{"id":178071,"date":"2023-05-29T12:02:04","date_gmt":"2023-05-29T10:02:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/prebava-obvladovanje-kilogramov\/"},"modified":"2023-05-30T08:30:48","modified_gmt":"2023-05-30T06:30:48","slug":"znanjem-o-probavi-do-reguliranja-tezine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/znanjem-o-probavi-do-reguliranja-tezine\/","title":{"rendered":"Znanjem o probavi do reguliranja te\u017eine"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Prekomjerna tjelesna te\u017eina stanje je koje uzrokuje neravnote\u017ea izme\u0111u unosa i potro\u0161nje kalorija. Dugotrajno pove\u0107ana tjelesna te\u017eina ima mnoge negativne utjecaje na zdravlje <\/strong>i predstavlja ve\u0107i rizik od razvoja kroni\u010dnih bolesti kao \u0161to su dijabetes tipa 2, sr\u010dano-krvo\u017eilne bolesti, visok krvni tlak\u2026<\/p>\n\n\n\n

Iako se rje\u0161enje \u010dini potpuno jednostavnim \u2013 potro\u0161iti vi\u0161e kalorija nego \u0161to smo ih unijeli \u2013 mehanizmi debljine iznimno su slo\u017eeni. Prije, nakon i tijekom prehrane uklju\u010deno je vi\u0161e mehanizama koji poma\u017eu u regulaciji teka, energetskom unosu hrane i regulaciji tjelesne te\u017eine.<\/strong> U ovom \u010dlanku istra\u017eit \u0107ete kako probavni sustav utje\u010de na tjelesnu te\u017einu.<\/p>\n\n\n\n

Hrana koju konzumiramo putuje kroz cijeli probavni sustav, koji se kao nekakva cijev prote\u017ee od usta sve do anusa. Probavni sustav uklju\u010duje usnu \u0161upljinu, jednjak, \u017eeludac, tanko i debelo crijevo te jetru, gu\u0161tera\u010du i \u017eu\u010dni mjehur. Svaki organ igra svoju ulogu u probavi, metabolizmu, apsorpciji i izlu\u010divanju hrane. <\/p>\n\n\n\n

Sve po\u010dinje ve\u0107 u glavi, kada razmi\u0161ljamo o hrani, miri\u0161emo je ili gledamo. Ve\u0107 u prvoj fazi mo\u017eemo u\u010diniti gre\u0161ke. Fizi\u010dki probava po\u010dinje u ustima, gdje moramo zadr\u017eati hranu dulje nego \u0161to smo do sada navikli. Pro\u017evakana hrana zatim putuje do \u017eeluca, gdje se postupno prazni u tanko crijevo. Brzina pra\u017enjenja \u017eeluca va\u017ean je dio osje\u0107aja sitosti.  <\/p>\n\n\n\n

Os crijevo-mozak pogonska je sila sitosti kod ljudi. Konzumiranje obroka uzrokuje istezanje \u017eeluca, proizvodnju hormona u enteroendokrinim stanicama u crijevima, \u0161to poti\u010de osje\u0107aj puno\u0107e odnosno sitosti i \u017eelju za prestankom hranjenja. <\/p>\n\n\n\n

Ne smijemo zaboraviti na \u201eskriveni organ\u201d, crijevnu mikrobiotu koja igra klju\u010dnu ulogu u metabolizmu te mo\u017ee, putem razli\u010ditih mehanizama i vlastitih metabolita, utjecati na regulaciju teka i pove\u0107anje tjelesne te\u017eine. <\/p>\n\n\n\n

Gre\u0161ke \u010dinimo ve\u0107 u kefalnoj fazi hranjenja<\/h2>\n\n\n\n

Prva faza hranjenja odvija se ve\u0107 prije prvog zalogaja, a po\u010dinje razmi\u0161ljanjem o hrani ili mirisanjem i promatranjem hrane (vizualnom i olfaktornom stimulacijom). <\/p>\n\n\n\n

Tada se aktiviraju kefalne fiziolo\u0161ke reakcije koje na\u0161e tijelo pripremaju za prehranu<\/strong>. Fiziolo\u0161ke reakcije kefalne faze vode u pove\u0107anu produkciju i izlu\u010divanje sline, \u017eu\u010di iz \u017eu\u010dnog mjehura i probavnih enzima i hormona u \u017eelucu i crijevima, a poti\u010de i kretanje probavnog sustava (peristaltika). <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Nezdrava<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

U dana\u0161njem brzom tempu \u017eivota kefalna faza hranjenja \u010desto je zanemarena<\/strong>. Hranimo se dok gledamo televiziju, radimo za ra\u010dunalom, razgovaramo u dru\u0161tvu, hranu \u010de\u0161\u0107e naru\u010dujemo nego \u0161to je sami pripremamo\u2026 <\/p>\n\n\n\n

Tako tijekom jela hrani ne posve\u0107ujemo preveliku pozornost i \u010desto je samo na brzinu \u201eubacimo\u201d u sebe. Na\u0161 probavni trakt u takvim situacijama nije optimalno pripremljen za prihva\u0107anje hrane, zato lo\u0161ije radi.<\/strong> Rezultat je nepotpuno probavljena hrana koja se u tankom crijevu ne mo\u017ee apsorbirati. Osim toga, neprobavljena hrana dolazi do debelog crijeva, gdje je fermentira crijevna mikrobiota. To dovodi do vjetrova, nadutosti, \u017egaravice i drugih zdravstvenih tegoba koje su posljedica nedostatka hranjivih tvari.<\/p>\n\n\n\n

Kako se aktivira kefalna faza hranjenja?  <\/h3>\n\n\n\n

Najva\u017eniji korak je da tijekom hranjenja uklonimo sve ometaju\u0107e \u010dimbenike<\/strong> koji odvla\u010de pozornost (isklju\u010dimo televiziju, uklonimo ra\u010dunalo) i hranimo se svjesno<\/strong>. \u0160to to zna\u010di?<\/p>\n\n\n\n

Posvetimo se hrani koja je pred nama i obratimo pozornost na to koju hranu konzumiramo, kakvog je mirisa i okusa, kako se pritom fizi\u010dki i mentalno osje\u0107amo, zapitajmo se za\u0161to smo odabrali tu hranu\u2026<\/p>\n\n\n\n

Svjesna prehrana prvi je korak do regulirane tjelesne te\u017eine jer se njome pobolj\u0161ava samokontrola, prepoznaje se utjecaj osje\u0107aja na prehranu, smanjuje se \u017eudnja za hranom, osje\u0107a se koli\u010dina konzumirane hrane, prije se prepoznaje sitost\u2026<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e o tome kako mo\u017eete svjesnom prehranom do\u0107i do bolje probave pro\u010ditajte u ovom \u010dlanku<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\u017dva\u010dete li dobro svoju hranu?<\/h2>\n\n\n\n

Kad hranu stavimo u usta, po\u010dinjemo \u017evakati. Tu aktivnost, zbog brzog tempa \u017eivota i mentalne odsutnosti tijekom hranjenja, lo\u0161e obavljamo, \u0161to dovodi do lo\u0161ijih probavnih i apsorpcijskih procesa te utje\u010de na signale koji reguliraju tek i unos hrane. <\/p>\n\n\n\n

Sada ve\u0107 mnogobrojna istra\u017eivanja jasno pokazuju da \u017evakanje ima fiziolo\u0161ku i psiholo\u0161ku ulogu u regulaciji teka \u2013 smanjenju gladi i pove\u0107anju osje\u0107aja sitosti.<\/strong> Dulje \u017evakanje omogu\u0107uje mozgu da pravovremeno prepozna signale sitosti. Mozak, naime, prepoznaje sitost uz odgodu od 20 minuta, zato nedovoljno \u017evakanje mo\u017ee dovesti do prejedanja i prekomjerne tjelesne te\u017eine.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Mlada<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Biste li za sebe rekli da brzo jedete? U tom slu\u010daju posvetite vi\u0161e pa\u017enje \u017evakanju jer \u0107ete time smanjiti i brzinu hranjenja. Kako vas tijekom \u017evakanja ne bi prebrzo zaveo sljede\u0107i zalogaj, izme\u0111u pojedina\u010dnih zalogaja radije odlo\u017eite pribor.\u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eda ste ve\u0107 primijetili da ste nakon brzog jedenja \u010desto naduti. Jedan od razloga je to \u0161to ste na taj na\u010din konzumirali vi\u0161e zraka, a drugi je neprobavljena hrana koja je do\u0161la do debelog crijeva, gdje je fermentiraju crijevne bakterije i pritom nastaju plinovi. Osobe koje brzo jedu tako\u0111er ka\u017eu da nakon hranjenja prije ponovno osjete glad, iako su u usporedbi s osobama koje sporije jedu pojele vi\u0161e. <\/p>\n\n\n\n

Osim reguliranja teka \u017evakanje igra va\u017enu ulogu i u probavi hrane i biolo\u0161koj dostupnosti hranjivih tvari iz konzumiranih namirnica. \u017dvakanjem se, naime, hrana kida na manje komade, pove\u0107ava se povr\u0161ina dostupna za probavne sokove u ustima i ru\u0161e se stani\u010dne stijenke, \u010dime se iz hrane osloba\u0111aju hranjive tvari koje ina\u010de organizmu ne bi bile dostupne. <\/p>\n\n\n\n

Dobro \u017evakanje omogu\u0107uje lak\u0161u i bolju daljnju probavu te u\u010dinkovitiju apsorpciju hranjivih tvari iz konzumirane hrane.<\/strong> Lo\u0161ije \u017evakanje mo\u017ee dovesti do nedostatka hranjivih tvari. <\/p>\n\n\n\n

Aspekt koji se naj\u010de\u0161\u0107e zanemaruje u regulaciji tjelesne te\u017eine zasigurno je \u017evakanje, zato pri sljede\u0107em obroku odvojite vi\u0161e vremena i svaki zalogaj pro\u017eva\u010dite vi\u0161e od 15 puta<\/strong>. Iako se zadatak \u010dini jednostavnim, uskoro \u0107ete shvatiti da \u0107ete trebati dosta volje da vam u\u010dinkovito \u017evakanje ponovno prije\u0111e u naviku. <\/p>\n\n\n\n

Kako brzina pra\u017enjenja \u017eeluca utje\u010de na unos hrane?<\/h2>\n\n\n\n

\u017deludac u vezi s tjelesnom te\u017einom u istra\u017eivanjima dugo nije imao poseban prostor, iako putem mehani\u010dkih i hormonskih procesa igra va\u017enu ulogu u regulaciji apetita i, posljedi\u010dno, unosa hrane. Hormoni iz gornjeg i donjeg dijela probavnih organa, naime, zna\u010dajno utje\u010du na mo\u017edane centre za tek i kontrolu glikemije. Pogledajmo kako.<\/p>\n\n\n\n

Kada hranu pro\u017eva\u010demo i progutamo, aktiviramo peristaltiku, kretanje probavne cijevi. Pro\u017evakana hrana putuje jednjakom i nastavlja se probavljati u \u017eelucu, gdje se odvija njezina mehani\u010dka i kemijska razgradnja. \u017deludac se postupno raste\u017ee, \u0161to uzrokuje osje\u0107aj sitosti<\/strong>. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Par<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Sadr\u017eaj se iz \u017eeluca u tanko crijevo prazni postupno. Pra\u017enjenje mo\u017ee potrajati i 2 do 3 sata, zato je brzina pra\u017enjenja \u017eeluca vrlo va\u017ena za osje\u0107aj sitosti i regulaciju teka.<\/strong> <\/p>\n\n\n\n

Mnogobrojni hormoni koji se izlu\u010duju u \u017eelucu i tankom crijevu (CCK, GLP-1) inhibiraju pra\u017enjenje \u017eeluca jer time osiguravaju optimalnu apsorpciju hranjivih tvari u tankom crijevu. Istovremeno djeluju i na mo\u017edani centar za tek te time pridonose zavr\u0161etku hranjenja. <\/p>\n\n\n\n

Na brzinu pra\u017enjenja \u017eeluca utje\u010de vi\u0161e \u010dimbenika. Me\u0111u onima koje mo\u017eemo nadzirati su: <\/p>\n\n\n\n