Kako bismo olak\u0161ali organizaciju jelovnika, uklju\u010dili smo tablicu s udjelom kalcija u popularnim namirnicama.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td><strong><strong>Namirnica<\/strong><\/strong><\/td><td><strong>Koli\u010dina\/porcija<\/strong><\/td><td><strong>Sadr\u017eaj kalcija u mg<\/strong><\/td><\/tr><tr><td>Mlijeko, kefir<\/td><td>200 ml (\u010da\u0161a)<\/td><td>240<\/td><\/tr><tr><td>Sojino mlijeko<\/td><td>200 ml<\/td><td>210<\/td><\/tr><tr><td>Bademovo mlijeko<\/td><td>200 ml<\/td><td>90<\/td><\/tr><tr><td>Jogurt<\/td><td>200 ml (\u010da\u0161a)<\/td><td>260<\/td><\/tr><tr><td>Sir gauda, edamer<\/td><td>30 g (1 kri\u0161ka)<\/td><td>240<\/td><\/tr><tr><td>Sir ementaler<\/td><td>30 g (1 kri\u0161ka)<\/td><td>330<\/td><\/tr><tr><td>Sir parmezan<\/td><td>30 g (1 kri\u0161ka)<\/td><td>360<\/td><\/tr><tr><td>Koziji sir, feta<\/td><td>30 g<\/td><td>135<\/td><\/tr><tr><td>Skuta ili ricotta<\/td><td>200 g<\/td><td>140<\/td><\/tr><tr><td>Brokula ili kelj (kuhani)<\/td><td>110 g<\/td><td>120<\/td><\/tr><tr><td>\u0160pinat ili blitva (kuhani)<\/td><td>210 g<\/td><td>310<\/td><\/tr><tr><td>Kovr\u010davi kelj<\/td><td>160 g<\/td><td>280<\/td><\/tr><tr><td>Listovi masla\u010dka<\/td><td>100 g<\/td><td>150<\/td><\/tr><tr><td>Integralni ili ra\u017eani hljeb<\/td><td>1 kri\u0161ka<\/td><td>10<\/td><\/tr><tr><td>Jaja<\/td><td>100 g<\/td><td>120<\/td><\/tr><tr><td>Bademi<\/td><td>100 g<\/td><td>250<\/td><\/tr><tr><td>Brazilski ora\u0161\u010di\u0107i<\/td><td>100 g<\/td><td>130<\/td><\/tr><tr><td>Srdele (s kostima)<\/td><td>100 g<\/td><td>380<\/td><\/tr><tr><td>Suhe kajsije<\/td><td>100 g<\/td><td>80<\/td><\/tr><tr><td>Suhe smokve<\/td><td>100 g<\/td><td>160<\/td><\/tr><tr><td>Bijeli grah (kuhan)<\/td><td>200 g<\/td><td>130<\/td><\/tr><tr><td>Crveni grah (kuhan)<\/td><td>200 g<\/td><td>90<\/td><\/tr><tr><td>Leblebija (kuhana)<\/td><td>200 g<\/td><td>100<\/td><\/tr><tr><td>Prirodna mineralna voda<\/td><td>200 ml<\/td><td>70<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za kraj: jednostavne ideje za vi\u0161e kalcija u dnevnoj prehrani<\/h3>\n\n\n\n<p>Za doru\u010dak\/u\u017einu:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Za doru\u010dak popijte \u010da\u0161u mlijeka, jogurta ili kefira.<\/li>\n\n\n\n<li>Pomije\u0161ajte jogurt, svje\u017ei sir ili ricottu s vo\u0107em.<\/li>\n\n\n\n<li>U salate dodajte feta sir ili parmezan.<\/li>\n\n\n\n<li>U \u0161trudlu od jabuka dodajte svje\u017ei sir ili nasjeckane ora\u0161aste plodove.<\/li>\n\n\n\n<li>Dodajte kri\u0161ku sira uz omlet.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Za ru\u010dak:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Pripremite ukusnu pitu sa \u0161pinatom i sirom (naprimjer, francuski specijalitet quiche).<\/li>\n\n\n\n<li>Zdjelu salate obogatite \u0161pinatom, grahom ili leblebijom i brokulom. Odli\u010dan je i edamame (mlada soja).<\/li>\n\n\n\n<li>Tjestenini dodajte umak od pirjanog \u0161pinata, ricotte i malo parmezana.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Za ve\u010deru:<\/p>\n\n\n\n<p>Pripremite doma\u0107i namaz na bazi svje\u017eeg sira, dodajte sardine, tunu ili malo ulja od sjemenki tikve.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n<div class='faq-section'><div class='container'><div class='faq-inner'><div class='faq-text'><h2>\u010cesta pitanja<\/h2>\n<\/div><div class='faqs-wrapp'><div class='ms_faq_single faq-0 '><div class='ms_faq_toggle '><h3>Za\u0161to je na\u0161em organizmu potreban kalcij?  <\/h3><\/div><div class='ms_faq_toggle_text '><div class='ms_faq_column_wrapp '><div class='ms_faq_measure '><p>Kalcij je va\u017ean sastavni element kostiju i zubi. Istovremeno doprinosi normalnoj funkciji mi\u0161i\u0107a, srca i krvnih \u017eila, nervnog sistema i hormona.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><div class='ms_faq_single faq-1 '><div class='ms_faq_toggle '><h3>Koji je preporu\u010deni dnevni unos kalcija?  <\/h3><\/div><div class='ms_faq_toggle_text '><div class='ms_faq_column_wrapp '><div class='ms_faq_measure '><p>Preporu\u010deni dnevni unos kalcija za odraslu osobu je izme\u0111u 800 i 1000 mg. Djeci od 9 do 18 godina, trudnicama i dojiljama te starijim osobama potrebno je ne\u0161to vi\u0161e, do 1300 mg.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><div class='ms_faq_single faq-2 '><div class='ms_faq_toggle '><h3>Koje su posljedice premalog unosa kalcija?  <\/h3><\/div><div class='ms_faq_toggle_text '><div class='ms_faq_column_wrapp '><div class='ms_faq_measure '><p>Nedostatak kalcija kod djece odra\u017eava se slabim rastom ili nepotpunim razvojem kostiju, a kod odraslih smanjenom gusto\u0107om kostiju i ve\u0107im rizikom od razvoja osteoporoze. Krhke i porozne kosti br\u017ee se lome i sporije zacjeljuju, pa je rizik od povreda ve\u0107i, a oporavak traje du\u017ee.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Premali unos tog minerala mo\u017ee se manifestovati i gr\u010devima u mi\u0161i\u0107ima, zbunjeno\u0161\u0107u, problemima s noktima i zubima, poreme\u0107ajima sr\u010danog ritma, trncima itd.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><div class='ms_faq_single faq-3 '><div class='ms_faq_toggle '><h3>Ko treba obratiti posebnu pa\u017enju na propisani unos kalcija?  <\/h3><\/div><div class='ms_faq_toggle_text '><div class='ms_faq_column_wrapp '><div class='ms_faq_measure '><p>Posebnu pa\u017enju obratite na dovoljan unos kalcija ako prolazite kroz menopauzu, ne konzumirate (dovoljno) mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda, primate hemoterapiju ili kortikosteroide, imate problema s paratireoidnom \u017elijezdom, gu\u0161tera\u010dom ili bubrezima ili ako konzumirate mnogo proteina, soli, slatkih pi\u0107a itd.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><div class='ms_faq_single faq-4 '><div class='ms_faq_toggle '><h3>Koja hrana sadr\u017ei najvi\u0161e kalcija?  <\/h3><\/div><div class='ms_faq_toggle_text '><div class='ms_faq_column_wrapp '><div class='ms_faq_measure '><p>Najbolji izvori kalcija su mlijeko i mlije\u010dni proizvodi. Mnogo ga sadr\u017ee i lisnato povr\u0107e (kovr\u010davi kelj, \u0161pinat, blitva), kupus, kelj i ora\u0161asti plodovi (chia sjemenke, sezam, bademi). Tako\u0111er je prisutan u nekim namirnicama oboga\u0107enim kalcijem, poput mlije\u010dnih napitaka biljnog porijekla.<\/p>\n<\/div><\/div><\/div><\/div><script type=\"application\/ld+json\">\n                    {\n                      \"@context\": \"https:\/\/schema.org\",\n                      \"@type\": \"FAQPage\",\n                      \"mainEntity\": [{\n                    \"@type\": \"Question\",\n                    \"name\": \"Za\u0161to je na\u0161em organizmu potreban kalcij?  \",\n                    \"acceptedAnswer\": {\n                      \"@type\": \"Answer\",\n                      \"text\": \"Kalcij je va\u017ean sastavni element kostiju i zubi. Istovremeno doprinosi normalnoj funkciji mi\u0161i\u0107a, srca i krvnih \u017eila, nervnog sistema i hormona.\n\"\n                    }\n                  },{\n                    \"@type\": \"Question\",\n                    \"name\": \"Koji je preporu\u010deni dnevni unos kalcija?  \",\n                    \"acceptedAnswer\": {\n                      \"@type\": \"Answer\",\n                      \"text\": \"Preporu\u010deni dnevni unos kalcija za odraslu osobu je izme\u0111u 800 i 1000 mg. Djeci od 9 do 18 godina, trudnicama i dojiljama te starijim osobama potrebno je ne\u0161to vi\u0161e, do 1300 mg.\n\"\n                    }\n                  },{\n                    \"@type\": \"Question\",\n                    \"name\": \"Koje su posljedice premalog unosa kalcija?  \",\n                    \"acceptedAnswer\": {\n                      \"@type\": \"Answer\",\n                      \"text\": \"Nedostatak kalcija kod djece odra\u017eava se slabim rastom ili nepotpunim razvojem kostiju, a kod odraslih smanjenom gusto\u0107om kostiju i ve\u0107im rizikom od razvoja osteoporoze. Krhke i porozne kosti br\u017ee se lome i sporije zacjeljuju, pa je rizik od povreda ve\u0107i, a oporavak traje du\u017ee.\n&nbsp;\nPremali unos tog minerala mo\u017ee se manifestovati i gr\u010devima u mi\u0161i\u0107ima, zbunjeno\u0161\u0107u, problemima s noktima i zubima, poreme\u0107ajima sr\u010danog ritma, trncima itd.\n\"\n                    }\n                  },{\n                    \"@type\": \"Question\",\n                    \"name\": \"Ko treba obratiti posebnu pa\u017enju na propisani unos kalcija?  \",\n                    \"acceptedAnswer\": {\n                      \"@type\": \"Answer\",\n                      \"text\": \"Posebnu pa\u017enju obratite na dovoljan unos kalcija ako prolazite kroz menopauzu, ne konzumirate (dovoljno) mlijeka i mlije\u010dnih proizvoda, primate hemoterapiju ili kortikosteroide, imate problema s paratireoidnom \u017elijezdom, gu\u0161tera\u010dom ili bubrezima ili ako konzumirate mnogo proteina, soli, slatkih pi\u0107a itd.\n\"\n                    }\n                  },{\n                    \"@type\": \"Question\",\n                    \"name\": \"Koja hrana sadr\u017ei najvi\u0161e kalcija?  \",\n                    \"acceptedAnswer\": {\n                      \"@type\": \"Answer\",\n                      \"text\": \"Najbolji izvori kalcija su mlijeko i mlije\u010dni proizvodi. Mnogo ga sadr\u017ee i lisnato povr\u0107e (kovr\u010davi kelj, \u0161pinat, blitva), kupus, kelj i ora\u0161asti plodovi (chia sjemenke, sezam, bademi). Tako\u0111er je prisutan u nekim namirnicama oboga\u0107enim kalcijem, poput mlije\u010dnih napitaka biljnog porijekla.\n\"\n                    }\n                  }]\n                    }\n                    <\/script><\/div><\/div><\/div><\/div>\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Cormick, Gabriela, and Jose M Beliz\u00e1n. \u201cCalcium Intake and Health.\u201d Nutrients vol. 11,7 1606. 15. jul. 2019, doi:10.3390\/nu11071606.<\/li>\n\n\n\n<li>Harvard T.H. Chan School of Public Health<strong>.<\/strong> &#8220;Calcium.&#8221; <em>The Nutrition Source<\/em>, Harvard University,<a href=\"http:\/\/www.nutritionsource.hsph.harvard.edu\/calcium\/\" rel=\"nofollow\"> www.nutritionsource.hsph.harvard.edu\/calcium\/<\/a>. Dostopano 20. mar. 2025.<\/li>\n\n\n\n<li>MedlinePlus. &#8220;Calcium.&#8221; <em>MedlinePlus<\/em>, U.S. National Library of Medicine, 14. maj 2024, medlineplus.gov\/calcium.html. Dostopano 20. mar. 2025.<\/li>\n\n\n\n<li>Morales-Brown, P.<strong> <\/strong>&#8220;Calcium-rich foods&#8221; <em>Medical News Today<\/em>, 27. jun. 2023,<a href=\"http:\/\/www.medicalnewstoday.com\/articles\/248958#dietary-sources\" rel=\"nofollow\"> www.medicalnewstoday.com\/articles\/248958#dietary-sources<\/a>. Dostopano 20. mar. 2025.<\/li>\n\n\n\n<li>National Institutes of Health (NIH), Office of Dietary Supplements. <em>Calcium \u2013 Consumer<\/em>. NIH,<a href=\"http:\/\/www.ods.od.nih.gov\/factsheets\/Calcium-Consumer\/\" rel=\"nofollow\"> www.ods.od.nih.gov\/factsheets\/Calcium-Consumer\/<\/a>. Dostopano 20. mar. 2025.<\/li>\n\n\n\n<li>National Institutes of Health (NIH), Office of Dietary Supplements. <em>Calcium \u2013 Health Professional<\/em>. NIH,<a href=\"http:\/\/www.ods.od.nih.gov\/factsheets\/Calcium-HealthProfessional\/\" rel=\"nofollow\"> www.ods.od.nih.gov\/factsheets\/Calcium-HealthProfessional\/<\/a>. Dostopano 20. mar. 2025.<\/li>\n\n\n\n<li>The Royal Osteoporosis Society. &#8220;Calcium-Rich Food Chooser.&#8221; <em>The Royal Osteoporosis Society<\/em>,<a href=\"http:\/\/www.theros.org.uk\/information-and-support\/bone-health\/nutrition-for-bones\/calcium\/calcium-rich-food-chooser\/\" rel=\"nofollow\"> www.theros.org.uk\/information-and-support\/bone-health\/nutrition-for-bones\/calcium\/calcium-rich-food-chooser\/<\/a>. Dostopano 20. mar. 2025.<\/li>\n\n\n\n<li>University of California, San Francisco<strong>.<\/strong> &#8220;Calcium Content of Selected Foods.&#8221; <em>UCSF Health<\/em>,<a href=\"http:\/\/www.ucsfhealth.org\/education\/calcium_content_of_selected_foods\/\" rel=\"nofollow\"> www.ucsfhealth.org\/education\/calcium_content_of_selected_foods\/<\/a>. Dostopano 20. mar. 2025.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n    <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dob Preporu\u010deni dnevni unos &#8211; Mu\u0161karci Preporu\u010deni dnevni unos &#8211; \u017dene Djeca do 6 mjeseci 200 mg 200 mg Djeca od 7 do 12 mjeseci 260 mg 260 mg Djeca od 1 do 3 godine 600\u2013700 mg 600\u2013700 mg Djeca od 4 do 8 godina 900\u20131.000 mg 900\u20131.000 mg Djeca od 9 do 13 godina <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/bs\/kalcij-u-hrani\/\" class=\"more-link\">&#8230;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":38548,"featured_media":219982,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[619],"tags":[],"class_list":["post-223594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-minerali-bs"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/38548"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=223594"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223594\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":223597,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/223594\/revisions\/223597"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/219982"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=223594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=223594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=223594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}