{"id":224020,"date":"2023-01-31T15:39:49","date_gmt":"2023-01-31T13:39:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/kako-podrzati-detoksikacijske-tjelesne-sisteme\/"},"modified":"2026-01-30T10:06:26","modified_gmt":"2026-01-30T08:06:26","slug":"kako-podrzati-detoksikacijske-tjelesne-sustave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/kako-podrzati-detoksikacijske-tjelesne-sustave\/","title":{"rendered":"Kako podr\u017eati detoksikacijske tjelesne sustave\u00a0"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Detoksikacija je najvjerojatnije jedna od naj\u010de\u0161\u0107e zloupotrijebljenih rije\u010di u vezi s prehranom te je posljednjih godina zbog brojnih rigoroznih protokola poprimila negativnu konotaciju. Zbog tih protokola \u010desto dodatno izbacujemo iz prehrane hranjive tvari koje su potrebne na\u0161im detoksikacijskim sustavima. Time, protivno \u017eeljenom u\u010dinku, detoksikaciju \u010dak i usporavamo.<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek i ostala \u017eiva bi\u0107a oduvijek su \u017eivjeli u toksi\u010dnim okru\u017eenjima gdje je u zraku bila ve\u0107a koncentracija tvari \u0161tetnih za zdravlje. Detoksikacijski procesi u tijelu prilago\u0111ivali su se okoli\u0161u. \u010cinjenica je pak da je \u010dovjek posljednjih desetlje\u0107a dodatno izlo\u017een ve\u0107oj koli\u010dini te najrazli\u010ditijim novim kemikalijama i toksinima koji su posljedica globalizacije i industrijalizacije. Izlo\u017eenosti toksinima uvelike pridonose i kontaminirana voda i hrana. Osim toga tijelo se ne mo\u017ee toliko brzo prilagoditi koliko brzo nastaju novi sinteti\u010dni spojevi.<\/p>\n\n\n\n

Toksini su egzogenog (lijekovi, aditivi u hrani, ku\u0107anska sredstva za \u010di\u0161\u0107enje, pesticidi, herbicidi\u2026) i endogenog podrijetla (bakterijski endotoksini – lipopolisaharidi i krajnji produkti metabolizma). Budu\u0107i da je ve\u0107ina toksina topiva u mastima, lako se akumuliraju i ostaju u tijelu dulje vremena \u0161to pak mo\u017ee izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d tomu ljudsko tijelo ima u\u010dinkovite enzimske sustave za uklanjanje \u0161tetnih tvari koji se uglavnom nalaze u jetri i crijevima te su opremljeni za pretvaranje spojeva topivih u mastima u spojeve topive u vodi koji se naposljetku izlu\u010duju putem mokra\u0107e ili stolice. U zdravih ljudi procesi su detoksikacije uravnote\u017eeni i dobro funkcioniraju. U slu\u010daju bolesti, prilikom velikog ili kroni\u010dnog izlaganja toksinima, duhanskim proizvodima, lijekovima, alkoholu\u2026 ili pak u slu\u010daju nedostatka vitamina i minerala ti su detoksikacijski sustavi oslabljeni. <\/p>\n\n\n\n

Detoksikacijske sustave mo\u017eemo podr\u017eati dobrim na\u010dinom \u017eivota i smanjenjem izlaganja toksinima, odnosno unosom odgovaraju\u0107e hrane u tijelo. Detoksikacija po\u010dinje prehranom jer stanicama za detoksikaciju treba puno energije i mikro hranjivih tvari (vitamina, minerala) koji \u010dine kofaktore enzima i sudjeluju u procesima detoksikacije.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n
\n \n\n

O kakvoj je izlo\u017eenosti toksinima rije\u010d? <\/h2>\n\n\n\n

Ljudsko tijelo dnevno je izlo\u017eeno stotinama kemijskih tvari koje dolaze iz hrane, vode i zraka. Zasad o toksinima ostaje jo\u0161 puno toga nepoznato. Godi\u0161nje se stvori vi\u0161e od 80.000 novih umjetnih kemikalija \u010diji utjecaj jo\u0161 nije poznat, a manje od 5000 ih je ispitano u pogledu toksi\u010dnog utjecaja na ljude. <\/p>\n\n\n\n

Nije mogu\u0107e u potpunosti sprije\u010diti izlo\u017eenost i stvoriti okoli\u0161 bez toksina. \u010cak i ako konzumiramo ekolo\u0161ki proizvedenu hranu, ona tijekom transporta postaje kontaminirana one\u010di\u0161\u0107uju\u0107im tvarima iz okoli\u0161a. Prirodno nije uvijek dobro za zdravlje, a ni sinteti\u010dne kemikalije nisu uvijek opasne. <\/p>\n\n\n\n

Na\u0161e se tijelo bori protiv egzogenih (ksenobiotici) i endogenih toksina (endobiotici). <\/p>\n\n\n\n

Endobiotici su produkti vlastitog metabolizma (npr. hormoni, neurotransmiteri, histamin\u2026) koji postaju \u0161tetni kada su prisutni u koncentracijama koje su ve\u0107e od normalnih razina. <\/p>\n\n\n\n

Ksenobiotici su kemijske tvari koje su obi\u010dno u ljudskom organizmu, odnosno nisu prisutne u okru\u017eenju \u017eivih organizama te izazivaju negativne posljedice za zdravlje poput hormonskih poreme\u0107aja, upalnih procesa i oksidativnog stresa, \u0161tete radu crijeva… Mogu biti sinteti\u010dne one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari ili prirodno proizvedeni toksini koji ina\u010de \u010dine obrambeni mehanizam drugih \u017eivih bi\u0107a (npr. gljiva). <\/p>\n\n\n\n

Kemikalije spadaju u razli\u010dite skupine: <\/p>\n\n\n\n

    \n
  • postojane organske one\u010di\u0161\u0107uju\u0107e tvari,<\/li>\n\n\n\n
  • poliaromatski ugljikovodici,<\/li>\n\n\n\n
  • poliklorirani bifenili, <\/li>\n\n\n\n
  • bisfenoli,<\/li>\n\n\n\n
  • pesticidi,<\/li>\n\n\n\n
  • te\u0161ki metali,<\/li>\n\n\n\n
  • mikotoksini i <\/li>\n\n\n\n
  • bakterijski toksini.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n

    \u0160to je detoksikacija i kako se odvija?<\/h2>\n\n\n\n

    Detoksikacija je prirodan proces tijela, tj. vitalna zada\u0107a stanica, te obuhva\u0107a kemijske i mehani\u010dke procese u okviru kojih se \u0161tetne tvari pretvaraju u oblik koji nije \u0161tetan za tijelo, razgra\u0111uju i izlu\u010duju iz tijela. <\/p>\n\n\n\n

    Tijelo ima sposobnost detoksikacije u koju su uklju\u010deni brojni organi: jetra, crijeva, bubrezi, ko\u017ea, plu\u0107a, masno tkivo, limfni i imunosni sustav.<\/p>\n\n\n\n

    Detoksikacija je slo\u017een proces koji obuhva\u0107a mobilizaciju, biotransformaciju i izlu\u010divanje kako egzogenih tako i endogenih otrovnih tvari iz tijela. Najva\u017eniju ulogu u detoksikaciji igraju jetra i crijevne stanice debelog crijeva<\/strong>. Detoksikacija se u manjoj mjeri odvija i u ostalim organima. <\/p>\n\n\n\n

    Svaka tvar, tj. hranjiva tvar, toksin\u2026 koja u\u0111e u tijelo kroz crijeva, plu\u0107a ili ko\u017eu putuje krvlju najprije do jetre na \u00bb\u010di\u0161\u0107enje\u00ab. Primjerice krv iz crijeva najprije putuje do jetre gdje se odvijaju detoksikacija i \u010di\u0161\u0107enje, a tek nakon toga dalje kroz tijelo do ostalih stanica.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n
    \n \n\n

    Proces detoksikacije mo\u017eemo u grubim crtama podijeliti na 3 faze koje se moraju odvijati uskla\u0111eno:<\/p>\n\n\n\n

    1. U prvoj fazi (funkcionalizacija) <\/strong>razli\u010ditim se procesima (oksidacija, redukcija, hidroliza) stvara mjesto reakcije kako bi se kasnije toksini topivi u mastima pretvorili u polarnije oblike. Naime, ve\u0107ina je toksina topiva u mastima zbog \u010dega se lako akumuliraju u masnom tikvu. Me\u0111utim, ako se pretvore u topive u vodi, lak\u0161e se mogu izlu\u010diti putem mokra\u0107e ili \u017eu\u010di. <\/p>\n\n\n\n

    U ovoj fazi u procesima sudjeluje vi\u0161e enzima, a me\u0111u najva\u017enijima su enzimi iz super obitelji citokrom P450 (CYP) koji kataliziraju eliminaciju vi\u0161e vrsta lijekova i toksina (pesticida, herbicida, testosterona\u2026). Nakon prve faze, spojevi su \u010desto jo\u0161 toksi\u010dniji od izvornih oblika, a osim toga u procesu nastaju slobodni radikali \u2013 ako u nastavku u drugoj fazi ne do\u0111e do metabolizma tih metabolita, mogu nastati stani\u010dna o\u0161te\u0107enja. Enzimi iz prve faze prisutni su i u crijevima<\/strong>, bubrezima, plu\u0107ima, pa \u010dak i mozgu.
     
     Za enzimsko djelovanje potrebne su razli\u010dite hranjive tvari<\/strong> (vitamini B-kompleksa, glutation, razgranate aminokiseline\u2026), a osim toga u ovoj su fazi potrebne i razli\u010dite vrste antioksidansa <\/strong>(karoteni, askorbinska kiselina, selenij, bakar, cink, koenzim Q10, NAC, alfa-lipoi\u010dna kiselina, polifenoli iz zelenog \u010daja, kurkumin\u2026) koje mo\u017eemo unijeti odgovaraju\u0107om hranom. <\/p>\n\n\n\n

    U drugoj fazi<\/strong> na redu je konjugacija<\/strong> tijekom koje se toksi\u010dnom me\u0111uproduktu na mjesto reakcije dodaju bo\u010dne skupine topive u vodi. Time se smanjuje toksi\u010dnost te spoj postaje polaran, topiv u vodi, \u0161to olak\u0161ava njegovo izlu\u010divanje putem mokra\u0107e i \u017eu\u010di. Mo\u017ee se vezati s razli\u010ditim spojevima (sulfatima, glutationom, razli\u010ditim aminokiselinama, acetilnim i metilnim skupinama, glukuronskom kiselinom\u2026). <\/p>\n\n\n\n

    U tim reakcijama su potrebni prekursori (NAC) i kofaktori (minerali, vitamini) koje unosimo hranom. Za uspje\u0161nu detoksikaciju potrebne su i aminokiseline koje sadr\u017eavaju sumpor: metionin, cistein i taurin. Dobri su izvori tih aminokiselina jaja, meso peradi, brazilski orasi, sezam, spirulina\u2026<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Hranjive tvari koje podr\u017eavaju drugu fazu koja obuhva\u0107a 6 klju\u010dnih detoksikacijskih putova: <\/p>\n\n\n\n

    \u00b7 konjugacija sulfatom<\/strong> uklanja \u017eu\u010dne kiseline, neurotransmitere i steroidne hormone. Ovaj put podr\u017eava hrana s ve\u0107im sadr\u017eajem sumpora poput jaja, mesa, krsta\u0161ica (cvjeta\u010da, brokula) i lukova (crveni luk, \u010de\u0161njak);<\/p>\n\n\n\n

    \u00b7 konjugacija aminokiselinama<\/strong> u okviru koje su za dobro djelovanje potrebne aminokiseline glicin, taurin i cistein. Mo\u017eemo ih na\u0107i kako u izvorima \u017eivotinjskog (piletina, puretina, ribe, jaja) tako i biljnog podrijetla (mahunarke i orasi). Ovaj put podr\u017eava dostatan unos bjelan\u010devina;<\/p>\n\n\n\n

    \u00b7 konjugacija glutationom<\/strong> odgovorna je za uklanjanje te\u0161kih metala i bakterijskih toksina. Ovaj put tako\u0111er podr\u017eavaju krsta\u0161ice, slatki krumpir, kurkumin, \u010de\u0161njak, vitamin C i N-acetil cistein. Nedostatak cinka, selenija i vitamina B ga pak inhibiraju;<\/p>\n\n\n\n

    \u00b7 konjugacija acetilom <\/strong>jest glavni put degradacije aromatskih amina, histamina, serotonina, anilinskih bojila;<\/p>\n\n\n\n

    \u00b7 put koji uklju\u010duje glukuronsku kiselinu<\/strong> poma\u017ee u detoksikaciji bilirubina i steroidnih hormona. Procjenjuje se da se ovim putom eliminira 40 – 70 % lijekova; <\/p>\n\n\n\n

    \u00b7 metilacijski put<\/strong> pridonosi uklanjanju vi\u0161ka estrogena, histamina, dopamina, noradrenalina\u2026 Enzimima u ovom procesu potrebni su za dobro djelovanje magnezij<\/strong>, vitamini B-kompleksa, metionin (meso peradi, ribe, brazilski orasi, sezam), betain (cikla) i holin (jaja, jetra ili sojin lecitin).<\/p>\n\n\n\n

    3. U tre\u0107oj fazi<\/strong> biotransformirani polarni produkti izlu\u010duju se putem \u017eu\u010di kroz stolicu ili putem mokra\u0107e. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n
    \n \n\n

    Kako podr\u017eati tijelo za bolju detoksikaciju?<\/strong><\/strong><\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Tijelo ima sposobnost detoksikacije, a na\u0161a je zada\u0107a da ga u tomu \u0161to bolje podr\u017eimo. To mo\u017eemo \u010diniti na svakodnevnoj razini dobrim na\u010dinom \u017eivota koji obuhva\u0107a smanjenje unosa toksina hranom i pi\u0107em, gubitak prekomjerne tjelesne te\u017eine, prestanak pu\u0161enja, svakodnevnu fizi\u010dku aktivnost, saunu, dobre prehrambene navike koje uklju\u010duju unos hrane koja podr\u017eava organe za detoksikaciju, dostatan unos teku\u0107ine, zdrav probavni sustav, regulaciju stresa i dostatan san, kao i opu\u0161tanje. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Hrana koja podr\u017eava detoksikaciju<\/strong><\/strong><\/h3>\n\n\n\n

    Treba imati na umu da procese detoksikacije naju\u010dinkovitije podr\u017eava cjelokupan na\u010din \u017eivota, a ne samo pojedina\u010dne, izolirane namirnice. Me\u0111utim, poznato je da prehrana ima velik utjecaj na rad tjelesnih sustava, a time i na proces detoksikacije. Hrana mo\u017ee potaknuti, ali i usporiti detoksikaciju, \u0161to pak mo\u017ee ovisiti i o dozi aktivnih tvari. Stoga je va\u017ena raznolikost u konzumiranju hrane, a ne samo usredoto\u010denost na pojedina\u010dnu vrstu hrane. <\/p>\n\n\n\n

    Va\u017eno je spomenuti: <\/p>\n\n\n\n

    1. Prehrambena vlakna<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Unos prehrambenih vlakana donosi brojne povoljne fiziolo\u0161ke u\u010dinke, i to ne samo lokalno na crijeva ve\u0107 i na razini sustava. Zdravlje crijeva blisko je povezano sa svim najva\u017enijim detoksikacijskim sustavima, a ta se veza u stru\u010dnoj literaturi naziva crijevno\u2013jetrenom, crijevno\u2013bubre\u017enom i crijevno\u2013ko\u017enom osi.<\/p>\n\n\n\n

    Gastrointestinalni trakt predstavlja prvi dodir s ksenobioticima iz hrane i vode, ali i lijekova s obzirom na to da ve\u0107inu unosimo peroralno. Crijeva predstavljaju fizi\u010dku barijeru, a osim toga enzimi za detoksikaciju prisutni su u crijevima u ve\u0107im koncentracijama zbog \u010dega su ona odmah iza jetre drugo najva\u017enije mjesto za detoksikaciju. <\/p>\n\n\n\n

    Prehrambena vlakna igraju iznimno va\u017enu ulogu kada je rije\u010d o zdravlju crijeva. Ona reguliraju sastav crijevne mikrobiote koja mo\u017ee metabolitima inhibirati ili inducirati procese detoksikacije, a osim toga utje\u010du na imunolo\u0161ku i hormonsku reakciju te klju\u010dno pridonose dobroj crijevnoj barijeri. Dobra crijevna barijera sprje\u010dava ulazak lipopolisaharida (endotoksina) i ostalih \u0161tetnih tvari kroz crijeva u krv, \u0161to u nastavku zna\u010dajno utje\u010de na za\u0161titu ostalih detoksikacijskih organa (jetre i bubrega). <\/p>\n\n\n\n

    Crijeva i prehrambena vlakna \u010dine va\u017ean dio tre\u0107e faze detoksikacije – eliminacije. Prehrambena vlakna poma\u017eu u oblikovanju stolice, vezanju vi\u0161ka spojeva i \u017eu\u010di te njihovu izlu\u010divanju. Osim toga poma\u017eu u sprje\u010davanju i lije\u010denju nealkoholno masne jetre, tj. stanja u kojem je detoksikacija naru\u0161ena.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/div>\n\n
    \n \n\n

    2. Krsta\u0161ice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Krsta\u0161ice su va\u017ean dio prehrane koja podr\u017eava detoksikaciju jer sadr\u017eavaju glukozinolate koji se obradom (rezanjem, \u017evakanjem) pretvaraju u izotiocijanate. Izotiocijanati sprje\u010davaju preveliku produkciju toksi\u010dnih me\u0111umetabolita i poti\u010du odre\u0111ene putove druge faze detoksikacije. U skupinu krsta\u0161ica spadaju: brokula, cvjeta\u010da, kelj, kelj pup\u010dar, poto\u010darka, kupus, rotkvice, repa, koraba\u2026 Cilj neka bude unos krsta\u0161ica na dnevnoj razini.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

    \"\"<\/figure>\n\n\n
    \n \n <\/div>\n\n
    \n \n\n

    3. Obojene namirnice<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Kako je opisano u gornjem dijelu \u010dlanka, tijekom detoksikacije nastaju reaktivni kisikovi spojevi (slobodni radikali) koji reagiraju s bjelan\u010devinama i genskim materijalom te time nanose \u0161tetu stanicama. Stoga treba povesti ra\u010duna o dostatnom unosu antioksidansa koje, prije svega, sadr\u017eavaju obojeno vo\u0107e i povr\u0107e<\/strong>. U procesu detoksikacije va\u017eni su karotenoidi (naran\u010dasta – mrkva), vitamin C, vitamin E (orasi, sjemenke i njihova ulja), bioflavonoidi (paprika, borovnice)\u2026 <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    \n \n <\/div>\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n
    \n \n\n

    Detoksikacija je stalan tjelesni proces. Na\u0161e tijelo odra\u0111uje izniman posao u za\u0161titi na\u0161eg zdravlja i sposobno je ukloniti ve\u0107inu toksi\u010dnog materijala koji zavr\u0161ava u na\u0161em organizmu.<\/p>\n\n\n\n

    U\u010dinkovitost detoksikacije ovisi o godinama \u017eivota<\/strong> (sposobnost detoksikacije pada starenjem), spola<\/strong> (razina enzima u mu\u0161karaca i \u017eena razlikuje se), genskih polimorfizama<\/strong> (pojedine osobe npr. bolje uklanjaju lijekove zbog \u010dega imaju manje ne\u017eeljenih u\u010dinaka), pojedinih bolesti i na\u010dina \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n

    Klju\u010dna strategija za smanjenje akumulacije toksina obuhva\u0107a izbjegavanje, odnosno smanjenje izlo\u017eenosti toksinima i pru\u017eanje podr\u0161ke detoksikacijskim tjelesnim sustavima putem odgovaraju\u0107e prehrane i na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n

    <\/span><\/div><\/div>

    Va\u0161 partner u detoksikaciji organizma bit \u0107e i Donat<\/strong> koji sadr\u017eava 7800 mg hidrogenkarbonata i vi\u0161e od 1000 mg magnezija po litri. Hidrogenkarbonati svojim lu\u017enatim u\u010dinkom neutraliziraju vi\u0161ak kiseline i tako poma\u017eu uspostaviti ravnote\u017eu kiselina i lu\u017eina u tijelu.<\/p>\n<\/div>

    Sulfati u obliku magnezijevih i natrijevih soli mogu vezati velike koli\u010dine vode, \u0161to Donatu daje svojstvo prirodnog osmotskog laksativa koji \u010disti tijelo od \u0161tetnih tvari.\u00a0Provjerite, kako piti Donat u programu Donat Detox:\u00a0<\/strong><\/p>\n<\/div><\/div>

    Kada?<\/div>
    Ujutro, nata\u0161te<\/div>
    Prije ve\u010dere<\/div>
    <\/div><\/div>
    Koliko?<\/div>
    0,2 \u2013 0,3l<\/div>
    0,2l<\/div>
    <\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>

    Jeste li se odlu\u010dili za
    \n<\/strong>ovaj program pijenja?
    \n<\/strong><\/h2>\n

    Preuzmite aplikaciju koja \u0107e osigurati
    \nda Donat nikada ne zaboravite
    \npopiti na izabrani na\u010dini.<\/p>\n<\/div>

    \"\"<\/a><\/div>
    \"\"<\/a><\/div><\/div><\/div>

    Jeste li se odlu\u010dili za
    \n<\/strong>ovaj program pijenja?
    \n<\/strong><\/h2>\n

    Preuzmite aplikaciju koja \u0107e osigurati
    \nda Donat nikada ne zaboravite
    \npopiti na izabrani na\u010dini.<\/p>\n<\/div>

    \"\"<\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div><\/div>\n\n
    \n \n\n

    LITERATURA:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    1.     Aronica, L., Ordovas, J. M., Volkov, A., Lamb, J. J., Stone, P. M., Minich, D., Leary, M., Class, M., Metti, D., Larson, I. A., Contractor, N., Eck, B., Bland, J. S. (2022). Genetic Biomarkers of Metabolic Detoxification for Personalized Lifestyle Medicine. Nutrients. <\/p>\n\n\n\n

    2.     Bolognesi, G., Bacalini, M. G., Pirazzini, C., Garagnani, P., Giuliani, C. (2022). Evolutionary Implications of Environmental Toxicant Exposure. Biomedicines.<\/p>\n\n\n\n

    3.     DeAnn, J. L. (1998). The Detoxification Enzyme Systems. Alternative Medicine Review. <\/p>\n\n\n\n

    4.     Hodges, R. E., & Minich, D. M. (2015). Modulation of Metabolic Detoxification Pathways Using Foods and Food-Derived Components: A Scientific Review with Clinical Application. Journal of nutrition and metabolism.<\/p>\n\n\n\n

    5.     Grant, D. M. (1991). Detoxification Pathways in the Liver. In: Harkness, R. A., Pollitt, R. J., Addison, G. M. (eds) Journal of Inherited Metabolic Disease. Springer, Dordrecht.<\/p>\n\n\n <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":5,"featured_media":143894,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[51],"tags":[],"class_list":["post-224020","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-detox-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=224020"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224020\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":224027,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224020\/revisions\/224027"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/143894"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=224020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=224020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=224020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}