{"id":220634,"date":"2025-04-23T12:08:42","date_gmt":"2025-04-23T10:08:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/?p=220634"},"modified":"2026-04-30T15:26:39","modified_gmt":"2026-04-30T13:26:39","slug":"10-iznenadujucih-cinjenica-o-vasim-crijevima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/10-iznenadujucih-cinjenica-o-vasim-crijevima\/","title":{"rendered":"10 iznena\u0111uju\u0107ih \u010dinjenica o tvom crijevu"},"content":{"rendered":"<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">1. Tvoje crijevo dom je vi\u0161e od desetaka bilijuna mikroorganizama.<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Crijeva nisu samo dio \u201ecijevi\u201d kroz koju prolazi hrana i gdje se odvija probava i apsorpcija \u2013 ona su dom slo\u017eenog ekosustava koji je sa\u010dinjen od desetaka bilijuna mikroorganizama. U njih spadaju bakterije, virusi, arheje, gljivice pa \u010dak i jednostani\u010dni paraziti. <strong>Znanstvenici procjenjuju da u na\u0161em tijelu \u017eivi otprilike 38 bilijuna mikroorganizama \u2013 \u0161to je gotovo jednako broju na\u0161ih vlastitih stanica. <\/strong>Ukupna masa mikroorganizama u crijevima mo\u017ee dose\u0107i i do 2 kilograma \u2013 \u0161to je usporedivo s masom ve\u0107ih organa, poput jetre ili mozga.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">2. Crijeva \u2013 na\u0161 \u201eskriveni organ\u201c<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mikrobiota nije samo pasivan stanovnik na\u0161ih crijeva \u2013 ona \u017eivi u simbiozi s \u010dovjekom i sna\u017eno utje\u010de na gotovo sve aspekte na\u0161eg zdravlja. Njezin sastav i aktivnost utje\u010du na:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>metabolizam (sudjeluje u razgradnji slo\u017eenih ugljikohidrata; naru\u0161ena mikrobiota mo\u017ee pridonijeti pretilosti, inzulinskoj rezistenciji, dijabetesu tipa 2&#8230;);&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>funkcioniranje imunolo\u0161kog sustava;&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>rad mozga, mentalno i emocionalno stanje;&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>kardiovaskularno zdravlje;<\/li>\n\n\n\n<li>probavne sposobnosti (sinteza vitamina, razgradnja vlakana);<\/li>\n\n\n\n<li>reakciju na lijekove;&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>zdravlje drugih organa, poput ko\u017ee i jetre.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako mikrobiota nije organ u anatomskom smislu, zbog svoje klju\u010dne uloge u metabolizmu, imunolo\u0161kom sustavu i odr\u017eavanju unutarnje ravnote\u017ee organizma, znanstvenici je sve \u010de\u0161\u0107e nazivaju upravo \u201eskrivenim organom\u201c.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-1024x683.webp\" alt=\"Mu\u0161karac i \u017eena u kuhinji pripremaju zdrav obrok koji sna\u017eno utje\u010de na formiranje crijevne mikrobiote.\" class=\"wp-image-220613\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-1024x683.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-300x200.webp 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-1536x1025.webp 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-150x100.webp 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-750x500.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1-900x600.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/Donat_UrsaPremik_31408-s_CREVKA-copy-1.webp 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">3. Prehrana kao selektivna sila<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prehrana je jedan od najja\u010dih \u010dimbenika iz okoline koji mo\u017ee u vrlo kratkom roku \u2013 ve\u0107 unutar jednog do dva dana \u2013 zna\u010dajno promijeniti sastav, raznolikost i funkciju crijevne mikrobiote. Ono \u0161to jedemo ne hrani, naime, samo nas, ve\u0107 i bilijune bakterija koje nastanjuju na\u0161a crijeva.&nbsp; Zato hrana djeluje kao<strong> selektivna sila<\/strong> \u2013 poti\u010de rast nekih bakterijskih vrsta, dok druge potiskuje.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primjerice, prehrana bogata vlaknima poti\u010de razmno\u017eavanje bakterija koje stvaraju protuupalne tvari, dok prehrana bogata zasi\u0107enim mastima mo\u017ee potaknuti rast onih koje pridonose upalnim procesima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na\u0161e crijevne bakterije se, zapravo, natje\u010du za prostor i hranjive tvari. Zbog toga su prehrambene promjene jedan od naju\u010dinkovitijih na\u010dina za dugoro\u010dno pobolj\u0161anje zdravlja mikrobiote \u2013 i time vlastitog zdravlja.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">4. Crijeva su na\u0161 drugi mozak<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stijenka crijeva isprepletena je \u017eiv\u010danom mre\u017eom od pribli\u017eno 100 milijuna neurona, \u0161to je vi\u0161e nego ih ima cijela le\u0111na mo\u017edina. Ovaj \u017eiv\u010dani sustav naziva se enteri\u010dni \u017eiv\u010dani sustav \u2013 i omogu\u0107uje crijevima da samostalno reagiraju, gr\u010de se i upravljaju probavom, bez potrebe za stalnim \u201enaredbama\u201d iz mozga. Zbog te svoje nevjerojatne osobine \u2013 <strong>da mogu djelovati potpuno autonomno \u2013 crijeva se s razlogom nazivaju i \u201cdrugi mozak\u201d.<\/strong>&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">5. Raznolikost i stabilnost \u2013 tajna zdrave mikrobiote<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dva najva\u017enija obilje\u017eja zdrave crijevne mikrobiote su <strong>raznolikost i stabilnost<\/strong>. Kao \u0161to vrijedi za biljne i \u017eivotinjske ekosustave, tako vrijedi i za crijevnu mikrobiotu: <strong>\u0161to je raznolikija, to je otpornija i zdravija. <\/strong>Zamislite polje na kojem raste samo jedna kultura \u2013 tlo postaje iscrpljeno i osjetljivije na bolesti i \u0161tetnike. S druge strane, kada sadimo razli\u010dite biljke, tlo postaje bogatije, otpornije i plodnije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isto se doga\u0111a u na\u0161im crijevima \u2013 <strong>ako prevladava samo nekoliko vrsta bakterija<\/strong>, crijeva postaju manje otporna, a raste rizik od upala, probavnih tegoba i bolesti. <strong>Nasuprot tome, raznolika prehrana<\/strong> (bogata vlaknima, fermentiranim i cjelovitim namirnicama) <strong>potpoma\u017ee raznolikost mikrobiote<\/strong> i ja\u010da unutarnje zdravlje.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"683\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-683x1024.webp\" alt=\"Obrok na stolu sastavljen od raznolike hrane koja podr\u017eava raznolikost crijevne mikrobiote.\" class=\"wp-image-220606\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-683x1024.webp 683w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-200x300.webp 200w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-1024x1536.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-1365x2048.webp 1365w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-600x900.webp 600w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-67x100.webp 67w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-750x1125.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-900x1350.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/donat-digital-2023-16-1-scaled.webp 1707w\" sizes=\"auto, (max-width: 683px) 100vw, 683px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">6. Vi\u0161e od 70 % stanica imunolo\u0161kog sustava nalazi se upravo u crijevima<strong>, \u0161to govori o njihovoj iznimnoj va\u017enosti za obranu organizma.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tu se odvija najintenzivnija razmjena izme\u0111u vanjskog i unutarnjeg svijeta tijela, pa imunolo\u0161ke stanice neprestano \u201epatroliraju\u201c, prate i reagiraju na potencijalne prijetnje.&nbsp;Crijevna mikrobiota i njezini metaboli\u010dki proizvodi tako\u0111er reguliraju rad imunolo\u0161kog sustava \u2013 odre\u0111uju kada i kako \u0107e se imunitet aktivirati, kako bi nas za\u0161titio od opasnosti, ali i kako ne bi pretjerano reagirao (kao kod alergija ili autoimunih bolesti).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Crijevna stijenka zajedno s mukozom (sluznicom) djeluje kao fizi\u010dka barijera, <strong>prva obrambena linija<\/strong> koja sprje\u010dava ulazak \u0161tetnih tvari, patogenih bakterija i toksina u organizam.&nbsp;Zato je <strong>zdrava crijevna mikrobiota temelj sna\u017enog i uravnote\u017eenog imuniteta<\/strong>. Kada je mikrobiota naru\u0161ena, i imunolo\u0161ki sustav slabi \u2013 \u010dime se pove\u0107ava rizik od infekcija i bolesti. Ponekad mo\u017ee postati i pretjerano aktivan, \u0161to se vidi u slu\u010dajevima poput alergija ili atopijskog dermatitisa.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">7.<strong> <\/strong>\u010cak 90 do 95 % ukupnog serotonina <strong>\u2013 \u017eiv\u010danog prijenosnika poznatog i kao \u201ehormon sre\u0107e\u201c \u2013 proizvodi se upravo u crijevima.<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako ga naj\u010de\u0161\u0107e povezujemo s mozgom i osje\u0107ajima, ve\u0107ina serotonina zapravo nastaje u crijevima \u2013 <strong>zahvaljuju\u0107i tamo\u0161njim stanicama i tvarima koje proizvode crijevne bakterije.<\/strong>  Serotonin ima brojne funkcije u tijelu. On, primjerice, <strong>regulira san, apetit, probavu, raspolo\u017eenje, pa \u010dak i prag boli<\/strong>. U crijevima, serotonin utje\u010de na peristaltiku, odnosno pokretanje sadr\u017eaja kroz probavni sustav.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako serotonin proizveden u crijevima ne mo\u017ee prije\u0107i krvno-mo\u017edanu barijeru, istra\u017eivanja sugeriraju da <strong>neravnote\u017ea mikrobiote mo\u017ee utjecati na serotoninsku signalizaciju<\/strong> u mozgu, \u0161to mo\u017ee biti povezano s depresijom, anksiozno\u0161\u0107u i drugim psiholo\u0161kim stanjima.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-1024x683.webp\" alt=\"Mama i k\u0107i u kuhinji pripremaju obrok bogat vlaknima, koji \u0107e pomo\u0107i k\u0107eri razviti raznoliku crijevnu mikrobiotu.\" class=\"wp-image-220599\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-1024x683.webp 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-300x200.webp 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-1536x1024.webp 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-150x100.webp 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-750x500.webp 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1-900x600.webp 900w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/shutterstock_1785633386-1.webp 1920w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">8. Mikrobiota se po\u010dinje razvijati pri ro\u0111enju, a stabilizira se oko tre\u0107e godine&nbsp;<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mikrobiota se intenzivno po\u010dinje razvijati ve\u0107 pri ro\u0111enju, kada novoro\u0111en\u010de prvi put dolazi u dodir s vanjskim okru\u017eenjem \u2013 premda neki znanstvenici vjeruju da se prvi mikrobi pojavljuju ve\u0107 u maternici. Pritom ima va\u017enu ulogu i na\u010din poroda (vaginalno ili carskim rezom), kao i prehrana (dojenje, adaptirano mlijeko, uvo\u0111enje krute hrane).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oko <strong>tre\u0107e godine \u017eivota, mikrobiota postaje funkcionalno stabilnija i sli\u010dna mikrobioti odraslih<\/strong>, ali i dalje ostaje osjetljiva na promjene. Zato je raznolika prehrana u ranom djetinjstvu klju\u010dna ne samo za rast i razvoj, ve\u0107 i za sastav crijevne mikrobiote, \u0161to dugoro\u010dno utje\u010de na imunitet, metabolizam i psihofizi\u010dko zdravlje. Tako, primjerice, djeca koja unose vi\u0161e vlakana i fermentiranih namirnica ,imaju raznolikiju mikrobiotu i ni\u017ei rizik od alergijskih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zato je va\u017eno da prehrana u ranim godinama bude raznolika, bogata prebioticima (vlakna), bogata probioticima (fermentirana hrana) i minimalno prera\u0111ena.&nbsp;<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">9. <strong>Crijevno-mo\u017edana os <\/strong>\u2013<strong> komunikacija koja mijenja pogled na zdravlje<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Crijeva i mozak me\u0111usobno komuniciraju putem crijevno-mo\u017edane osi, kompleksnog komunikacijskog sustava koji djeluje dvosmjerno. Ta povezanost odvija se kroz vi\u0161e paralelnih puteva: \u017eiv\u010danim sustavom (posebno putem vagusnog \u017eivca), hormonalnim i imunolo\u0161kim signalima te putem metabolita koje proizvodi mikrobiota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve vi\u0161e istra\u017eivanja otkriva kako stres i prehrana sna\u017eno utje\u010du na ovu os, a time i na na\u0161e raspolo\u017eenje, probavu i op\u0107e zdravlje.<br>&nbsp;Vi\u0161e o povezanosti prehrane, stresa i probave mo\u017eete pro\u010ditati u ovom <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/sl\/premagajte-stres-in-pocasno-prebavo-s-pravo-prehrano\/\">\u010dlanku<\/a>.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">10. Stanovnici tvojih crijeva sudjeluju u regulaciji tjelesne te\u017eine&nbsp;<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Utjecaj crijevne mikrobiote na tjelesnu te\u017einu odvija se putem vi\u0161e mehanizama \u2013 kroz hormonsku signalizaciju, metabolite, upalne markere, pa \u010dak i putem utjecaja na pona\u0161anje. Na primjer, mikrobiota putem svojih vlastitih metaboli\u010dkih produkata poti\u010de izlu\u010divanje hormona kao \u0161to su GLP-1 i PYY, koji reguliraju apetit i osje\u0107aj sitosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odre\u0111ene bakterije \u010dak <strong>proizvode tvari koje djeluju na mozak<\/strong>, \u010dime mogu utjecati na tvoje prehrambene izbore i \u017eelje \u2013 posebno one za slatkom ili masnom hranom. Mikrobiota tako\u0111er mo\u017ee utjecati na to <strong>koliku koli\u010dinu energije tijelo apsorbira iz hrane<\/strong>, kao i na na\u010din na koji se ta energija tro\u0161i ili skladi\u0161ti. Istra\u017eivanja su pokazala da osobe s manje raznolikom mikrobiotom imaju <strong>ve\u0107i rizik od nakupljanja tjelesne mase<\/strong> i pote\u0161ko\u0107a u njezinoj regulaciji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161e o tome kako naru\u0161ena crijevna mikrobiota mo\u017ee pridonijeti debljanju pro\u010ditaj <a href=\"https:\/\/www.donat.com\/sl\/zacaran-krog-porusena-crevesna-mikrobiota-in-kopicenje-kilogramov\/\">ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n    <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U \u010dlanku nutricionistica Katarina Kordi\u0107 otkriva 10 \u010dinjenica o zdravlju crijeva.<br \/>\nJeste li znali da su va\u0161a crijeva dom za desetke bilijuna mikroorganizama?<\/p>\n","protected":false},"author":256118,"featured_media":220630,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[88],"tags":[],"class_list":["post-220634","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/256118"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=220634"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220634\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":224983,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/220634\/revisions\/224983"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/220630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=220634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=220634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=220634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}