{"id":189564,"date":"2023-11-09T10:50:04","date_gmt":"2023-11-09T08:50:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem\/"},"modified":"2024-03-05T10:46:23","modified_gmt":"2024-03-05T08:46:23","slug":"otkrivamo-poveznicu-izmedu-stresa-i-probavnog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/otkrivamo-poveznicu-izmedu-stresa-i-probavnog-sustava\/","title":{"rendered":"\u0160to se doga\u0111a s probavom kada je tijelo pod stresom?"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Moderni, ubrzan na\u010din \u017eivota u 21. stolje\u0107u dovodi do sve \u010de\u0161\u0107eg govora o stresu kao jednom od glavnih izazova za sigurnost i zdravlje pojedinca. Pandemija virusa SARS-CoV-2 zasigurno je bila jedan od ve\u0107ih \u010dimbenika stresa u cijelom svijetu sa znatnim utjecajem na mentalno i fizi\u010dko zdravlje ljudi diljem svijeta. Probavni sustav nije izuzet od utjecaja stresa i brojna stanja i tegobe probavnog sustava povezuju se s izlo\u017eeno\u0161\u0107u pojedinca stresu.<\/strong><\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n \n\n

\u0160to je stres?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pojam stresa prvi je po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a uveo kanadski lije\u010dnik Hans Selye koji je stres definirao kao \u201esumu ukupnog tro\u0161enja organizma tijekom njegova \u017eivotnog vijeka\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba do\u017eivljava kao ugro\u017eavaju\u0107u za svoj tjelesni ili psihi\u010dki integritet. Sve fiziolo\u0161ke i psiholo\u0161ke promjene te promjene u pona\u0161anju pojedinca koje se zbivaju pod utjecajem stresnog podra\u017eaja nazivaju se reakcijama na stres. Svaki stres remeti ravnote\u017eu organizma, tzv. homeostazu, a on povratno odgovara razli\u010ditim procesima i doga\u0111ajima koji nastoje povratiti stanje ravnote\u017ee. Kao odgovor na stres u organizmu se doga\u0111aju brojne promjene \u2013 visoki krvni tlak, pove\u0107ana mi\u0161i\u0107na napetost, lupanje srca, glavobolja itd. Od psihi\u010dkih reakcija tu su strah, tjeskoba, uznemirenost, promjene u sposobnosti rasu\u0111ivanja. Stres mo\u017ee biti akutni i kroni\u010dni. Akutni stres nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost i aktualni stresogeni doga\u0111aj, a kroni\u010dni stres posljedica je dugotrajne izlo\u017eenosti pojedinca stresogenoj situaciji poput nezaposlenosti, bra\u010dnih problema, prekomjernog radnog optere\u0107enja tijekom duljeg vremena itd. Stanje stresa, dakle, svako je stanje u kojem se na bilo koji na\u010din (tjelesno, psihi\u010dki ili socijalno) osje\u0107amo ugro\u017eeno ili procjenjujemo da su ugro\u017eeni na\u0161i bli\u017enji. Izra\u017eenost i trajanje reakcija na stres uzajamni su rezultat obilje\u017eja stresora, njihove ja\u010dine i trajanja, zatim zna\u010dajke osobnostil pojedinca, njegove procjene vlastitih mogu\u0107nosti odupiranja stresu i njegove procjene koli\u010dine socijalne podr\u0161ke koju mo\u017ee o\u010dekivati tijekom suo\u010davanja sa stresom. Reakcije na istovjetne stresore kod razli\u010ditih pojedinaca biti mogu potpuno razli\u010dite. Ako pojedinac procjenjuje da \u0107e lako prevladati stresnu situaciju i da \u0107e pritom imati veliku socijalnu potporu, ja\u010dina i trajanje stresnih reakcija bit \u0107e slabije.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n
\n \n\n

Utjecaj stresa na probavni sustav
<\/strong>
Probavni sustav neraskidivo je povezan s na\u0161im mozgom, stoga se sve \u010de\u0161\u0107e u znanstvenim i stru\u010dnim krugovima susre\u0107e pojam \u201eosovina crijevo \u2013 mozak\u201c (engl. gut \u2013 brain axis<\/em>) koji podrazumijeva me\u0111usobnu dvosmjernu povezanost tih dvaju sustava. Zbivanja u gastrointestinalnom sustavu \u0161alju signale mozgu putem sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava koji pokre\u0107e promjene raspolo\u017eenja, a signali raspolo\u017eenja \u0161alju se iz mozga u crijeva. Kad je osoba izlo\u017eena stresu, ta osovina prenosi signale stresa do probavnog sustava, na na\u010din da mozak otpu\u0161ta hormone stresa, a probavni sustav ima receptore za te hormone i na taj na\u010din dolazi do odgovora i probavnog sustava na stres. Kompleksnosti povezanosti stresa s probavnim sustavom pridonosi i \u010dinjenica da probavni sustav ima i vlastiti, enteri\u010dki \u017eiv\u010dani sustav koji pridonosi reakciji organizma, odnosno probavnog sustava, na stres. No va\u017eno je naglasiti da svaki pojedinac ne reagira jednako na stres te su reakcije kao i simptomi razli\u010diti.<\/p>\n\n\n\n

Stres mo\u017ee uzrokovati vi\u0161e gastrointestinalnih problema uklju\u010duju\u0107i gr\u010deve, nadutost, gubitak apetita, proljev, zatvor, mu\u010dninu. Osim navedenog stres mo\u017ee pogor\u0161ati tegobe kod ve\u0107 postoje\u0107ih gastrointestinalnih poreme\u0107aja, naj\u010de\u0161\u0107e kod sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, pepti\u010dkog ulkusa i gastroezofageale refluksne bolesti (GERB). Iako se stres ne smatra izravnim uzro\u010dnikom navedenih bolesti, mo\u017ee biti okida\u010d za njihov nastanak ili dovesti do pogor\u0161anja postoje\u0107ih tegoba. Na\u017ealost, to mo\u017ee postati za\u010darani krug: do\u017eivljavanje tih probavnih tegoba mo\u017ee u\u010diniti da ste jo\u0161 vi\u0161e pod stresom. A opetovani stres mo\u017ee dovesti do gastrointestinalnih problema \u2013 ili pogor\u0161ati probleme koji ve\u0107 postoje.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n \n\n

Kako protiv stresa?
<\/strong>
Iako vrlo \u010desto ne mo\u017eemo utjecati na izvore stresa, posebno one akutne, mo\u017eemo poraditi na reakciji na stres, odnosno na na\u010din kako \u0107emo se suo\u010diti sa stresom. Zdrav na\u010din \u017eivota, promjena \u017eivotnih navika na bolje, mentalna higijena, promjena stava i sagledavanje situacije, poticanje kulture zdravlja, a ne bolesti va\u017eni su elementi u borbi protiv stresa i posljedi\u010dnih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

Neke od mjera za ubla\u017eavanje posljedica stresa, odnosno za lak\u0161e suo\u010davanje sa stresom jesu:<\/p>\n\n\n\n