{"id":218187,"date":"2024-09-27T10:45:46","date_gmt":"2024-09-27T08:45:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/vpliv-telesne-aktivnosti-na-prebavni-sistem\/"},"modified":"2024-10-23T12:49:44","modified_gmt":"2024-10-23T10:49:44","slug":"utjecaj-tjelesne-aktivnosti-na-probavni-sustav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/utjecaj-tjelesne-aktivnosti-na-probavni-sustav\/","title":{"rendered":"Utjecaj tjelesne aktivnosti na probavni sustav"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

1. Tjelesna aktivnost<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Tjelesna aktivnost podrazumijeva svaku vrstu pokreta koji tro\u0161i energiju, uklju\u010duju\u0107i ne samo razli\u010dite oblike vje\u017ebanja poput tr\u010danja, plivanja, biciklizma, tenisa, igre s loptom, plesa i \u0161etnje u prirodi, ve\u0107 i svakodnevne aktivnosti kao \u0161to su penjanje stepenicama, \u010di\u0161\u0107enje i vrtlarenje.<\/p>\n\n\n\n

Redovita tjelesna aktivnost temelj je zdravog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Da bismo o\u010duvali zdravlje, potrebna nam je uravnote\u017eena, sigurna i u\u010dinkovita aktivnost prilago\u0111ena na\u0161em op\u0107em stanju i sposobnostima. Tjelesnu aktivnost trebali bismo uklju\u010diti u radno okru\u017eenje, ku\u0107anske poslove i slobodno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n

Tjelesna aktivnost ima mnogobrojne pozitivne u\u010dinke na zdravlje. Tijekom vje\u017ebanja u tijelu se odvijaju razli\u010dite fiziolo\u0161ke promjene u mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tanom, kardiovaskularnom, respiratornom, imunolo\u0161kom, endokrinom i probavnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n

Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od probavnih smetnji i utje\u010de na crijevnu mikrobiotu (skupina mikroorganizama u crijevima), pobolj\u0161avaju\u0107i probavu.  Tako\u0111er, smanjuje razinu stresa, koji \u010desto negativno djeluje na probavni sustav.<\/p>\n\n\n\n

Sport i tjelovje\u017eba poma\u017eu u odr\u017eavanju zdrave tjelesne te\u017eine i djeluju preventivno protiv pretilosti i zdravstvenih problema povezanih s njom.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"\u017dena<\/figure>\n\n\n
\n \n\n

2. Probava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Probava je proces u kojem tijelo razgra\u0111uje unesenu hranu na manje molekule koje se apsorbiraju i koriste za energiju te obnavljanje stanica. Proces zapo\u010dinje \u017evakanjem u ustima i djelovanjem enzima iz sline, nastavlja se u \u017eelucu gdje \u017eelu\u010dana kiselina razgra\u0111uje hranu, a zavr\u0161ava u tankom crijevu, gdje se hranjive tvari apsorbiraju u krvotok. Neprobavljeni ostaci prelaze u debelo crijevo, gdje se apsorbira voda, a preostala tvar izlu\u010duje kao stolica.<\/p>\n\n\n\n

Na probavu utje\u010du vrsta hrane, unos teku\u0107ine, tjelesna aktivnost, vrijeme obroka, \u017evakanje, stres, san i na\u010din \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Tijekom vje\u017ebanja krv se preusmjerava iz probavnih organa prema aktivnim mi\u0161i\u0107ima i plu\u0107ima. Dosada\u0161nja istra\u017eivanja pokazuju da visoka razina tjelesne aktivnosti smanjuje rizik od bolesti probavnog sustava, uklju\u010duju\u0107i gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB), rak jednjaka, rak debelog crijeva i rektuma, upalne bolesti crijeva, upalu \u017eu\u010dnog mjehura, \u017eu\u010dne kamence i nealkoholnu masnu bolest jetre (NAFLD).<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, tjelesna aktivnost pozitivno utje\u010de na crijevnu mikrobiotu jer igra va\u017enu ulogu u odr\u017eavanju ravnote\u017ee mikroorganizama u probavnom traktu i regulaciji energije. Redovita tjelesna aktivnost mo\u017ee pobolj\u0161ati sastav i funkciju mikroorganizama koji \u017eive u na\u0161em probavnom traktu te potaknuti potro\u0161nju i regulirati skladi\u0161tenje energije u tijelu.<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161a raznolikost mikrobiote povezana je s ve\u0107om otporno\u0161\u0107u na patogene i boljom metaboli\u010dkom funkcijom.  Aktivnost poti\u010de rast korisnih bakterijskih sojeva kao \u0161to su Faecalibacterium, Roseburia, Lactobacillus<\/em> i Akkermansia<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Uz to, redovito vje\u017ebanje pobolj\u0161ava metabolizam masti i ugljikohidrata, smanjuju\u0107i rizik od kroni\u010dnih bolesti poput pretilosti, upalnih bolesti crijeva, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Najnovija istra\u017eivanja pokazuju da mi\u0161i\u0107ne stanice tijekom vje\u017ebanja proizvode proteine male molekulske mase, poznate kao miokini. Oni djeluju kao posrednici izme\u0111u elemenata imunolo\u0161kog sustava, utje\u010du na protuupalne procese i ja\u010daju crijevnu barijeru, \u010dime se pobolj\u0161ava imunolo\u0161ka funkcija i smanjuje rizik od nastanka bolesti crijeva.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

3. Probavne tegobe povezane s nedostatkom tjelesne aktivnosti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Nedostatak tjelesne aktivnosti povezan je s raznim probavnim problemima. Neki od naj\u010de\u0161\u0107ih takvih problema su:<\/p>\n\n\n\n

Zatvor<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tjelesna aktivnost pobolj\u0161ava pokretljivost crijeva poticanjem peristaltike (mi\u0161i\u0107nih kontrakcija koje pomi\u010du hranu kroz probavni trakt). Nedostatak kretanja mo\u017ee usporiti probavni proces, \u0161to dovodi do zatvora. <\/p>\n\n\n\n

Kroni\u010dni zatvor, pove\u0107ani pritisak u debelom crijevu i naprezanje tijekom pra\u017enjenja crijeva mogu pove\u0107ati rizik od razvoja hemoroida (pove\u0107anih i upaljenih vena u donjem dijelu rektuma i anusa) te divertikula (vre\u0107astih izbo\u010denja na stijenci crijeva). Redovita tjelesna aktivnost poma\u017ee odr\u017eavati pokretljivost crijeva i meku stolicu, \u010dime se smanjuje rizik od razvoja hemoroida i divertikuloze.<\/p>\n\n\n\n

Pretilost<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zdravstveni problemi poput gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), \u017eu\u010dnih kamenaca i nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD) \u010desto su povezani s prekomjernom tjelesnom te\u017einom i pretilo\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n

Osim promjene prehrane, redovita tjelesna aktivnost zlatni je standard za odr\u017eavanje zdrave tjelesne te\u017eine. Preporu\u010duje se intenzivna aerobna vje\u017eba. <\/p>\n\n\n\n

Redovita fizi\u010dka aktivnost ne samo da sprje\u010dava pretilost, nego tako\u0111er poma\u017ee u odr\u017eavanju te\u017eine nakon mr\u0161avljenja te pobolj\u0161ava simptome ovih bolesti, podr\u017eavaju\u0107i probavni sustav.<\/p>\n\n\n\n

Rak probavnog sustava (usta, grlo, jednjak, \u017eeludac, crijeva, gu\u0161tera\u010da, \u017eu\u010dni mjehur i jetra)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Redovita tjelesna aktivnost igra klju\u010dnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja raka probavnog sustava, uklju\u010duju\u0107i rak debelog crijeva, \u017eeluca i jednjaka. Mehanizmi poput smanjenja upale, regulacije hormona (inzulina, faktora rasta sli\u010dnih inzulinu i estrogena) i ja\u010danja imunolo\u0161kog sustava klju\u010dni su faktori s pomo\u0107u kojih vje\u017ebanje doprinosi prevenciji ovih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Preporu\u010duje se 30 minuta umjerene do intenzivne vje\u017ebe ve\u0107inu dana u tjednu kako bi se smanjio rizik od bolesti, poput raka debelog crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Meta-analize pokazuju da tjelesno aktivne osobe imaju do 24 % manji rizik od razvoja raka debelog crijeva u usporedbi s onima koji nisu aktivni. Iako rezultati istra\u017eivanja variraju, mo\u017ee se zaklju\u010diti da tjelesna aktivnost smanjuje rizik od raka probavnog sustava za 12 do 27 %.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Dugotrajno<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Bolesti i o\u0161te\u0107enja funkcije jetre<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da dugotrajno sjedenje pove\u0107ava rizik od razvoja kroni\u010dnih bolesti jetre, poput NAFLD-a. Zamjena barem jednog sata sjedenja dnevno tjelesnom aktivno\u0161\u0107u mo\u017ee zna\u010dajno smanjiti rizik od razvoja ovih bolesti. Tjelovje\u017eba smanjuje masne naslage u jetri, pobolj\u0161ava metabolizam i smanjuje rizik od NAFLD-a.<\/p>\n\n\n\n

Probavne smetnje povezane sa stresom<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stres ima zna\u010dajan utjecaj na rad crijeva i probavnog sustava. Mo\u017ee uzrokovati promjene u peristaltici crijeva \u2013 kod nekih ubrzava, uzrokuju\u0107i proljev, dok kod drugih usporava, \u0161to dovodi do zatvora. Stres tako\u0111er mo\u017ee negativno utjecati na sastav crijevne mikrobiote, \u0161to dalje naru\u0161ava probavu, apsorpciju hranjivih tvari i imunolo\u0161ki odgovor. Ova kombinacija mo\u017ee dovesti do probavnih problema poput sindroma iritabilnog crijeva, sindroma propusnog crijeva, upalnih bolesti crijeva ili \u010dak raka crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni na\u010dini na koje tjelesna aktivnost poma\u017ee u suzbijanju stresa uklju\u010duju smanjenje razine kortizola, hormona koji se lu\u010di tijekom stresnih situacija, \u010dime se ubla\u017eavaju negativni u\u010dinci stresa na probavni sustav. Vje\u017ebanje poti\u010de osloba\u0111anje endorfina i drugih neurotransmitera, koji pobolj\u0161avaju raspolo\u017eenje, smanjuju osjetljivost na bol te ja\u010daju imunolo\u0161ki sustav. Tako\u0111er, redovita aktivnost doprinosi pove\u0107anju raznolikosti korisnih bakterija u crijevima, poma\u017ee u odr\u017eavanju ravnote\u017ee crijevne mikrobiote i smanjuje simptome depresije i anksioznosti.<\/p>\n\n\n\n

Kroni\u010dne upale i intolerancije na hranu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tjelesna aktivnost smanjuje razinu upalnih markera u tijelu, \u0161to pozitivno utje\u010de na probavni sustav. Kroni\u010dna upala povezana je s brojnim probavnim bolestima, uklju\u010duju\u0107i Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis i sindrom iritabilnog crijeva (IBS). Redovito vje\u017ebanje umjerenog intenziteta mo\u017ee smanjiti upalu, reducirati rizik od razvoja ovih bolesti, ubla\u017eiti simptome kod oboljelih i pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dni u\u010dinci primije\u0107eni su kod pacijenata s celijakijom i drugim oblicima intolerancije na hranu. Celijakija, autoimuna bolest uzrokovana glutenom, o\u0161te\u0107uje sluznicu tankog crijeva, ote\u017eavaju\u0107i apsorpciju hranjivih tvari, \u0161to mo\u017ee dovesti do umora, bolova u trbuhu, nadutosti i pothranjenosti. Osim toga, celijakija mo\u017ee uzrokovati gubitak mi\u0161i\u0107ne mase i smanjenje gusto\u0107e kostiju zbog lo\u0161e apsorpcije kalcija. Vje\u017ebe snage i druge vrste vje\u017ebi s optere\u0107enjem poma\u017eu ja\u010danju mi\u0161i\u0107a i pobolj\u0161anju gusto\u0107e kostiju, \u0161to je klju\u010dno za prevenciju osteoporoze i smanjenje rizika od prijeloma. Redovita tjelesna aktivnost pobolj\u0161ava kvalitetu \u017eivota oboljelih od celijakije pove\u0107avaju\u0107i razinu energije, pobolj\u0161avaju\u0107i raspolo\u017eenje i smanjuju\u0107i stres.<\/p>\n\n\n\n

Pozitivno djeluje i na vagusni \u017eivac, klju\u010dni dio parasimpati\u010dkog \u017eiv\u010danog sustava koji kontrolira mnoge vitalne funkcije, uklju\u010duju\u0107i probavu i upalne odgovore.<\/p>\n\n\n\n

Sindrom iritabilnog crijeva\u00a0 (Irritable bowel syndrome \u2013 IBS)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da osobe s IBS-om zbog simptoma manje vje\u017ebaju nego zdrave osobe. Me\u0111utim, smatra se da prilago\u0111eni re\u017eim vje\u017ebanja mo\u017ee pozitivno utjecati na tijek bolesti. Bolesnici s IBS-om koji su fizi\u010dki aktivni \u010desto primje\u0107uju smanjenje simptoma, posebno zatvora, manje osje\u0107aja umora te ubla\u017eavanje nelagode u probavnom sustavu, \u0161to zna\u010dajno pobolj\u0161ava njihovu kvalitetu \u017eivota. Preporu\u010duju se aktivnosti niskog intenziteta, poput hodanja, joge, vo\u017enje bicikla, plivanja i aerobika.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"Pretpostavlja<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

GERB je stanje u kojem se \u017eelu\u010dana kiselina vra\u0107a u jednjak, uzrokuju\u0107i \u017egaravicu i druge simptome. Redovita, umjerena tjelesna aktivnost poma\u017ee u odr\u017eavanju zdrave tjelesne te\u017eine, \u010dime se smanjuje pritisak na \u017eeludac i pobolj\u0161ava funkcija donjeg ezofagealnog sfinktera. Istra\u017eivanja pokazuju da su fizi\u010dki aktivne osobe manje sklone simptomima GERB-a u usporedbi s onima koji vode sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota. Me\u0111utim, potreban je oprez pri odabiru intenziteta vje\u017ebanja, jer visoko intenzivne aktivnosti mogu pove\u0107ati pritisak u trbuhu i pogor\u0161ati simptome.<\/p>\n\n\n\n

4. Vrste tjelesnih aktivnosti koje poma\u017eu u odr\u017eavanju funkcije probavnog sustava<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Aerobna vje\u017eba (npr. hodanje, tr\u010danje, biciklizam, plivanje)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da aerobna aktivnost zna\u010dajno doprinosi u\u010dinkovitijoj probavi i sprje\u010davanju zatvora jer poti\u010de peristaltiku crijeva. Uz to, poti\u010de cirkulaciju u probavnom sustavu, \u0161to pove\u0107ava apsorpciju hranjivih tvari, ubrzava regeneraciju i pobolj\u0161ava op\u0107u funkciju probavnog sustava. Tako\u0111er poma\u017ee u regulaciji tjelesne te\u017eine i razine \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n\n\n\n

Vje\u017ebe snage i izdr\u017eljivosti (npr. vje\u017ebe s vlastitom te\u017einom, vje\u017ebe s otporom i utezi)<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Vje\u017ebe snage poma\u017eu u izgradnji mi\u0161i\u0107ne mase i pobolj\u0161anju tjelesne kompozicije, \u0161to je va\u017eno za kontrolu tjelesne te\u017eine. Smanjenje tjelesne masno\u0107e olak\u0161ava pritisak na trbu\u0161ne organe. Osim toga, vje\u017ebanje pobolj\u0161ava dr\u017eanje, \u010dime se sprje\u010dava refluks \u017eelu\u010dane kiseline, dok ja\u010danje trbu\u0161nih mi\u0161i\u0107a podr\u017eava unutarnje organe i tako pobolj\u0161ava probavnu funkciju.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Joga i meditacija<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Joga obuhva\u0107a razli\u010dite polo\u017eaje i tehnike disanja koje mogu pomo\u0107i u pobolj\u0161anju probave i olak\u0161avanju probavnih problema. Odre\u0111eni joga polo\u017eaji poti\u010du cirkulaciju u trbu\u0161noj \u0161upljini i pobolj\u0161avaju mobilnost unutarnjih organa, \u010dime se dodatno poti\u010de probava. Meditacija i tehnike disanja poma\u017eu u smanjenju stresa, koji je \u010desto povezan s probavnim problemima poput zatvora, nadutosti, bolova u trbuhu, proljeva i u\u010destalog pra\u017enjenja crijeva.<\/p>\n\n\n\n

Prakticiranje joge i vje\u017ebi disanja tako\u0111er poti\u010de aktivnost vagusnog \u017eivca, donose\u0107i brojne koristi za cjelokupno zdravlje i dobrobit organizma.<\/p>\n\n\n\n

Pilates<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to se pilates fokusira na ja\u010danje sredi\u0161njeg dijela tijela i stabilnost trupa, uklju\u010duje i tehnike disanja koje poma\u017eu u smanjenju stresa, a time pozitivno utje\u010du na probavu. Ja\u010danje mi\u0161i\u0107a sredi\u0161njeg dijela tijela olak\u0161ava prolazak hrane kroz probavni trakt i poti\u010de redovito pra\u017enjenje crijeva. Vje\u017ebe koje kombiniraju istezanje i ja\u010danje trbu\u0161nih mi\u0161i\u0107a mogu pomo\u0107i u smanjenju nadutosti i plinova.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanja pokazuju da pilates pozitivno utje\u010de na probavni sustav jer pobolj\u0161ava apsorpciju hranjivih tvari, regulira redovito pra\u017enjenje i doprinosi op\u0107em zdravlju probavnog sustava. Osim toga, pilates mo\u017ee smanjiti potrebu za laksativima i lijekovima za \u017egaravicu, \u010dija dugotrajna uporaba mo\u017ee izazvati ozbiljne nuspojave poput ovisnosti, paralize crijeva, elektrolitske neravnote\u017ee i kroni\u010dne bolesti bubrega.<\/p>\n\n\n\n

Dinami\u010dna neuromi\u0161i\u0107na stabilizacija (DNS)<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

DNS je terapeutski pristup koji se fokusira na obnovu i pobolj\u0161anje prirodnih obrazaca pokreta tijela. Vje\u017ebe su osmi\u0161ljene kako bi optimizirale funkciju mi\u0161i\u0107no-ko\u0161tanog sustava, pobolj\u0161ale stabilnost, koordinaciju i ubla\u017eile bolove. Klju\u010dna je upotreba dijafragmalnog disanja, koje ja\u010danjem sredi\u0161njeg dijela tijela smanjuje pritisak na trbu\u0161ne organe, \u0161to posredno pobolj\u0161ava funkciju probavnog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Kombinacija manualne visceralne manipulacije, koja pobolj\u0161ava mobilnost i funkciju unutarnjih organa, DNS vje\u017ebi i joga elemenata mo\u017ee optimizirati zdravlje probavnog sustava i smanjiti gastrointestinalne probleme.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

Istezanje<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Elasti\u010dnost trbu\u0161nih mi\u0161i\u0107a, koju posti\u017eemo i pobolj\u0161avamo istezanjem, mo\u017ee zna\u010dajno olak\u0161ati tegobe poput zatvora. Istezanje doprinosi pokretljivosti gastrointestinalnog trakta i unutarnjih organa, koji igraju klju\u010dnu ulogu u pravilnom funkcioniranju probavnog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci smatraju da lagano istezanje prednjeg dijela trbuha stvara vi\u0161e prostora za dvanaesnik i omogu\u0107uje dijafragmi da radi optimalno, \u0161to je va\u017eno za pra\u017enjenje crijeva i sprje\u010davanje refluksa \u017eelu\u010dane kiseline.<\/p>\n\n\n\n

Uloga tjelesne aktivnosti kod starijih osoba<\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n

Tjelesna aktivnost igra klju\u010dnu ulogu u odr\u017eavanju zdravlja probavnog sustava kod starijih osoba. Kako starimo, dolazi do fiziolo\u0161kih promjena koje mogu utjecati na probavu, ali redovita tjelesna aktivnost poma\u017ee ubla\u017eiti mnoge od tih promjena.<\/p>\n\n\n\n

S godinama mi\u0161i\u0107i koji kontroliraju kretanje hrane kroz jednjak slabe, \u0161to mo\u017ee ote\u017eati gutanje. Osim toga se smanjuje i elasti\u010dnost \u017eeluca, \u0161to usporava njegovo pra\u017enjenje. Ove promjene pove\u0107avaju rizik od probavnih problema poput zatvora, pepti\u010dkog ulkusa i bakterijskog prerastanja u tankom crijevu (SIBO). Uz to se metabolizam s godinama usporava, \u0161to mo\u017ee dovesti do debljanja i ve\u0107eg rizika od metaboli\u010dkih bolesti.  Redovita tjelesna aktivnost poma\u017ee u odr\u017eavanju dobrog probavnog zdravlja jer pobolj\u0161ava cirkulaciju u probavnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n

Tjelesna aktivnost tako\u0111er doprinosi boljem kognitivnom zdravlju, \u0161to posredno utje\u010de na funkcioniranje probavnog sustava.<\/p>\n\n\n\n

5. Preporuke za tjelesnu aktivnost<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Svaka vrsta tjelesne aktivnosti pozitivno utje\u010de na probavni sustav. Uvo\u0111enje vje\u017ebanja u svakodnevnu rutinu pobolj\u0161ava peristaltiku crijeva, odr\u017eava zdravu tjelesnu te\u017einu i smanjuje rizik od razvoja probavnih poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n

Redovita tjelesna aktivnost doprinosi dugovje\u010dnosti i boljoj kvaliteti \u017eivota, zbog \u010dega Svjetska zdravstvena organizacija preporu\u010duje svakodnevno uklju\u010divanje tjelesne aktivnosti u na\u0161 \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se preporu\u010duje tjelesna aktivnost kod odraslih osoba (18 \u2013 64 godine)?<\/em><\/strong>

<\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n
    \n
  • Smanjuje stopu smrtnosti,<\/li>\n\n\n\n
  • sprje\u010dava razvoj bolesti srca i krvnih \u017eila,<\/li>\n\n\n\n
  • regulira krvni tlak,<\/li>\n\n\n\n
  • ubla\u017eava rizik od dijabetesa tipa 2 i odre\u0111enih vrsta raka,<\/li>\n\n\n\n
  • pobolj\u0161ava mentalno zdravlje i kognitivne funkcije,<\/li>\n\n\n\n
  • utje\u010de na kontrolu tjelesne te\u017eine,<\/li>\n\n\n\n
  • pobolj\u0161ava kvalitetu sna.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    Preporu\u010duje se najmanje 150 \u2013 300 minuta umjereno intenzivne aerobne aktivnosti tjedno ili 75 \u2013 100 minuta visokointenzivne aerobne aktivnosti, ili kombinacija oboje. Dva puta tjedno ili vi\u0161e trebalo bi uklju\u010diti vje\u017ebe snage za ve\u0107e mi\u0161i\u0107ne skupine.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n
    \"\u017dena<\/figure>\n<\/div>\n\n
    \n \n\n

    Odraslima se savjetuje da zapo\u010dnu s manjom koli\u010dinom aktivnosti i postepeno pove\u0107avaju u\u010destalost, intenzitet i trajanje vje\u017ebanja. Vje\u017ebe blagog do umjerenog intenziteta igraju va\u017enu ulogu u o\u010duvanju zdravlja crijeva. Kod vje\u017ebi visokog intenziteta dolazi do smanjenog protoka krvi u probavnim organima i pove\u0107anog pritiska na trbu\u0161ne organe, \u0161to mo\u017ee uzrokovati \u017egaravicu, mu\u010dninu, povra\u0107anje, bolove u trbuhu, proljev, pa \u010dak i krvarenje u probavnom sustavu. Zato je klju\u010dno postupno pove\u0107avati intenzitet vje\u017ebanja i prilago\u0111avati ga razini tjelesne spremnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Preporu\u010duje se konzultacija s fizioterapeutom kako bi se odredila vrsta i intenzitet tjelesne aktivnosti koji najbolje odgovaraju individualnim potrebama, funkcionalnim ograni\u010denjima, terapiji i ciljevima rehabilitacije ili lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

    Svaka vrsta aktivnosti, bilo da je individualna ili grupna, ima specifi\u010dne u\u010dinke koji mogu pridonijeti boljem zdravlju probavnog sustava. Stoga je klju\u010dno redovito uklju\u010divanje tjelesne aktivnosti u svakodnevni \u017eivot za o\u010duvanje i pobolj\u0161anje zdravlja. Va\u017eno je da tjelesna aktivnost bude prilago\u0111ena sposobnostima pojedinca i da pritom pru\u017ea osje\u0107aj zadovoljstva i ispunjenja.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n \n\n

    LITERATURA I IZVORI<\/strong>

    <\/span><\/div><\/span><\/p>\n\n\n\n
      \n
    1. Aya, V., Fl\u00f3rez, A., Perez, L., & Ram\u00edrez, J. D. (2021). Association between physical activity and changes in intestinal microbiota composition: A systematic review. PLoS ONE, 16(2 February), 1\u201321. https:\/\/doi.org\/10.1371\/journal.pone.0247039<\/li>\n\n\n\n
    2. Bhikha, P. R. (2016). Yoga and Pilates : analysing the rewards. July, 1\u201312.<\/li>\n\n\n\n
    3. Boyle, T., Keegel, T., Bull, F., Heyworth, J., & Fritschi, L. (2012). Physical activity and risks of proximal and distal colon cancers: A systematic review and meta-analysis. Journal of the National Cancer Institute, 104(20), 1548\u20131561. https:\/\/doi.org\/10.1093\/jnci\/djs354<\/li>\n\n\n\n
    4. Brouns, F., & Beckers, E. (1993). Is the Gut an Athletic Organ? Sports Medicine, 15(4), 242\u2013257. https:\/\/doi.org\/10.2165\/00007256-199315040-00003<\/li>\n\n\n\n
    5. Bull, F. C., Al-Ansari, S. S., Biddle, S., Borodulin, K., Buman, M. P., Cardon, G., Carty, C., Chaput, J. P., Chastin, S., Chou, R., Dempsey, P. C., Dipietro, L., Ekelund, U., Firth, J., Friedenreich, C. M., Garcia, L., Gichu, M., Jago, R., Katzmarzyk, P. T., \u2026 Willumsen, J. F. (2020). World Health Organization 2020 guidelines on physical activity and sedentary behaviour. British Journal of Sports Medicine, 54(24), 1451\u20131462. https:\/\/doi.org\/10.1136\/bjsports-2020-102955<\/li>\n\n\n\n
    6. Campaniello, D., Corbo, M. R., Sinigaglia, M., Speranza, B., Racioppo, A., Altieri, C., & Bevilacqua, A. (2022). How Diet and Physical Activity Modulate Gut Microbiota: Evidence, and Perspectives. Nutrients, 14(12). https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu14122456<\/li>\n\n\n\n
    7. Celiac Disease and Physical Activity. (2009). Celiac.com. Dostopno na: https:\/\/www.celiac.com\/celiac-disease\/celiac-disease-and-physical-activity-r1447\/ (08.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    8. Chen, J., Ruan, X., Fu, T., Lu, S., Gill, D., He, Z., Burgess, S., Giovannucci, E. L., Larsson, S. C., Deng, M., Yuan, S., & Li, X. (2024). Sedentary lifestyle, physical activity, and gastrointestinal diseases: evidence from mendelian randomization analysis. EBioMedicine, 103, 105110. https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.ebiom.2024.105110<\/li>\n\n\n\n
    9. Corrigendum to: \u201cMuscle-Organ Crosstalk: The Emerging Roles of Myokines.\u201d (2021). Endocrine Reviews, 42(1), 97\u201399. https:\/\/doi.org\/10.1210\/endrev\/bnaa024<\/li>\n\n\n\n
    10. Costa, R. J. S., Cam\u00f5es-Costa, V., Snipe, R. M. J., Dixon, D., Russo, I., & Huschtscha, Z. (2019). Impact of exercise-induced hypohydration on gastrointestinal integrity, function, symptoms, and systemic endotoxin and inflammatory profile. Journal of Applied Physiology, 126(5), 1281\u20131291. https:\/\/doi.org\/10.1152\/japplphysiol.01032.2018<\/li>\n\n\n\n
    11. Cryan, J. F., & Dinan, T. G. (2012). Mind-altering microorganisms: The impact of the gut microbiota on brain and behaviour. Nature Reviews Neuroscience, 13(10), 701\u2013712. https:\/\/doi.org\/10.1038\/nrn3346<\/li>\n\n\n\n
    12. De Oliveira, E. P., & Burini, R. C. (2009). The impact of physical exercise on the gastrointestinal tract. Current Opinion in Clinical Nutrition and Metabolic Care, 12(5), 533\u2013538. https:\/\/doi.org\/10.1097\/MCO.0b013e32832e6776<\/li>\n\n\n\n
    13. Dukas, L. (2003). Association between physical activity, fiber intake, and other lifestyle variables and constipation in a study of women. The American Journal of Gastroenterology, 98(8), 1790\u20131796. https:\/\/doi.org\/10.1016\/s0002-9270(03)00442-8<\/li>\n\n\n\n
    14. Exercise for digestion_ Yoga, stretching, walking, breathing exercises. (n.d.). Dostopno na: https:\/\/www.medicalnewstoday.com\/articles\/exercises-to-help-digestion (07.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    15. Garber, C. E., Blissmer, B., Deschenes, M. R., Franklin, B. A., Lamonte, M. J., Lee, I. M., Nieman, D. C., & Swain, D. P. (2011). Quantity and quality of exercise for developing and maintaining cardiorespiratory, musculoskeletal, and neuromotor fitness in apparently healthy adults: Guidance for prescribing exercise. Medicine and Science in Sports and Exercise, 43(7), 1334\u20131359. https:\/\/doi.org\/10.1249\/MSS.0b013e318213fefb<\/li>\n\n\n\n
    16. Johannesson, E. (2018). Irritable bowel syndrome and Physical activity.<\/li>\n\n\n\n
    17. Gastroenterology and Hepatology, 11(12), 817\u2013825.Laurens, C., Bergouignan, A., & Moro, C. (2020). Exercise-Released Myokines in the Control of Energy Metabolism. Frontiers in Physiology, 11. https:\/\/doi.org\/10.3389\/fphys.2020.00091<\/li>\n\n\n\n
    18. Leal, L. G., Lopes, M. A., & Batista Jr, M. L. (2018). Physical exercise-induced myokines and muscle-adipose tissue crosstalk: a review of current knowledge and the implications for health and metabolic diseases. Frontiers in physiology, 9, 1307.<\/li>\n\n\n\n
    19. Maccadanza, R. (2004). Stretching Basics. Sterling Publishing Company, Inc..<\/li>\n\n\n\n
    20. Maughan, R. J., Shirreffs, S. M., Merson, S. J., & Horswill, C. A. (2005). Fluid and electrolyte balance in elite male football (soccer) players training in a cool environment. Journal of Sports Sciences, 23(1), 73\u201379. https:\/\/doi.org\/10.1080\/02640410410001730115<\/li>\n\n\n\n
    21. Mayer, E. A. (2011). Gut feelings: The emerging biology of gut-“brain communication. Nature Reviews Neuroscience, 12(8), 453\u2013466. https:\/\/doi.org\/10.1038\/nrn3071<\/li>\n\n\n\n
    22. Merck Manual. (2024). Effects of aging on the digestive system. Dostopno na: https:\/\/www.merckmanuals.com\/home\/digestive-disorders\/biology-of-the-digestive-system\/effects-of-aging-on-the-digestive-system (08.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    23. Moloney, R. D., Johnson, A. C., O\u2019Mahony, S. M., Dinan, T. G., Greenwood-Van Meerveld, B., & Cryan, J. F. (2016). Stress and the Microbiota-Gut-Brain Axis in Visceral PaRelevance to Irritable Bowel Syndrome. CNS Neuroscience and Therapeutics, 22(2), 102\u2013117. https:\/\/doi.org\/10.1111\/cns.12490<\/li>\n\n\n\n
    24. Monda, V., Villano, I., Messina, A., Valenzano, A., Esposito, T., Moscatelli, F., Viggiano, A., Cibelli, G., Chieffi, S., Monda, M., & Messina, G. (2017). Exercise modifies the gut microbiota with positive health effects. Oxidative Medicine and Cellular Longevity, 2017. https:\/\/doi.org\/10.1155\/2017\/3831972<\/li>\n\n\n\n
    25. Peters, H. P. F., De Vries, W. R., Vanberge-Henegouwen, G. P., & Akkermans, L. M. A. (2001). Potential benefits and hazards of physical activity and exercise on the gastrointestinal tract. Gut, 48(3), 435\u2013439. https:\/\/doi.org\/10.1136\/gut.48.3.435<\/li>\n\n\n\n
    26. Pinkas, M.; Brzozowski, T. The Role of the Myokine Irisin in the Protection and Carcinogenesis of the Gastrointestinal Tract. Antioxidants 2024, 13, 413. https:\/\/doi.org\/10.3390\/antiox13040413<\/li>\n\n\n\n
    27. Rabieezadeh, A., Mahdavinejad, R., Sedehi, M. et al. The effects of an 8-week dynamic neuromuscular stabilization exercise on pain, functional disability, and quality of life in individuals with non-specific chronic low back pain: a randomized clinical trial with a two-month follow-up study. BMC Sports Sci Med Rehabil 16, 161 (2024). https:\/\/doi.org\/10.1186\/s13102-024-00948-9<\/li>\n\n\n\n
    28. Radziszewska, M., Smarkusz-Zarzecka, J., & Ostrowska, L. (2023). Nutrition, Physical Activity and Supplementation in Irritable Bowel Syndrome. Nutrients, 15(16). https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu15163662<\/li>\n\n\n\n
    29. Ramos, C., Gibson, G. R., Walton, G. E., Magistro, D., Kinnear, W., & Hunter, K. (2022). Systematic Review of the Effects of Exercise and Physical Activity on the Gut Microbiome of Older Adults. Nutrients, 14(3), 1\u201318. https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu14030674<\/li>\n\n\n\n
    30. Rothschild, J. A., Kilding, A. E., & Plews, D. J. (2020). What should i eat before exercise? Pre-exercise nutrition and the response to endurance exercise: Current prospective and future directions. Nutrients, 12(11), 1\u201323. https:\/\/doi.org\/10.3390\/nu12113473<\/li>\n\n\n\n
    31. Ryu, S., Chang, Y., Jung, H. S., Yun, K. E., Kwon, M. J., Choi, Y., Kim, C. W., Cho, J., Suh, B. S., Cho, Y. K., Chung, E. C., Shin, H., & Kim, Y. S. (2015). Relationship of sitting time and physical activity with non-alcoholic fatty liver disease. Journal of Hepatology, 63(5), 1229\u20131237. https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.jhep.2015.07.010<\/li>\n\n\n\n
    32. Sanders, M. E., Merenstein, D., Merrifield, C. A., & Hutkins, R. (2018). Probiotics for human use. Nutrition bulletin, 43(3), 212-225. https:\/\/doi.org\/10.1111\/nbu.12334<\/li>\n\n\n\n
    33. Simr\u00e9n, M., M\u00e5nsson, A., Langkilde, A. M., Svedlund, J., Abrahamsson, H., Bengtsson, U., & Bj\u00f6rnsson, E. S. (2001). Food-related gastrointestinal symptoms in the irritable bowel syndrome. Digestion, 63(2), 108\u2013115. https:\/\/doi.org\/10.1159\/000051878<\/li>\n\n\n\n
    34. Strasser, B. (2012). Physical activity in obesity and metabolic syndrome. Annals of the New York Academy of Sciences, 1281(1), 141\u2013159. doi:10.1111\/j.1749-6632.2012.06785.x<\/li>\n\n\n\n
    35. The Psychology of Celiac Disease: Understanding the Psychological Challenges of Celiac Disease and Strategies for Overcoming these Barriers. Celiac.com. Dostopno na: https:\/\/www.celiac.com\/celiac-disease\/the-psychology-of-celiac-disease-understanding-the-psychological-challenges-of-celiac-disease-and-strategies-for-overcoming-these-barriers-r4830\/ (08.08.2024)<\/li>\n\n\n\n
    36. Trost, S. G., Blair, S. N., & Khan, K. M. (2014). Physical inactivity remains the greatest public health problem of the 21st century: Evidence, improved methods and solutions using the \u201c7 investments that work\u201d as a framework. British Journal of Sports Medicine, 48(3), 169\u2013170. https:\/\/doi.org\/10.1136\/bjsports-2013-093372<\/li>\n\n\n\n
    37. Trust your Gut: Visceral Manipulation for Digestive Disorders (2019). Dostopno na: https:\/\/www.nhpcanada.org\/NHPC-Blog\/Trust-your-Gut-Visceral-Manipulation-for-Digestive-Disorders<\/li>\n\n\n\n
    38. Watts, C. (2018). Yoga therapy for digestive health. Singing Dragon.<\/li>\n\n\n\n
    39. Wolin, K. Y., Yan, Y., Colditz, G. A., & Lee, I. M. (2009). Physical activity and colon cancer prevention: A meta-analysis. British Journal of Cancer, 100(4), 611\u2013616. https:\/\/doi.org\/10.1038\/sj.bjc.6604917<\/li>\n\n\n\n
    40. Xie, F., You, Y., Huang, J., Guan, C., Chen, Z., Fang, M., … & Han, J. (2021). Association between physical activity and digestive-system cancer: An updated systematic review and meta-analysis. Journal of sport and health science<\/em>, 10<\/em>(1), 4-13.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      Nedostatak tjelesne aktivnosti vodi do probavnih tegoba. Saznajte koje tjelesne aktivnosti poma\u017eu u odr\u017eavanju zdrave probave.<\/p>\n","protected":false},"author":38548,"featured_media":218099,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"[]"},"categories":[88],"tags":[],"class_list":["post-218187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/38548"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=218187"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218187\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":218331,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/218187\/revisions\/218331"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/218099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=218187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=218187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=218187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}