{"id":216059,"date":"2024-04-18T10:52:47","date_gmt":"2024-04-18T08:52:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/lijecenje-zgaravice-snagom-disanja\/"},"modified":"2024-04-24T15:03:38","modified_gmt":"2024-04-24T13:03:38","slug":"lijecenje-zgaravice-snagom-disanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/lijecenje-zgaravice-snagom-disanja\/","title":{"rendered":"Suo\u010davanje sa \u017egaravicom tehnikama disanja"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Gastroezofagusna refluksna bolest (GERB) ve\u0107 je dugo poznata po svojim neugodnim simptomima kao \u0161to je \u017egaravica, ali ona ne prati samo GERB. Tu su i funkcionalne smetnje probavnih organa, koji ne pokazuju jasne strukturne promjene, ali unato\u010d tome sna\u017eno utje\u010du na svakodnevni \u017eivot pacijenata.<\/p>\n\n\n\n

Pri prvom koraku otklanjanja \u017egaravice \u010desto \u010dujemo poznate savjete: promijenite nagib uzglavlja, izbjegavajte odre\u0111enu hranu, smanjite stres\u2026 No \u0161to ako ti koraci nisu dovoljni?<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da stres mo\u017ee zna\u010dajno pridonijeti pogor\u0161anju simptoma jer mo\u017ee aktivirati slo\u017eene fiziolo\u0161ke i psiholo\u0161ke reakcije koje utje\u010du na rad probavnih organa. Zato je va\u017eno istra\u017eiti alternative koje mogu pomo\u0107i u svladavanju simptoma i pobolj\u0161anju kvalitete \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditajte za\u0161to klasi\u010dni pristupi i farmakolo\u0161ki lijekovi \u010desto ne donose olak\u0161anje i \u0161to jo\u0161 mo\u017eete u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n

\u017dgaravica: nije samo simptom GERB-a, ve\u0107 i pokazatelj drugih poreme\u0107aja u radu jednjaka<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

\u017dgaravica je naj\u010de\u0161\u0107i simptom gastroezofagusne refluksne bolesti <\/strong>(GERB), koja poga\u0111a velik dio populacije i sve \u010de\u0161\u0107a je me\u0111u mladima. Kod gastroezofagusne refluksne bolesti sadr\u017eaj \u017eeluca vra\u0107a se u jednjak, \u0161to uzrokuje neugodne simptome kao \u0161to su \u017egaravica, regurgitacija, kroni\u010dni ka\u0161alj i promuklost, te s vremenom mo\u017ee uzrokovati promjene na stijenki jednjaka. Me\u0111utim, \u017egaravica ne prati isklju\u010divo GERB.<\/p>\n\n\n\n

Naime, otprilike 70 % osoba koje imaju pote\u0161ko\u0107e sa \u017egaravicom ne pokazuje znakove o\u0161te\u0107enja jednjaka<\/strong>. \u017dgaravica, dakle, mo\u017ee biti simptom neerozivne refluksne bolesti (NERB)<\/strong>,kod koje dolazi do pove\u0107ane koli\u010dine refluksa bez o\u0161te\u0107enja jednjaka, refluksne preosjetljivosti ili funkcionalne \u017egaravice.<\/p>\n\n\n\n

\u017dgaravica tako mo\u017ee biti i dio funkcionalnih poreme\u0107aja probavnih organa<\/strong>. Funkcionalni poreme\u0107aji probavnih organa kroni\u010dne su tegobe u probavnim organima, koje ne upu\u0107uju na strukturne promjene, a ne primje\u0107uju se ni biokemijska odstupanja kojima bi se mogle objasniti tegobe s kojima se susre\u0107u pacijenti. Unato\u010d tome, pacijent osje\u0107a tegobe koje se, na primjer, pojavljuju kod sindroma iritabilnog crijeva: bolove u trbuhu, nadutost, kroni\u010dni proljev ili zatvor.<\/p>\n\n\n\n

Funkcionalna \u017egaravica manifestira se peku\u0107im bolovima ili osje\u0107ajem pe\u010denja iza prsne kosti, sli\u010dnim onima kod GERB-a, ali pritom nema znakova o\u0161te\u0107enja sluznice jednjaka ni pove\u0107anog refluksa kiseline, <\/strong>a nema ni veze izme\u0111u simptoma \u017egaravice i prisutnosti refluksa kiseline. Dijagnoza funkcionalne \u017egaravice postavlja se nakon isklju\u010divanja GERB-a i NERB-a.<\/p>\n\n\n\n

Uza sve to, funkcionalna \u017egaravica te GERB i NERB zna\u010dajno utje\u010du na kvalitetu \u017eivota pacijenata. Uzrokuju stalnu zabrinutost, smanjenu produktivnost na drugim \u017eivotnim podru\u010djima, nekvalitetan san\u2026<\/p>\n\n\n\n

Dijagnoza funkcionalne \u017egaravice mora uklju\u010divati sve navedene kriterije Roma IV:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  • peku\u0107i osje\u0107aj ili bolove iza prsne kosti najmanje dvaput tjedno u posljednjih 6 mjeseci<\/li>\n\n\n\n
  • simptomi se ne pobolj\u0161avaju <\/strong>uz uporabu optimalne farmakolo\u0161ke terapije (antacidi, antagonisti receptora H2<\/sub>, inhibitori protonske pumpe),<\/li>\n\n\n\n
  • odsutnost dokaza za gastroezofagusni refluks ili eozinofilni ezofagitis<\/li>\n\n\n\n
  • odsutnost ve\u0107ih motori\u010dkih poreme\u0107aja jednjaka (odsutnost peristaltike, difuzni ezofagusni spazam\u2026).<\/li>\n<\/ul>\n\n\n <\/div>\n\n
    \n \n\n

    Vi\u0161eslojni uzroci \u017egaravice<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    \u017dgaravica je izuzetno \u010desta u zapadnom svijetu. Istra\u017eivanja pokazuju da se s njome bori od 21 do \u010dak 40 % populacije. Uzroci \u017egaravice vi\u0161eslojni su i obi\u010dno su povezani sa \u017eivotnim stilom, na primjer, s lo\u0161im prehrambenim navikama, debljinom, pu\u0161enjem te u velikoj mjeri sa stresom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Kao i kod drugih funkcionalnih poreme\u0107aja probavnih organa, i kod funkcionalne \u017egaravice precizni mehanizmi i dalje su nejasni<\/strong>. Istra\u017eivanja upu\u0107uju na preosjetljivost visceralnih \u017eivaca jednjaka i promijenjeno djelovanje osi crijeva \u2013 mozak.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Budu\u0107i da funkcionalna \u017egaravica nije posljedica pove\u0107anog refluksa kiseline<\/strong>, jedna se hipoteza odnosi na pove\u0107anu propusnost sluznice. To \u0161tetnim tvarima mo\u017ee omogu\u0107iti pristup dubljim slojevima jednjaka, gdje mogu pokrenuti upalnu reakciju. Ta upalna reakcija uzrokuje perifernu preosjetljivost \u017eivaca jednjaka. Mogu\u0107e je i da je uzrok centralna preosjetljivost dijela mozga koji nadzire bol i mogu se aktivirati zbog kognitivnih \u010dimbenika kao \u0161to su psiholo\u0161ke neprilike, stres, anksioznost\u2026 Preosjetljivost jednjaka mo\u017ee se manifestirati i tako da bezbolni podra\u017eaji postaju bolni ili bolni podra\u017eaji postaju ja\u010di.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

    \"\u017dena<\/figure>\n\n\n
    \n \n\n

    \u017dgaravica: za\u0161to op\u0107eniti savjeti mo\u017eda nisu dovoljni i \u0161to se jo\u0161 mo\u017ee u\u010diniti<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Prvi korak u lije\u010denju \u017egaravice jest promjena \u017eivotnog stila, <\/strong>\u0161to uklju\u010duje prilago\u0111avanje prehrane, vi\u0161e odgovaraju\u0107eg kretanja, smanjenje tjelesne te\u017eine, prestanak pu\u0161enja, svladavanje stresa\u2026<\/p>\n\n\n\n

    Za op\u0107enite mjere protiv \u017egaravice preporu\u010dujemo sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

      \n
    • spavanje s uzdignutim uzglavljem<\/li>\n\n\n\n
    • konzumiranje manjih i \u010de\u0161\u0107ih obroka<\/li>\n\n\n\n
    • posljednji obrok neka bude barem tri sata prije spavanja<\/li>\n\n\n\n
    • \u0161etnju nakon jela<\/li>\n\n\n\n
    • prehranu s malo masno\u0107a,<\/li>\n\n\n\n
    • izbjegavanje namirnica kao \u0161to su \u010dokolada, raj\u010dica, limun, metvica i kava.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

      Iako se ti savjeti \u010desto primjenjuju i o svima ste ve\u0107 vjerojatno \u010desto slu\u0161ali, obi\u010dno nisu dovoljno u\u010dinkoviti<\/strong> i ne donose veliko pobolj\u0161anje.<\/p>\n\n\n\n

      S druge strane, ni glavni farmakolo\u0161ki pristupi koje propisuje lije\u010dnik \u2013 antacidi, inhibitori protonske pumpe, prokinetici, antagonisti receptora H2<\/sub> \u2013 nisu u\u010dinkoviti u slu\u010daju funkcionalne \u017egaravice. Ti glavni farmakolo\u0161ki terapeutski pristupi ne bave se uzrocima problema, nisu usmjereni na mehanizme refluksa, ne ja\u010daju antirefluksnu pregradu<\/strong> i ne poti\u010du \u010di\u0161\u0107enje ezofagusnog refluksa.<\/p>\n\n\n\n

      \u010citajte dalje da biste saznali \u0161to jo\u0161 mo\u017eete u\u010diniti.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

      \n \n\n

      Otkrijmo utjecaj stresa na simptome \u017egaravice<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

      Veza izme\u0111u stresa i \u017egaravice slo\u017eena je pojava koja obuhva\u0107a kako psiholo\u0161ke tako i fiziolo\u0161ke reakcije koje se pojavljuju u stresnom razdoblju. Kada je organizam pod stresom, aktivira reakciju \u201eborba ili bijeg\u201d, koja je ina\u010de prirodna evolucijska reakcija namijenjena za\u0161titi tijela od opasnosti i u\u010dinkovitom prilago\u0111avanju okoli\u0161u. Me\u0111utim, kroni\u010dni i pretjerani stres mo\u017ee negativno utjecati na rad organskih sustava, ponajprije probavnog trakta. Pove\u0107ana razina anksioznosti i stresa mo\u017ee utjecati na probavne organe i jednjak na nekoliko na\u010dina:<\/p>\n\n\n\n

        \n
      • promjene motiliteta<\/strong>, odnosno peristaltike probavnih organa, \u0161to, na primjer, dovodi do sporijeg pra\u017enjenja \u017eeluca i posljedi\u010dno ve\u0107eg pritiska u \u017eelucu<\/li>\n\n\n\n
      • ve\u0107a propusnost<\/strong> sluznice probavnog sustava<\/li>\n\n\n\n
      • promijenjena visceralna osjetljivost jednjaka na bol<\/strong>, pri \u010demu istra\u017eivanja pokazuju da psiholo\u0161ki stres utje\u010de i na percepciju bola nociceptora, slobodnih zavr\u0161etaka vlakana zadu\u017eenih za bol<\/li>\n\n\n\n
      • slabija sposobnost obnavljanja<\/strong> i prokrvljenosti sluznice probavnih organa<\/li>\n\n\n\n
      • aktivacija imunosnih stanica <\/strong>i poja\u010dani upalni procesi koji mogu pove\u0107ati osjetljivost vlakana zadu\u017eenih za bol<\/li>\n\n\n\n
      • ograni\u010deno ili prekomjerno izlu\u010divanje \u017eelu\u010dane kiseline<\/strong>, pri \u010demu istra\u017eivanja pokazuju da kod nekih osoba dolazi do pove\u0107anog izlu\u010divanja kiseline zbog stresa, a kod drugih do smanjenog izlu\u010divanja kiseline tijekom stresa<\/li>\n\n\n\n
      • promjene u radu osi crijeva \u2013 mozak<\/strong> i promjene u dijelovima mozga koji su odgovorni za percepciju bola, kao \u0161to su amigdala i predfrontalni korteks.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

        Te promjene mogu dovesti do razli\u010ditih poreme\u0107aja i bolesti jednjaka, kao \u0161to su GERB, refluksna preosjetljivost i funkcionalna \u017egaravica.<\/p>\n\n\n\n

        I kod zdravih osoba prekomjerni stres mo\u017ee se odraziti kao fiziolo\u0161ka reakcija koja se akutno manifestira bolovima. Kada je rije\u010d o osobama s preosjetljivim probavnim traktom, \u010desto ve\u0107 i blagi stres mo\u017ee biti aktivator pretjerane reakcije u \u017eiv\u010danim putovima<\/strong>, \u0161to pogor\u0161ava simptome ili ih \u010dak ponovno pokre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

        Stru\u010dnjaci smatraju da su funkcionalni poreme\u0107aji probavnih organa \u010desto posljedica svakodnevnog stresnog okru\u017eenja i tjeskobe. U jednom je istra\u017eivanju, na primjer, zabilje\u017eeno da su pacijenti s funkcionalnom \u017egaravicom, koji su posljednjih \u0161est mjeseci neprestano bili pod stresom, imali te\u017ee simptome \u017egaravice nego zdrave osobe. Pacijenti s funkcionalnom \u017egaravicom \u010de\u0161\u0107e izvje\u0161tavaju i o ve\u0107em stupnju tjeskobe nego pacijenti s GERB-om. Osim toga, funkcionalna \u017egaravica \u010desto se pojavljuje uz druge poreme\u0107aje osi crijeva \u2013 mozak, kao \u0161to su sindrom iritabilnog crijeva i funkcionalna dispepsija.<\/p>\n\n\n\n

        U vrijeme kada smo pod stresom \u010desto pribjegavamo nezdravim prehrambenim navikama i \u010de\u0161\u0107e se odlu\u010dujemo za brzu, masnu i slatku hranu, kao i za alkohol i kavu, \u0161to mo\u017ee prouzro\u010diti ili pogor\u0161ati simptome \u017egaravice.<\/p>\n\n\n\n

        Na prvi pogled \u010dini se da je to nerje\u0161iv problem, ali naru\u0161ena ravnote\u017ea osi crijeva \u2013 mozak mo\u017ee se ponovno uspostaviti odgovaraju\u0107im neurolo\u0161kim i hormonskim signalima koji se aktiviraju odgovaraju\u0107im \u017eivotnim stilom<\/strong> koji obuhva\u0107a prehranu bogatu vlaknima, dovoljno sna, redovitu tjelesnu aktivnost, svjesnost, meditaciju te smirivanje \u017eiv\u010danog sustava tehnikama disanja i opu\u0161tanja.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

        \"\u017dena<\/figure>\n\n\n
        \n \n\n

        Alternativna rje\u0161enja za regulaciju \u017egaravice povezane sa stresom<\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

        Tehnike disanja i opu\u0161tanja: klju\u010d zdrave gastroezofagusne pregrade<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

        Gastroezofagusna pregrada koja dobro funkcionira i uklju\u010duje dobar tonus donjeg sfinktera jednjaka, pritisak kruralne trbu\u0161ne prepone i nepromijenjen Hisov kut, klju\u010dna je za zdravlje jednjaka.<\/p>\n\n\n\n

        Va\u017enost dobre funkcije donjeg sfinktera jednjaka<\/strong><\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Donji sfinkter jednjaka mi\u0161i\u0107 je koji slu\u017ei kao vrata izme\u0111u \u017eeluca i jednjaka.<\/strong> Izme\u0111u obroka taj se mi\u0161i\u0107 gr\u010di, zatvaraju\u0107i prolaz, a tijekom gutanja hrane osloba\u0111a se odnosno otvara kako bi omogu\u0107io prolazak hrane i teku\u0107ine u \u017eeludac. Povremeno dolazi i do prijelaznog opu\u0161tanja<\/strong>, koje nije povezano s gutanjem i omogu\u0107uje ispu\u0161tanje mjehuri\u0107a plina (podrigivanje, \u0161tucanje).<\/p>\n\n\n\n

        Ako donji sfinkter jednjaka nije dovoljno zatvoren ili se otvori u pogre\u0161nom trenutku, mo\u017ee do\u0107i do refluksa \u017eelu\u010dane kiseline u jednjak i grlo<\/strong>. Kontakt \u017eelu\u010dane kiseline sa sluznicom jednjaka osje\u0107a se kao \u017egaravica. Primjetno je da se kod pacijenata s GERB-om <\/strong>donji sfinkter jednjaka \u010de\u0161\u0107e otvara<\/strong>. Na tonus tog mi\u0161i\u0107a utje\u010du prehrana te hormonski i neuronski signali. <\/p>\n\n\n\n

        Iako ve\u0107 znamo da prehrana ima jak utjecaj na tonus sfinktera jednjaka, manje je poznato da na njegov tonus pozitivno djeluju tehnike relaksacije s dubokim disanjem.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Disanje putem trbu\u0161ne prepone u kombinaciji s drugim tehnikama opu\u0161tanja pove\u0107ava pritisak dijafragme, a time i pritisak sfinktera jednjaka,<\/strong> \u010dime se smanjuje u\u010destalost refluksa i \u017egaravice povezane s njim.<\/p>\n\n\n\n

        Trbu\u0161na prepona \u2013 anatomski i funkcionalni sastavni dio antirefluksne pregrade<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

        Mo\u017eda zanemaren, ali iznimno u\u010dinkovit na\u010din regulacije simptoma \u017egaravice jest pravilno disanje. Ve\u0107ina ljudi misli da zna pravilno disati, ali je istina upravo suprotna jer glavni organ disanja upotrebljava neu\u010dinkovito<\/strong>. Ne, to nisu plu\u0107a, ve\u0107 trbu\u0161na prepona.<\/p>\n\n\n\n

        Trbu\u0161na membrana, koja se naziva i dijafragma, plosnati je mi\u0161i\u0107 koji razdvaja prsnu i trbu\u0161nu \u0161upljinu i glavni je respiratorni mi\u0161i\u0107 jer obavlja \u010dak 80 % mi\u0161i\u0107nog rada potrebnog za disanje<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

        U opu\u0161tenom stanju trbu\u0161na membrana ima oblik kupole. Za disanje je najva\u017eniji rebreni dio dijafragme koji \u0161iri donji rebreni luk, dok kruralni dio dijafragme nema tako klju\u010dnu ulogu u disanju i ne mijenja zna\u010dajno dimenzije rebrenog luka, ali zato igra va\u017enu ulogu u gastroezofagusnim funkcijama kao \u0161to je gutanje i funkcionira kao va\u017ean dio pregrade gastroezofagusnog refluksa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Ocjenjuje se da se 85 % cjelokupne antirefluksne pregrade mo\u017ee pripisati dijafragmi. Dijafragma, dakle, djeluje kao ventil i poma\u017ee <\/strong>zadr\u017eati kiselinu u \u017eelucu, gdje je potrebna za probavljanje hrane.<\/p>\n\n\n\n

        Optimizacija djelovanja trbu\u0161ne membrane klju\u010d je u\u010dinkovite antirefluksne pregrade<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

        Na u\u010dinkovitost trbu\u0161ne membrane utje\u010du mnogi \u010dimbenici. \u017divotni stil s optere\u0107enjima, kao \u0161to su nezdrave prehrambene navike koje dovode do prekomjerne tjelesne te\u017eine, nedostatak tjelesne aktivnosti, kroni\u010dni stres i lo\u0161 stav tijela (savinut ili suvi\u0161e pro\u0161iren prsni ko\u0161), kao i pu\u0161enje koje smanjuje elasti\u010dnost respiratornih tkiva \u2013 sve to mo\u017ee dovesti do slabijeg rada dijafragme.<\/p>\n\n\n\n

        Dijafragma mora raditi u skladu s trbu\u0161nim i prsnim mi\u0161i\u0107ima te fiksatorima gornjeg dijela prsnog ko\u0161a kako bi mogla u\u010dinkovito obavljati svoju ulogu. Kod osoba koje pate od GERB-a primjetna je neuravnote\u017eenost me\u0111u tim mi\u0161i\u0107ima<\/strong>, \u0161to uzrokuje da prsni ko\u0161 bude u polo\u017eaju koji nazivamo sindrom otvorenih \u0161kara<\/strong>. To posljedi\u010dno mijenja uzorak disanja jer dijafragma postaje manje aktivna, \u0161to smanjuje snagu antirefluksne pregrade, pa \u010dak i pove\u0107ava rizik od hijatalne hernije.<\/p>\n\n\n\n

        S druge strane, aktivnosti koje ja\u010daju dijafragmu, kao \u0161to su dijafragmalno disanje i tjelesna aktivnost, pove\u0107avaju tonus donjeg sfinktera jednjaka i pobolj\u0161avaju peristaltiku jednjaka, koji je va\u017ean dio antirefluksne pregrade.<\/p>\n\n\n\n

        Dijafragma je skeletni mi\u0161i\u0107 koji djelomi\u010dno mo\u017eemo slobodno nadzirati, stoga se njezin rad mo\u017ee pobolj\u0161ati razli\u010ditim tehnikama respiratorne terapije, me\u0111u kojima je klju\u010dan trening dijafragmalnog disanja.<\/p>\n\n\n\n

        Odgovaraju\u0107e vje\u017ebe disanja dovode do pove\u0107anja mi\u0161i\u0107nog tonusa dijafragme, \u010dime se pobolj\u0161ava \u0161irenje prsnog ko\u0161a i \u010di\u0161\u0107enje respiratornih puteva te ja\u010daju respiratorni mi\u0161i\u0107i. Ja\u010danjem dijafragme mo\u017ee se pobolj\u0161ati rad antirefluksne pregrade.<\/p>\n\n\n\n

        Istra\u017eivanja pokazuju da ve\u0107 kratkotrajno (30 min) ili dugoro\u010dno (nekoliko tjedana po nekoliko minuta dnevno) dijafragmalno disanje zna\u010dajno pobolj\u0161ava u\u010dinak antirefluksne pregrade. Nakon vi\u0161emjese\u010dnog treninga izrazito se smanjuje i potreba za lijekovima.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

        \"\u017dena<\/figure>\n\n\n
        \n \n\n

        Druge u\u010dinkovite intervencije za zdravlje jednjaka<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

        Me\u0111u ostalim bolje istra\u017eenim intervencijama pona\u0161anja u vezi s poreme\u0107ajima jednjaka, osim dijafragmalnog disanja, tu su i kognitivno-bihevioralna terapija, hipnoterapija, akupunktura i druge tehnike opu\u0161tanja.<\/p>\n\n\n\n

        Kognitivno-bihevioralna terapija<\/strong><\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Kognitivno-bihevioralna terapija ve\u0107 godinama je u\u010dinkovito sredstvo za otklanjanje funkcionalnih poreme\u0107aja probavnih organa. Pacijenti koji godinama idu na kognitivno-bihevioralnu terapiju, gdje u\u010de nadzirati svoje misli, pona\u0161anje i fiziolo\u0161ke reakcije organizma, izvje\u0161tavaju o zna\u010dajnom pobolj\u0161anju simptoma i mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

        Hipnoterapija<\/strong><\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Hipnoterapijom usmjerenom na jednjak poku\u0161avamo uspostaviti duboko stanje relaksacije i usredoto\u010denosti, koje pacijentu omogu\u0107uje da nau\u010di svladavati fiziolo\u0161ke osje\u0107aje i simptome. Istra\u017eivanje programa hipnoterapije u trajanju od sedam tjedana pokazalo je olak\u0161avanje \u017egaravice i pobolj\u0161anje kvalitete \u017eivota kod pacijenata s funkcionalnom \u017egaravicom.<\/p>\n\n\n\n

        Klju\u010dni naglasci \u010dlanka<\/strong><\/strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n

        \u017dgaravica je vi\u0161e od neugodnog simptoma koji uzrokuje gastroezofagusna refluksna bolest (GERB) i u 70 % slu\u010dajeva indikator je drugih poreme\u0107aja jednjaka. Unato\u010d razli\u010ditim pristupima lije\u010denju, kao \u0161to su promjene prehrane i lijekovi, \u017egaravica mo\u017ee postati te\u0161ko rje\u0161iva tegoba, posebno ako je povezana sa stresom.<\/p>\n\n\n\n

        Umjesto da se pouzdajemo samo u antacide, koji su ponekad nu\u017eni za trenutno olak\u0161anje, trebalo bi odabrati druga\u010diji put i po\u010deti otklanjati uzroke koji se naj\u010de\u0161\u0107e skrivaju u neuravnote\u017eenom \u017eivotnom stilu. Iako se taj put mo\u017eda \u010dini dulji, mnogo je u\u010dinkovitiji, trajniji i bolji za zdravlje jer njime ne ubla\u017eavamo samo simptome \u017egaravice nego i pobolj\u0161avamo kvalitetu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

        Zdrava dijafragma klju\u010dna je za sprje\u010davanje refluksa \u017eelu\u010dane kiseline i simptoma \u017egaravice. Razumijevanjem njezina rada i \u010dimbenika koji na nju negativno ili pozitivno utje\u010du te aktivnim provo\u0111enjem dijafragmalnog disanja mo\u017eemo sprije\u010diti ili ubla\u017eiti tegobe s refluksom.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

        \n \n\n

        RESURSI<\/strong><\/p>\n\n\n\n

        Foster JA, Rinaman L, Cryan JF. Stress & the gut-brain axis: Regulation by the microbiome. Neurobiol Stress. 2017 Mar 19;7:124-136. doi: 10.1016\/j.ynstr.2017.03.001. PMID: 29276734; PMCID: PMC5736941.<\/p>\n\n\n\n

        Halland M, Bharucha AE, Crowell MD, Ravi K, Katzka DA. Effects of Diaphragmatic Breathing on the Pathophysiology and Treatment of Upright Gastroesophageal Reflux: A Randomized Controlled Trial. Am J Gastroenterol. 2021 Jan 1;116(1):86-94. doi: 10.14309\/ajg.0000000000000913. PMID: 33009052.<\/p>\n\n\n\n

        Jiang D, Zhuang Q, Jia X, Chen S, Tan N, Zhang M, Xiao Y. Current complementary and alternative therapy forgastroesophageal reflux disease. Gastroenterol Rep (Oxf). 2023 Oct 4;11:goad057. doi: 10.1093\/gastro\/goad057. PMID: 37810946; PMCID: PMC10551227.<\/p>\n\n\n\n

        Riehl ME, Keefer L. Hypnotherapy for Esophageal Disorders. Am J Clin Hypn. 2015 Jul;58(1):22-33. doi: 10.1080\/00029157.2015.1025355. PMID: 26046715; PMCID: PMC4482465.<\/p>\n\n\n\n

        Zdrhova L, Bitnar P, Balihar K, Kolar P, Madle K, Martinek M, Pandolfino JE, Martinek J. Breathing Exercises in Gastroesophageal Reflux Disease: A Systematic Review. Dysphagia. 2023 Apr;38(2):609-621. doi: 10.1007\/s00455-022-10494-6. Epub 2022 Jul 16. PMID: 35842548; PMCID: PMC9888515.<\/p>\n\n\n\n

        Yadlapati R, Gyawali CP, Pandolfino JE; CGIT GERD Consensus Conference Participants. AGA Clinical Practice Update on the Personalized Approach to the Evaluation and Management of GERD: Expert Review. Clin Gastroenterol Hepatol. 2022 May;20(5):984-994.e1. doi: 10.1016\/j.cgh.2022.01.025. Epub 2022 Feb 2. Erratum in: Clin Gastroenterol Hepatol. 2022 Sep;20(9):2156. PMID: 35123084; PMCID: PMC9838103.<\/p>\n\n\n\n

        Wickramasinghe N, Thuraisingham A, Jayalath A, Wickramasinghe D, Samarasekara N, Yazaki E, Devanarayana NM. The association between symptoms of gastroesophageal reflux disease and perceived stress: A countrywide study of Sri Lanka. PLoS One. 2023 Nov 9;18(11):e0294135. doi: 10.1371\/journal.pone.0294135. PMID: 37943748; PMCID: PMC10635461.<\/p>\n\n\n <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

        Jeste li znali da vam tehnike disanja i opu\u0161tanja mogu pomo\u0107i u borbi protiv \u017egaravice? Nutricionistica Simona Fabjan u \u010dlanku obja\u0161njava kako! <\/p>\n","protected":false},"author":38548,"featured_media":215936,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[117],"tags":[],"class_list":["post-216059","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zgaravica"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216059","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/38548"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=216059"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216059\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":216169,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/216059\/revisions\/216169"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/215936"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=216059"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=216059"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=216059"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}