{"id":92466,"date":"2022-05-04T06:51:57","date_gmt":"2022-05-04T04:51:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/zacaran-krog-porusena-crevesna-mikrobiota-in-kopicenje-kilogramov\/"},"modified":"2022-05-09T10:01:24","modified_gmt":"2022-05-09T08:01:24","slug":"zacarani-krug-unistena-crijevna-mikrobiota-i-nakupljanje-kilograma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/zacarani-krug-unistena-crijevna-mikrobiota-i-nakupljanje-kilograma\/","title":{"rendered":"Za\u010darani krug: uni\u0161tena crijevna mikrobiota i nakupljanje kilograma"},"content":{"rendered":"
\n \n\n

Pretilost je postala globalni fenomen koji je sveprisutniji \u010dak i u manje razvijenim zemljama. Prekomjerna tjelesna te\u017eina je bolest koju uzrokuje vi\u0161e faktora i ona zahtijeva holisti\u010dki pristup. Crijevna mikrobiota tako\u0111er ima va\u017enu ulogu za uravnote\u017eenu tjelesnu te\u017einu, jer utje\u010de na iskori\u0161tavanje energije iz hrane, metabolizam masti, apetit, upalne procese i hormonalne funkcije. Promjena u sastavu crijevne mikrobiote mo\u017ee biti uzrok, ali i posljedica prekomjerne tjelesne te\u017eine.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je crijevna mikrobiota?<\/h2>\n\n\n\n

\u010covjek od samog po\u010detka \u017eivi zajedno s bakterijama i drugim mikroorganizmima. Crijevna mikrobiota svojevrsni je \u201eskriveni organ\u201c, \u010diji smo sastav i va\u017enost za zdravlje ljudi tek prepoznali u posljednjih nekoliko godina.<\/p>\n\n\n\n

Crijevna mikrobiota sadr\u017ei 100 puta vi\u0161e genetskog zapisa nego ljudska<\/strong> i sastoji se od bakterija, virusa, arheja i kvasaca. Ovako visoki omjer ostavlja nas u neizvjesnosti o tome tko tu koga zapravo kontrolira. Me\u0111utim, \u010dovjek i mikrobiom moraju \u017eivjeti u zajednici, jer jedan bez drugog na\u010delno ne mogu opstati.<\/p>\n\n\n\n

\u010covjek mikrobima osigurava \u017eivotni prostor, sigurnost i hranu. S druge strane, mikrobiota igra va\u017enu ulogu u odr\u017eavanju homeostaze, uklju\u010duju\u0107i odr\u017eavanje odgovaraju\u0107e tjelesne te\u017eine<\/strong>, sudjeluju\u0107i u mnogim tjelesnim procesima, od probave, regulacije energije, modulacije imunolo\u0161kog sustava, sinteze vitamina, za\u0161tite od patogenih bakterija i stranih tijela. <\/p>\n\n\n\n

Sve dok je crijevna mikrobiota u ravnote\u017ei, izuzetno dobro utje\u010de na zdravlje ljudi, ali kada je uni\u0161tena mo\u017ee izazvati mnoge kroni\u010dne bolesti<\/strong> (dijabetes, autizam, depresija, sindrom iritabilnog crijeva\u2026). <\/p>\n\n\n\n

Najvi\u0161e bakterija nalazi se u debelom crijevu, jer su zbog pove\u0107ane izlo\u017eenosti probavnim enzimima, \u017eelu\u010danoj kiselini i \u017eu\u010dnim solima uvjeti u tankom crijevu za pre\u017eivljavanje bakterija dosta nepovoljni. Mikrobiota crijeva sastoji se od 6 koljena, me\u0111u kojima dominiraju bakterije iz koljena Firmicutes (60 %) i Bacteroidetes (20 %)<\/strong>, koje zajedno predstavljaju vi\u0161e od 80 % vrsta bakterija i imaju izniman utjecaj na zdravlje ljudi. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n\n\n

\n
\n
\n
\n

Omjer izme\u0111u bakterija Firmicutes<\/em> i Bacteroidetes<\/em> promijenio se kod osoba s prekomjernom te\u017einom u usporedbi s mr\u0161avim osobama.<\/p>\n <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n<\/div>\n\n

\n \n\n

\u0160to utje\u010de na crijevnu mikrobiotu?<\/h2>\n\n\n\n

Crijevna mikrobiota iznimno je dinami\u010dna i fleksibilna<\/strong> te reagira na mnoge okoli\u0161ne \u010dimbenike. Prema tome, sastav i raznolikost crijevne mikrobiote neprestano se mijenja od \u010dovjekovog ro\u0111enja. <\/p>\n\n\n\n

Najva\u017enije razdoblje su prve godine \u017eivota. U tom razdoblju majka ima najva\u017eniji utjecaj na uspostavljanje bebinog mikrobioma<\/strong>. Naime, na\u010din poroda (vaginalni, carski rez), prehrana u prvim mjesecima \u017eivota (dojenje, hranjenje adaptiranim mlijekom) i obiteljsko okru\u017eenje temelji su mikrobiote djeteta. <\/p>\n\n\n\n

Kada se djetetu po\u010dne uvoditi druga hrana, ponovno se doga\u0111aju drasti\u010dne promjene, \u0161to mikrobiotu \u010dini raznolikijom i ve\u0107 kada dijete ima oko dvije i pol godine, ona postaje sli\u010dna crijevnoj mikrobioti odraslih osoba. <\/p>\n\n\n\n

Iako mikrobiota postaje stabilnija kada dosegne zrelost, na njezinu raznolikost i sastav utje\u010du brojni \u010dimbenici. Na njezino oblikovanje utje\u010du higijenski uvjeti, okru\u017eenje u kojem \u017eivimo, stres, konzumacija alkohola, cirkadijalni ritam, dob kao i genetska osnova. Mikrobiota tako\u0111er do\u017eivljava velike promjene ako koristimo lijekove, posebice antibiotike i lijekove koji inhibiraju \u017eelu\u010danu kiselinu<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, od svih \u010dimbenika koji utje\u010du na mikrobiotu, ipak, najve\u0107i utjecaj ima prehrana<\/strong>. Visoko obra\u0111ena hrana s velikim udjelom zasi\u0107enih masti i \u0161e\u0107era te s minimalnim koli\u010dinama vlakana negativno utje\u010de na omjer bakterija Firmicutes\/Bacteroidetes<\/em>. S druge strane prehrana, koja se temelji na mediteranskom na\u010dinu prehrane, odr\u017eava dobru ravnote\u017eu izme\u0111u lo\u0161ih i korisnih bakterija. <\/p>\n\n\n\n

Najva\u017eniji \u010dimbenici koji utje\u010du na prekomjernu te\u017einu<\/h2>\n\n\n\n

Ne mo\u017ee se pore\u0107i \u010dinjenica da je pretilost uzrokovana dugotrajnom neravnote\u017eom izme\u0111u unosa i potro\u0161nje energije. Postoji isto tako jednostavna jednad\u017eba za gubljenje vi\u0161ka tjelesne masti: treba tro\u0161iti vi\u0161e energije nego \u0161to je unesemo u tijelo. Iako se to \u010dini jednostavnim, kod ljudi koji \u017eele izgubiti vi\u0161ak kilograma mo\u017eemo vidjeti da to ba\u0161 ni nije tako lako. <\/p>\n\n\n\n

Tjelesna te\u017eina regulira se preko slo\u017eenih hormonalnih, neuronskih i metaboli\u010dkih mehanizmima<\/strong> koji utje\u010du na energetski unos i potro\u0161nju energije. <\/p>\n\n\n\n

Unos prevelike koli\u010dine energije naj\u010de\u0161\u0107e je posljedica konzumacije visoko prera\u0111ene hrane koja je izuzetno bogata energijom, jer sadr\u017ei puno zasi\u0107enih masti i \u0161e\u0107era. Unosom takve hrane u svoj organizam lako prema\u0161imo dnevne energetske potrebe<\/strong>, pokrenemo skladi\u0161tenje vi\u0161ka energije u masnom tkivu i istovremeno negativno utje\u010demo na mnoge druge tjelesne procese, poput pokretanja kroni\u010dnih upala.<\/p>\n\n\n\n

Ovakav na\u010din prehrane tako\u0111er uzrokuje promjene u sastavu crijevne mikrobiote te smanjuje njezinu raznolikost, \u0161to je iznimno va\u017eno za zdravlje i tjelesnu te\u017einu \u010dovjeka, jer crijevna mikrobiota zna\u010dajno utje\u010de na metabolizam, apetit, metabolizam \u017eu\u010dnih kiselina, hormonski i imunolo\u0161ki sustav.<\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n
\n \n\n

Utjecaj crijevne mikrobiote na tjelesnu te\u017einu<\/h2>\n\n\n\n

Crijevna mikrobiota izravno utje\u010de na probavu, apsorpciju i metabolizam hrane i potencijalno mo\u017ee utjecati na debljanje preko razli\u010ditih mehanizama. <\/p>\n\n\n\n

1. Crijevna mikrobiota zna\u010dajno utje\u010de na unos energije<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bakterije u probavnom traktu suodgovorne su za unos energije, jer sudjeluju u probavi hrane koja je ina\u010de neprobavljiva za \u010dovjeka i na taj na\u010din omogu\u0107uju pristup izvorima energije koji bi ina\u010de bili nedostupni i koji bi se iz tijela eliminirali zajedno s izmetom. <\/p>\n\n\n\n

Pretile osobe imaju promijenjen sastav crijevne mikrobiote. Njihova mikrobiota je manje bogata i raznolika, a omjer izme\u0111u bakterija iz koljena Firmicutes\/Bacteroidetes<\/em> ima tendenciju da ide u korist bakterijama iz koljena Firmicutes<\/em>. Poznato je da su bakterije iz koljena Firmicutes u\u010dinkovitije u razgradnji nama neprobavljivih ugljikohidrata<\/strong> i pretvaranju u kratkolan\u010dane masne kiseline koje se mogu apsorbirati. <\/p>\n\n\n\n

Zapadnja\u010dka prehrana, koja je bogata zasi\u0107enim mastima i \u0161e\u0107erima te siroma\u0161na vlaknima, stvara prijateljsko okru\u017eenje za bakterije iz koljena Firmicutes<\/em> i dovodi do \u0161irenja prije svega onih bakterija koje u\u010dinkovito metaboliziraju ugljikohidrate i tako omogu\u0107uju ve\u0107e kori\u0161tenje energije iz konzumirane hrane. Ta \u0107e se dodatna energija, me\u0111utim, pohraniti u masne naslage ako se ne potro\u0161i.<\/p>\n\n\n\n

Kratkolan\u010dane masne kiseline (butirat, propionat i acetat) tako nastaju kao nusproizvod fermentacije za \u010dovjeka neprobavljivih vlakana i kasnije mogu poslu\u017eiti kao oblik dostupnog goriva za stani\u010dne procese u razli\u010ditim organima<\/strong>. Crijevne stanice, na primjer, dobivaju 60 do 70 % svoje energije iz kratkolan\u010danih masnih kiselina. Me\u0111utim, nepotro\u0161ene kratkolan\u010dane masne kiseline prenose se u krvotok. Na taj na\u010din \u010dovjek bi trebao dobiti \u010dak 10 % dnevnih energetskih potreba<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, razli\u010dite kratkolan\u010dane masne kiseline tako\u0111er imaju razli\u010dite metaboli\u010dke uloge. Dok je butirat primarni izvor energije crijevnih stanica, acetat i propionat se koriste u stvaranju masti<\/strong>, kolesterola i glukoneogenezi, procesu stvaranja glukoze. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, nije tako jednostavno kao \u0161to se \u010dini na prvi pogled. S druge strane, kratkolan\u010dane masne kiseline nude nam ogromne prednosti, ali i pozitivne u\u010dinke na tjelesnu te\u017einu. Primjerice, acetat prolazi krvno-mo\u017edanu barijeru, djeluje na hipotalamus i potiskuje apetit, a butirat inhibira aktivnost neurona koji poti\u010du apetit. <\/p>\n\n\n\n

Pove\u0107anje tjelesne masti nije samo rezultat boljeg iskori\u0161tavanja energije iz hrane, ve\u0107 se temelji i na mikrobnoj genetici, jer \u010dak 75 % mikrobnih gena koji su povezani s pretilo\u0161\u0107u pripada bakterijama Action Bacteria<\/em>, a 25 % Firmicutesima<\/em>, dok 42 % gena povezanih s vitko\u0161\u0107u pripada bakterijama Bacteroidetes.<\/em>  <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n
\n \n\n

2. Crijevna mikrobiota sudjeluje u metabolizmu \u017eu\u010di<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Veza izme\u0111u \u017eu\u010dnih kiselina i crijevne mikrobiote je dvosmjerna. Osim \u0161to su nu\u017ene za u\u010dinkovitu probavu masti, \u017eu\u010dne kiseline tako\u0111er imaju ulogu u regulaciji crijevne mikrobiote. \u017du\u010dne kiseline djeluju antimikrobno, o\u0161te\u0107uju stani\u010dne stijenke i sprje\u010davaju rast bakterija.<\/strong> Prehrana koja se temelji na velikom unosu namirnica \u017eivotinjskog podrijetla pove\u0107ava broj na \u017eu\u010dne kiseline otpornih mikroorganizama<\/strong>, \u0161to dovodi do poreme\u0107aja crijevne mikrobiote. <\/p>\n\n\n\n

S druge strane, crijevne bakterije mogu metabolizirati primarne \u017eu\u010dne kiseline koje nastaju iz kolesterola u jetri u sekundarne \u017eu\u010dne kiseline. Prema tome, crijevna mikrobiota utje\u010de na metabolizam masti i ravnote\u017eu kolesterola<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

3. Naru\u0161ena crijevna mikrobiota mo\u017ee dovesti do sustavne upale<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pretilost je povezana s kroni\u010dnom upalom niskog stupnja koja mo\u017ee dovesti do inzulinske rezistencije i niza metaboli\u010dkih bolesti (dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, bezalkoholna masna jetra\u2026). Klju\u010dna veza izme\u0111u upale i pretilosti je naru\u0161ena crijevna mikrobiota<\/strong>, koja poma\u017ee pove\u0107ati propusnost crijeva. Jedan od pokreta\u010da sistemske upale koji se mo\u017ee prepoznati kod pretilih ljudi su endotoksini, lipopolisaharidi<\/strong>, koji su sastavni dio stani\u010dnih membrana nekih bakterija<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Prehrana bogata mastima i \u0161e\u0107erom mo\u017ee dovesti do poreme\u0107aja crijevne mikrobiote u kojoj dominiraju bakterije koje su bogat izvor lipopolisaharida i drugih endotoksina<\/strong>. S druge strane pak takva prehrana ugro\u017eava i propusnost crijevne stijenke.<\/p>\n\n\n\n

Pove\u0107ana crijevna propusnost olak\u0161ava ulazak vi\u0161ih razina lipopolisaharida u krvotok. Nakon \u0161to u\u0111u u krvotok, oni poja\u010davaju upalne procese, poti\u010du nakupljanje masti, hiperglikemiju, masno\u0107u jetara<\/strong> i izazivaju inzulinsku rezistenciju, a op\u0107enito su povezani s pojavom metaboli\u010dkih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, postoje bakterijske stanice (npr. Bifidobacteria, Akkermansia Muciniphila<\/em>) koje poma\u017eu u stabilizaciji crijevne stijenke, smanjenju sistemske upale, otpornosti na inzulin i regulaciji prekomjerne tjelesne te\u017eine<\/strong>. <\/p>\n\n\n <\/div>\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n
\n \n\n

4. Crijevna mikrobiota utje\u010de na apetit<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Crijeva i mozak su usko me\u0111usobno povezani. Komunikacija me\u0111u njima odvija se u oba smjera kroz autonomni \u017eiv\u010dani sustav i kroz endokrini sustav (hormoni).  <\/p>\n\n\n\n

Razni organi u tijelu (\u017eeludac, gu\u0161tera\u010da, crijeva i masno tkivo) osloba\u0111aju hormone koji djeluju tako \u0161to poti\u010du ili potiskuju apetit. Hormoni su signalne molekule koje prenose mozgu informacije o stanju u tijelu. Apetit se kontrolira preko sredi\u0161njeg \u017eiv\u010danog sustava (hipotalamusa), koji reagira na signale hormona \u017eeluca i crijeva i na signale koji dolaze iz masnog tkiva. <\/p>\n\n\n\n

Crijevna mikrobiota svojim sastavom i metabolitima koji nastaju tijekom fermentacije poti\u010de osloba\u0111anje hormona i neurotransmitera te utje\u010de na to koji \u0107e se i koliko od tih hormona sintetizirati.<\/strong> Mikrobiota tako utje\u010de na osje\u0107aj gladi ili sitosti. Leptin i grelin su hormoni koji zna\u010dajno utje\u010du na energetsku ravnote\u017eu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim osnovne funkcije pohranjivanja energije, masno tkivo ima i funkciju lu\u010denja hormona poput leptina. Leptin je hormon koji dugoro\u010dno poma\u017ee u regulaciji energetske ravnote\u017ee i prenosi mozgu informacije o stanju zaliha energije u obliku masnog tkiva. Kada je tih zaliha dovoljno, on inhibira unos hrane i poti\u010de potro\u0161nju energije.<\/p>\n\n\n\n

Grelin je, s druge strane, hormon koji djeluje kratkotrajno i osloba\u0111a se u trenucima kada ne jedemo. Uklju\u010den je u procese energetske ravnote\u017ee, kao i hedonisti\u010dke mehanizme koji utje\u010du na regulaciju apetita. Hormon grelin se osloba\u0111a u \u017eelucu, aktivira vagusni \u017eivac ili se krvotokom prenosi u mozak, gdje prolazi kroz krvno-mo\u017edanu barijeru i prenosi signale gladi u mozak, \u010dime se poti\u010de unos hrane. <\/p>\n\n\n\n

Kako mo\u017eemo ponovno uspostaviti ravnote\u017eu crijevne mikrobiote?<\/h2>\n\n\n\n

Crijevna mikrobiota je vrlo prilagodljiva i osjetljiva. Ako promijenimo na\u010din prehrane, promjena mikrobnog sastava po\u010dinje se o\u010ditovati u prva 24 sata<\/strong> i kona\u010dno se stabilizira unutar 10 dana. <\/p>\n\n\n\n

Na sastav crijevne mikrobiote mo\u017eemo utjecati odgovaraju\u0107im osnovnim intervencijama u svoj na\u010din prehrane, a dodatnu pozornost trebali bismo posvetiti unosu probioti\u010dke i prebioti\u010dke hrane.<\/p>\n\n\n\n

Prvi korak koji je potrebno poduzeti je smanjiti unos visoko prera\u0111ene hrane i hrane bogate zasi\u0107enim masno\u0107ama i \u0161e\u0107erom, jer takva hrana \u0161tetno djeluje na crijevnu mikrobiotu. <\/p>\n\n\n\n

Prehranu bismo radije trebali bazirati na prete\u017eno namirnicama biljnog porijekla (vrijedni ugljikohidrati, mahunarke, ora\u0161asti plodovi, sjemenke, vo\u0107e i povr\u0107e), koje bi trebale biti \u0161to raznovrsnije. <\/p>\n\n\n\n

Uklju\u010dite u svoju prehranu neke od sljede\u0107ih nutrijenata koji podr\u017eavaju korisnu mikrobiotu: <\/p>\n\n\n\n

  1. Kada govorimo o crijevnoj mikrobioti, ne mo\u017eemo zanemariti vlakna<\/strong>, jer su ona najva\u017eniji nutrijent za korisne crijevne mikrobe, a time i za cjelokupno zdravlje crijeva. Naime, dobro funkcioniranje crijeva temelj je na\u0161eg zdravlja.

    \u010cak i mali i kratkotrajni porast unosa vlakana uzrokuje velike promjene u crijevnoj mikrobioti. Cilj je unositi najmanje 30 g vlakana dnevno, \u0161to je otprilike 5 porcija vo\u0107a ili povr\u0107a na dan (2 porcije vo\u0107a i 3 porcije povr\u0107a). Vlakna se nalaze u svim izvorima zdrave biljne hrane (npr. vo\u0107e, povr\u0107e, mahunarke\u2026).<\/li><\/ol>\n\n\n <\/div>\n\n\n
    \"\"<\/figure><\/div>\n\n\n
    \n \n\n
    1. Polifenoli i flavonoidi<\/strong> se nalaze u vo\u0107u i povr\u0107u, zelenom \u010daju, kavi, mahunarkama, ora\u0161astim plodovima i sjemenkama. Imaju antioksidativna, protuupalna, neuroprotektivna i antikancerogena svojstva. Ovi spojevi se sporo i slabo apsorbiraju, pa se dulje zadr\u017eavaju u crijevima, gdje mo\u017eemo iskoristiti sve njihove blagotvorne u\u010dinke na crijevnu mikrobiotu. <\/li><\/ol>\n\n\n\n
      1. Omega 3 masne kiseline<\/strong> su esencijalne masne kiseline koje ljudsko tijelo ne mo\u017ee samo proizvesti pa ih moramo unositi prehranom. Osim ostalih va\u017enih uloga u tijelu (npr. kardiovaskularno zdravlje), ne mo\u017eemo zanemariti ni dobar u\u010dinak na crijevnu mikrobiotu, jer izravno moduliraju raznolikost mikrobiote, smanjuju upalne procese zbog lipopolisaharida i povoljno djeluju na proizvodnju kratkolan\u010danih masnih kiselina.
        Omega 3 masne kiseline se nalaze u \u017eivotinjskim izvorima (uglavnom u lososu, sardinama, sku\u0161i) i namirnicama biljnog porijekla (orasi, lanene i chia<\/em> sjemenke), ali su one u neaktivnom obliku omega 3, pa ih je potrebno dodatno pretvarati i ta konverzija iznosi samo 0,5 do 5 %. <\/li><\/ol>\n\n\n <\/div>\n\n\n
        \"\"<\/figure>\n\n\n
        \n \n\n
        1. Probiotici i prebiotici<\/strong> komponente su prehrane koje su zavrijedile svoju slavu.Probiotici su \u017eivi mikroorganizmi koji blagotvorno utje\u010du na na\u0161e zdravlje. Nalaze se u fermentiranoj hrani<\/strong> (jogurti, kefir, kiseli kupus i repa, miso, fermentirano povr\u0107e…) ili se mogu prona\u0107i u obliku dodatka prehrani. Njihovim unosom oni ulaze izravno u probavni trakt i tako poma\u017eu u obnavljanju uni\u0161tene crijevne mikrobiote.

          Prebiotici su, me\u0111utim, hrana za crijevnu mikrobiotu, moduliraju pH vrijednost crijeva koji nije prikladan za razvoj patogenih bakterija i poma\u017eu u regulaciji apetita<\/strong>. A koja je razlika izme\u0111u vlakana i prebiotika? Prebiotici su zapravo vlakna, dok s druge strane svako vlakno ne mo\u017ee biti prebiotik. Da bi vlakna bila i prebiotik, moraju imati dva svojstva. Prvo je da se crijevna mikrobiota mo\u017ee koristiti i fermentirati, a drugo je da mora i znanstveno dokazati korisne (zdravstvene) u\u010dinke. 

          Glavni prebiotici su inulin, fruktooligosaharidi i galaktooligosaharidi koji se nalaze u vo\u0107u (marelice, nektarine, \u0161ipak, \u0161ljive, smokve, datulje…), povr\u0107u (arti\u010doke, cikla, \u010de\u0161njak, luk, prokulice) i ora\u0161astim plodovima te mahunastom povr\u0107u.<\/li><\/ol>\n\n\n\n

          Smanjena raznolikost crijevne mikrobiote mo\u017ee se vidjeti kod osoba s prekomjernom tjelesnom te\u017einom, \u0161to je tako\u0111er povezano s dislipidemijom (povi\u0161eni trigliceridi i kolesterol), poreme\u0107enom kontrolom \u0161e\u0107era u krvi i povi\u0161enom upalom niskog stupnja. Dijetalna intervencija, uz manji energetski unos i uz podr\u0161ku crijevne mikrobiote, izvrsna je strategija za mr\u0161avljenje. Kako je crijevna mikrobiota fleksibilna i prilagodljiva, mo\u017ee se obnoviti uz odgovaraju\u0107u potporu u prehrani i prilagodbom na\u010dina \u017eivota. <\/p>\n\n\n\n

          Povoljan na\u010din prehrane za mikrobiotu koja nam je geografski bliska je mediteranski na\u010din prehrane. Temelji se na raznolikoj i \u0161arenoj biljnoj bazi, velikom unosu ekstra djevi\u010danskog maslinovog ulja, omega 3 masnih kiselina, niskom udjelu \u017eivotinjskih proteina, zasi\u0107enih masti i \u0161e\u0107era.<\/p>\n\n\n\n

          Izvori i literatura<\/h2>\n\n\n\n
          1. Cornejo-Pareja, I., Mu\u00f1oz-Garach, A., Clemente-Postigo, M. et al.<\/em> Importance of gut microbiota in obesity. Eur J Clin Nutr<\/em> 72, 26\u201337 (2019). https:\/\/doi.org\/10.1038\/s41430-018-0306-8<\/a><\/li>
          2. Crovesy L, Masterson D, Rosado EL. Profile of the gut microbiota of adults with obesity: a systematic review. Eur J Clin Nutr. 2020 Sep;74(9):1251-1262. doi: 10.1038\/s41430-020-0607-6. Epub 2020 Mar 30. PMID: 32231226. <\/li>
          3. Muscogiuri, G., Cantone, E., Cassarano, S. et al.<\/em> Gut microbiota: a new path to treat obesity. Int J Obes Supp<\/em> 9, 10\u201319 (2019). https:\/\/doi.org\/10.1038\/s41367-019-0011-7<\/a> <\/li>
          4. Karina Al-Assal, Ana Cristina Martinez, Raquel Susana Torrinhas, Camila Cardinelli, Dan Waitzberg, Gut microbiota and obesity, Clinical Nutrition Experimental, Volume 20, 2018, Pages 60-64, ISSN 2352-9393, https:\/\/doi.org\/10.1016\/j.yclnex.2018.03.001<\/a>. <\/li>
          5. Yawei Fu, Yadong Wang, Hu Gao, DongHua Li, RuiRui Jiang, Lingrui Ge, Chao Tong, Kang Xu, “Associations among Dietary Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids, the Gut Microbiota, and Intestinal Immunity”, Mediators of Inflammation<\/em>, vol. 2021, Article ID 8879227, 11 pages, 2021. https:\/\/doi.org\/10.1155\/2021\/8879227<\/a><\/li>
          6. Beam A, Clinger E, Hao L. Effect of Diet and Dietary Components on the Composition of the Gut Microbiota. Nutrients<\/em>. 2021;13(8):2795. Published 2021 Aug 15. doi:10.3390\/nu13082795<\/li>
          7. Green M, Arora K, Prakash S. Microbial Medicine: Prebiotic and Probiotic Functional Foods to Target Obesity and Metabolic Syndrome. Int J Mol Sci<\/em>. 2020;21(8):2890. Published 2020 Apr 21. doi:10.3390\/ijms21082890<\/li>
          8. Leeuwendaal NK, Cryan JF, Schellekens H. Gut peptides and the microbiome: focus on ghrelin. Curr Opin Endocrinol Diabetes Obes. 2021 Apr 1;28(2):243-252. doi: 10.1097\/MED.0000000000000616. PMID: 33481425; PMCID: PMC7924980.<\/li>
          9. Davis CD. The Gut Microbiome and Its Role in Obesity. Nutr Today<\/em>. 2016;51(4):167-174. doi:10.1097\/NT.0000000000000167<\/li><\/ol>\n\n\n <\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":5,"featured_media":92049,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[88],"tags":[],"class_list":["post-92466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-probava-hr"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=92466"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":92911,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92466\/revisions\/92911"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/92049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=92466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=92466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=92466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}