{"id":189982,"date":"2023-11-09T14:38:34","date_gmt":"2023-11-09T12:38:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/vpliv-stresa-na-prebavni-sistem-2\/"},"modified":"2024-01-16T09:05:39","modified_gmt":"2024-01-16T07:05:39","slug":"utjecaj-kronicnog-stresa-na-funkciju-probave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/utjecaj-kronicnog-stresa-na-funkciju-probave\/","title":{"rendered":"Utjecaj stresa na probavni sustav"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Svi smo svakodnevno izlo\u017eeni razli\u010ditim oblicima stresa. Neki ljudi podnose stres vrlo dobro, a drugi postaju uznemireni i pri najmanjem odstupanju od svoje normalne rutine. Va\u017eno je naglasiti da u malim dozama stres mo\u017ee biti dobar. Mo\u017ee vam dati poticaj koji vam je potreban, za motivaciju da date sve od sebe te da ostanete usredoto\u010deni i budni. Problemi se gomilaju samo kad je stres stalan, tj. kad postane kroni\u010dan. Stres mo\u017ee biti normalna reakcija na svakodnevne izazove, no kroni\u010dni stres mo\u017ee znatno utjecati na na\u0161e fizi\u010dko zdravlje. Jedan je od tjelesnih sustava koji mo\u017ee biti pogo\u0111en stresom probavni sustav<\/strong> \u0161to se o\u010dituje u pojavi gr\u010deva u \u017eelucu, nadutosti, plinovima, zatvoru i proljevu.  Kroni\u010dni stres pove\u0107ava proizvodnju hormona kortizola, \u0161to mo\u017ee ometati ravnote\u017eu crijevnih bakterija i dovesti do probavnih poreme\u0107aja. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n \n\n

Probavni sustav i mozak povezani su dijelom \u017eiv\u010danog sustava koji se nalazi u crijevima. Upravo zato crijeva se \u010desto nazivaju na\u0161im \u201edrugim mozgom\u201c. Taj sustav kontrolira probavne funkcije, poput lu\u010denja probavnih sokova i kontrakcija glatkih mi\u0161i\u0107a u crijevima. Crijevom djelomi\u010dno upravlja sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav u mozgu i le\u0111noj mo\u017edini. Na\u0161 gastrointestinalni (GI) trakt ima svoj vlastiti \u017eiv\u010dani sustav \u2013 crijevni \u017eiv\u010dani sustav. Enteri\u010dki \u017eiv\u010dani sustav sastoji se od istih neuronskih blokova kao i sredi\u0161nji \u017eiv\u010dani sustav, odnosno mozak i le\u0111na mo\u017edina. Ne samo da su sli\u010dni po svojem sastavu nego neuroni u crijevima koriste razne neurotransmitere, poput serotonina, za komunikaciju s mozgom. Zbog njihove me\u0111usobne povezanosti, stres mo\u017ee potaknuti ili pogor\u0161ati GI tegobe, i obrnuto. Osim toga, dugotrajni GI problemi mogu poja\u010dati stres i tjeskobu. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n \n\n

\u0160to se doga\u0111a kad je va\u0161e tijelo pod stresom?<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada se na\u0111e u potencijalno prijete\u0107oj situaciji, simpati\u010dki \u017eiv\u010dani sustav \u2013 dio tjelesnog autonomnog \u017eiv\u010danog sustava koji regulira tjelesne funkcije poput otkucaja srca, disanja i krvnog tlaka \u2013 reagira tako da pokre\u0107e \u201eodgovor na borbu ili bijeg\u201c, osloba\u0111aju\u0107i hormon stresa kortizol kako bi tijelo bilo budno i spremno suo\u010diti se s prijetnjom.<\/p>\n\n\n\n

Stres uzrokuje fiziolo\u0161ke promjene poput poja\u010danog stanja svijesti, br\u017eeg disanja i otkucaja srca, povi\u0161enog krvnog tlaka, porasta kolesterola u krvi i pove\u0107anja napetosti mi\u0161i\u0107a. Kada stres aktivira reakciju \u201eborbe ili bijega\u201c, posljedice mogu biti vi\u0161estruke: <\/p>\n\n\n\n

    \n
  • pojavljuju se gr\u010devi u jednjaku<\/li>\n\n\n\n
  • pove\u0107ava se lu\u010denje \u017eelu\u010dane kiseline <\/li>\n\n\n\n
  • pojavljuje se osje\u0107aj mu\u010dnine<\/li>\n\n\n\n
  • pojavljuju se promjene u pra\u017enjenju crijeva (zatvor ili proljev)<\/li>\n\n\n\n
  • dolazi do pogor\u0161anja GI poreme\u0107aja poput sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, pepti\u010dkog ulkusa i gastroezofagealne refluksne bolesti. <\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Specifi\u010dni znakovi i simptomi stresa razlikuju se od osobe do osobe, ali potencijal da na\u0161kodite svojem zdravlju, emocionalnom blagostanju i odnosima s drugima je stvaran. Stres utje\u010de na um, tijelo i pona\u0161anje na mnoge na\u010dine, ne samo na probavni trakt, uklju\u010duju\u0107i oscilacije u tjelesnoj te\u017eini, bolove u glavi i mi\u0161i\u0107ima, promjene raspolo\u017eenja i promijenjene mentalne funkcije.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

    \"poslovne\u017e<\/figure>\n\n\n
    \n \n\n

    Kakav je stvarni u\u010dinak stresa na na\u0161a crijeva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Mnoga istra\u017eivanja pokazuju da su stresni \u017eivotni doga\u0111aji povezani s pojavom simptoma ili pogor\u0161anjem simptoma kod nekoliko probavnih stanja, uklju\u010duju\u0107i upalnu bolest crijeva (engl. Inflammatory bowel disease<\/em> \u2013 IBD), sindrom iritabilnog crijeva (engl. Irritable bowel syndrome<\/em> \u2013 IBS), gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) i pepti\u010dki ulkus. Mo\u017ee uzrokovati i zatvor.<\/p>\n\n\n\n

    Upalne bolesti crijeva<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Za upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa istra\u017eivanje je pokazalo da kroni\u010dni stres, nepovoljni \u017eivotni doga\u0111aji i depresija mogu pove\u0107ati rizik od recidiva u pacijenata. To istra\u017eivanje identificiralo je razli\u010dite mehanizme kojima stres utje\u010de na sistemski i gastrointestinalni imunosni i upalni odgovor. <\/p>\n\n\n\n

    Sindrom iritabilnog crijeva<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U prospektivnoj kohortnoj studiji u kojoj je sudjelovalo gotovo 600 ispitanika \u010diji je gastroenteritis bio uzrokovan bakterijom Campylobacter<\/em> istra\u017eiva\u010di su otkrili da je sposobnost pacijenta da se nosi sa stresom prije infekcije bila klju\u010dni \u010dimbenik u tome ho\u0107e li se razviti sindrom iritabilnog crijeva. Oni s vi\u0161im razinama percipiranog stresa, tjeskobe i negativnih uvjerenja o bolesti u vrijeme infekcije bili su izlo\u017eeni ve\u0107em riziku od razvoja sindroma iritabilnog crijeva. <\/p>\n\n\n\n

    Gastroezofagealna refluksna bolest<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U jednoj studiji provedenoj u medicinskom centru za \u017eensko zdravlje istra\u017eiva\u010di su primijetili da nije do\u0161lo do pove\u0107ane u\u010destalosti refluksa kiseline kad su pacijentice bile pod akutnim stresom. Me\u0111utim, u praksi je vjerojatnije da \u0107e kroni\u010dno anksiozni pacijenti primijetiti pogor\u0161anje simptoma tijekom stresnog doga\u0111aja. Drugim rije\u010dima, mi\u0161ljenje je istra\u017eiva\u010da da akutni stres utje\u010de na ozbiljnosti simptoma.<\/p>\n\n\n\n

    Pepti\u010dki ulkus<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Ve\u0107ina ulkusa nastaje kao posljedica infekcije bakterijom Helicobacter pylori<\/em>.  Suprotno uvrije\u017eenim vjerovanjima, ni jedenje za\u010dinjene hrane ni \u017eivot pun stresa ne uzrokuju ulkus, odnosno \u010dir. Bakterija H. pylori<\/em> slabi za\u0161titnu ovojnicu sluznice jednjaka, \u017eeluca ili dvanaesnika, \u0161to omogu\u0107uje kiselini da prodre do osjetljive sluznice. I kiselina i bakterije iritiraju sluznicu i uzrokuju ranu ili \u010dir. No neki dokazi upu\u0107uju na to da kontinuirani stres dovodi do upale sluznice, zbog \u010dega \u017eelu\u010dani sokovi iritiraju osjetljivu \u017eelu\u010danu sluznicu.<\/p>\n\n\n\n

    Ostala probavna stanja<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Stres pove\u0107ava pokretljivost crijeva i izlu\u010divanje teku\u0107ine. To je razlog zbog kojeg mo\u017ee do\u0107i do proljeva ili opetovanih nagona za mokrenjem tijekom ili nakon stresnog doga\u0111aja. Stres mo\u017ee odgoditi pra\u017enjenje \u017eelu\u010danog sadr\u017eaja i ubrzati prolaz sadr\u017eaja kroz crijeva. Ta kombinacija aktivnosti dovodi do bolova u trbuhu i promijenjenih navika u pra\u017enjenju crijeva. <\/p>\n\n\n\n

      \n
    • Zatvor<\/strong><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      Gastrointestinalni trakt oblo\u017een je glatkim mi\u0161i\u0107ima. Ti se mi\u0161i\u0107i kontrahiraju i bez podra\u017eaja u valovitom kretanju koje se naziva peristaltika. Kontrakcije mi\u0161i\u0107a omogu\u0107uju kretanje hrane u jednom smjeru kroz va\u0161 probavni sustav. Peristaltiku aktivira parasimpati\u010dki \u017eiv\u010dani sustav. Kada tijelo do\u017eivi stres, aktivira se uro\u0111ena fiziolo\u0161ka reakcija \u201eborba ili bijeg\u201c. To prirodno skre\u0107e fokus tijela s va\u0161e peristaltike crijeva, \u0161to mo\u017ee uzrokovati zatvor. <\/p>\n\n\n\n

        \n
      • Propusnost crijeva<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

        Stanice koje obla\u017eu na\u0161a crijeva djeluju kao barijera za prolaz \u0161tetnih tvari i patogena. Stres mo\u017ee pove\u0107ati propusnost tih stanica. \u0160to smo vi\u0161e pod stresom, lak\u0161e je nepo\u017eeljnim tvarima prodrijeti u na\u0161a crijeva. To je fenomen koji se naziva \u201ecurenje crijeva\u201c.<\/p>\n\n\n\n

          \n
        • Nadutost<\/strong><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

          Kada tijelo reagira na stres, prioritet daje mozgu i mi\u0161i\u0107ima. Dotok krvi u ta podru\u010dja pove\u0107an je, a dotok krvi u crijeva smanjen. To mo\u017ee smanjiti sposobnost gastrointestinalnog trakta da obavlja svoju funkciju. Bez protoka krvi ote\u017eano je kretanje kroz GI trakt i mo\u017ee se pojaviti nadutost. <\/p>\n\n\n\n

            \n
          • Disbioza crijevnih bakterija<\/strong><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

            Na ravnote\u017eu na\u0161ih crijevnih bakterija utje\u010de ono \u0161to jedemo, ali i op\u0107e zdravlje na\u0161ih crijeva. Kada je na\u0161 GI trakt u nevolji zbog svih prethodno navedenih simptoma, pate i na\u0161e dobre crijevne bakterije. Istra\u017eivanja pokazuju da postoji redovita komunikacija izme\u0111u osovine mozak-crijeva, imunosnog sustava i crijevnog mikrobioma. Sre\u0107om, pravilne prehrambene navike mogu pomo\u0107i ubla\u017eiti negativne u\u010dinke stresa na ravnote\u017eu crijevnog mikrobioma. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

            \"\u017eenska<\/figure>\n\n\n
            \n \n\n

            \u0160to savjetovati pacijentima?<\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

            Prvi je korak u upravljanju stresom i probavnim problemima identificirati izvore stresa i prona\u0107i na\u010dine kako ih smanjiti ili kontrolirati. To mo\u017ee uklju\u010divati promjenu na\u010dina \u017eivota, poput redovite tjelovje\u017ebe, meditacije ili tehnika dubokog disanja. <\/p>\n\n\n\n

            Osim upravljanja stresom, bitna je i briga o zdravlju probavnog sustava<\/strong>. To uklju\u010duje zdravu prehranu bogatu vlaknima i cjelovitom hranom te odr\u017eavanje hidracije pijenjem dovoljno vode. Bitno je izbjegavati prera\u0111enu hranu i pi\u0107a, kao i kofein i alkohol, koji mogu iritirati probavni sustav i pogor\u0161ati simptome.<\/p>\n\n\n\n

            Osobe koje imaju trajne probavne smetnje trebaju potra\u017eiti pomo\u0107 gastroenterologa te obaviti pretrage, poput kolonoskopije ili endoskopije, kako bi se utvrdio temeljni uzrok simptoma i pru\u017eio personalizirani plan lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

            Savjeti koji mogu biti od velike pomo\u0107i:<\/p>\n\n\n\n

              \n
            • Redovito vje\u017ebanje<\/strong><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

              Tjelesna aktivnost ubla\u017eava napetost i poti\u010de otpu\u0161tanje endorfina, koji djeluju kao prirodni lijekovi protiv bolova. Endorfini pobolj\u0161avaju san, \u0161to mo\u017ee pomo\u0107i u osloba\u0111anju od stresa, prema Ameri\u010dkom udru\u017eenju za tjeskobu i depresiju. To je jedan od najboljih na\u010dina za upravljanje stresom i odr\u017eavanje zdrave probave. <\/p>\n\n\n\n

              Studija objavljena u sije\u010dnju 2022. u Journal of Affective Disorders<\/em> ispitala je odnos izme\u0111u vje\u017ebanja i simptoma anksioznosti. Za potrebe istra\u017eivanja istra\u017eiva\u010di su nasumi\u010dno rasporedili 286 osoba s anksiozno\u0161\u0107u u tri grupe: jedna je sudjelovala u tromjese\u010dnom programu vje\u017ebanja umjerenog do visokog intenziteta tri puta tjedno, druga koja je sudjelovala u istom broju sesija tijekom istog razdoblja, ali ni\u017eim intenzitetom, i kontrolna skupina koja nije vje\u017ebala. Na zavr\u0161etku razdoblja istra\u017eivanja obje skupine koje su vje\u017ebale do\u017eivjele su ve\u0107a pobolj\u0161anja u simptomima anksioznosti u usporedbi s kontrolnom skupinom, \u0161to je dovelo do zaklju\u010dka da i tjelesna aktivnost niskog intenziteta ima ve\u0107u korist za anksioznost od sjedila\u010dkog na\u010dina \u017eivota<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

                \n
              • Joga<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                Ta vrsta vje\u017ebe za um i tijelo kombinira fizi\u010dke poze s tehnikama disanja i meditacijom. Prema studiji objavljenoj 2018. u International Journal of Preventive Medicine<\/em>, \u017eene koje su se uklju\u010dile u jednosatne vje\u017ebe hatha<\/em> joge tri puta tjedno po 12 sesija postigle su znatno smanjenje stresa, tjeskobe i depresije. Istra\u017eivanja tako\u0111er pokazuju da joga mo\u017ee sniziti krvni tlak i otkucaje srca, a mo\u017ee biti korisna i za osobe s probavnim poreme\u0107ajima. Pregled istra\u017eivanja objavljen 2022 potvrdio je da joga pridonosi ubla\u017eavanju stresa, tjeskobe i depresije te pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota u osoba s upalnom bole\u0161\u0107u crijeva.<\/p>\n\n\n\n

                  \n
                • Meditacija<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                  Postoje mnoge tehnike meditacije koje mogu pomo\u0107i da usredoto\u010dite svoj um na predmet, aktivnost ili misao kako biste postigli smirenost. Iako cilj meditacije nije smanjenje stresa, to je rezultat te drevne tehnike opu\u0161tanja. <\/p>\n\n\n\n

                    \n
                  • Kvalitetan i redovit san<\/strong><\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                    Neka istra\u017eivanja pokazala su da melatonin ima \u201eva\u017ene za\u0161titne u\u010dinke” u sprje\u010davanju gastrointestinalnih poreme\u0107aja uzrokovanih stresom. Iako nije dokazano da dodaci melatonina poma\u017eu spavanju, va\u0161e tijelo prirodno proizvodi taj hormon spavanja kad je mrak \u2013 \u0161to je dobar razlog da isklju\u010dite svoje ure\u0111aje i zamra\u010dite sobu kako biste se opustili prije spavanja. Redovito spavanje sedam sati dnevno mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju stresa.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

                    \n \n\n

                    Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                    Previ\u0161e stresa mo\u017ee utjecati na zdravlje probave. Simptomi poput nadutosti, zatvora, \u017egaravice i nelagode u \u017eelucu mogu biti znak da ste vi\u0161e pod stresom nego \u0161to mislite. To mo\u017ee rezultirati i suptilnijim promjenama, poput smanjenja dobrih crijevnih bakterija i poja\u010danog lu\u010denja \u017eelu\u010dane kiseline. Iako je odre\u0111ena razina stresa u svakodnevnom \u017eivotu neizbje\u017ena, postoji mnogo na\u010dina da njime upravljate i smanjite ga na minimum. BSvijest o stresu i kontrola nad njim va\u0161 mozak i crijeva u\u010dinit \u0107e sretnijima i zdravijima.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

                    \n \n\n

                    LITERATURA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

                      \n
                    • Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease. Gut<\/em> 2000;47;861-869.<\/li>\n\n\n\n
                    • Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: New insights into pathogenic and therapeutic implications. Gut<\/em> 2005;54:1481-1491.<\/li>\n\n\n\n
                    • Spence MJ, Moss-Morris R. The cognitive behavioural model of irritable bowel syndrome: a prospective investigation of patients with gastroenteritis. Gut<\/em> 2007;56:1066-1071.<\/li>\n\n\n\n
                    • Naliboff BD, Mayer M, et al<\/em>. The effect of life stress on symptoms of heartburn. Psychosomatic Medicine <\/em>2004;66:426-434.<\/li>\n\n\n\n
                    • Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease. Gut<\/em> 2000;47;861-869.<\/li>\n\n\n\n
                    • Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: News insights into pathogenic and therapeutic implications. Gut <\/em>2005;54:1481-1491.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

                      <\/p>\n\n\n <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                      Neki ljudi podnose stres vrlo dobro,\u00a0a drugi postaju uznemireni i pri najmanjem odstupanju od svoje normalne rutine. Jedan je od tjelesnih sustava koji mo\u017ee biti pogo\u0111en stresom probavni sustav \u0161to se o\u010dituje u pojavi gr\u010deva u \u017eelucu, nadutosti, plinovima, zatvoru i proljevu.<\/p>\n","protected":false},"author":54713,"featured_media":189926,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[88],"tags":[],"class_list":["post-189982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/54713"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=189982"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":190306,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/189982\/revisions\/190306"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/189926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=189982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=189982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=189982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}