{"id":224341,"date":"2023-11-09T14:38:34","date_gmt":"2023-11-09T12:38:34","guid":{"rendered":"https:\/\/www.donat.com\/vpliv-kronicnega-stresa-na-delovanje-prebave\/"},"modified":"2026-02-19T13:16:32","modified_gmt":"2026-02-19T11:16:32","slug":"uticaj-stresa-na-probavni-sistem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/uticaj-stresa-na-probavni-sistem\/","title":{"rendered":"Uticaj stresa na probavni sistem"},"content":{"rendered":"<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p>Svi smo svakodnevno izlo\u017eeni razli\u010ditim oblicima stresa. Neki se sa stresom dobro nose, a drugi se uznemire ve\u0107 prilikom najmanjeg odstupanja od svoje rutine. Va\u017eno je naglasiti da stres u malim koli\u010dinama mo\u017ee da bude koristan. Mo\u017ee da vam da potreban elan, da vas motivi\u0161e da se potrudite \u0161to bolje znate i umete, i odr\u017eava va\u0161u koncentraciju i budnost. Problemi nastaju tek kada stres postane konstantan odnosno hroni\u010dan. Stres je, ina\u010de, normalna reakcija na svakodnevne izazove, ali hroni\u010dni stres mo\u017ee jako da uti\u010de na na\u0161e zdravlje.&nbsp;Jedan od sistema u organizmu na koji stres mo\u017ee da uti\u010de jeste probavni sistem, \u0161to se manifestuje gr\u010devima u \u017eelucu, napinjanjem, vetrovima, zatvorom i prolivom.&nbsp; Kod hroni\u010dnog stresa pove\u0107ava se proizvodnja hormona kortizola, \u010dime mo\u017ee da se naru\u0161i ravnote\u017ea bakterija u crevima i izazovu probavni problemi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Probavni sistem je povezan sa mozgom delom nervnog sistema koji se nalazi u crevima. Zato creva \u010desto zovemo \u201edrugi mozak\u201d. Taj sistem kontroli\u0161e probavne funkcije kao \u0161to su lu\u010denje probavnih sokova i gr\u010denje glatkih mi\u0161i\u0107a u crevima. Creva su delimi\u010dno pod kontrolom centralnog nervnog sistema u mozgu i ki\u010dmenoj mo\u017edini. Na\u0161 probavni trakt ima sopstveni nervni sistem \u2013 enteri\u010dni nervni sistem. Sastavljen je od jednakih skupova nerava kao centralni nervni sistem, dakle mozak i ki\u010dmena mo\u017edina. Osim \u0161to je sli\u010dnog sastava, nervni sistem u crevima za komunikaciju sa mozgom koristi neurotransmitere kao \u0161to je serotonin. Upravo zbog njihove me\u0111usobne povezanosti stres mo\u017ee da pokrene ili da pogor\u0161a tegobe sa varenjem i obrnuto. Osim toga, dugotrajne tegobe sa probavnim organima mogu da pove\u0107aju stres i anksioznost.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>\u0160ta se de\u0161ava kada je telo pod stresom?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada se na\u0111emo u potencijalno opasnoj situaciji, simpati\u010dki nervi \u2013 deo autonomnog nervnog sistema tela koji reguli\u0161e telesne funkcije kao \u0161to su puls, disanje i pritisak \u2013 reaguje tako da pokre\u0107e \u201ebeg ili borbu\u201d i po\u010dinje da lu\u010di stresni hormon kortizol kako bi telo bilo na oprezu i spremno na opasnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Stres izaziva fiziolo\u0161ke promene kao \u0161to su ja\u010da koncentracija, br\u017ee disanje i puls, vi\u0161i krvni pritisak, povi\u0161en holesterol u krvi i pove\u0107ana napetost mi\u0161i\u0107a. Kad stres pokrene reakciju \u201ebeg ili borba\u201d, to mo\u017ee da ima vi\u0161e posledica:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>pojavljuju se gr\u010devi u jednjaku,<\/li>\n\n\n\n<li>pove\u0107ava se lu\u010denje \u017eelu\u010dane kiseline,\u00a0<\/li>\n\n\n\n<li>pojavljuje se ose\u0107aj mu\u010dnine,<\/li>\n\n\n\n<li>promene u stolici (zatvor ili proliv),<\/li>\n\n\n\n<li>pogor\u0161avaju se bolesti probavnih organa kao \u0161to su sindrom iritabilnog creva, zapaljenska bolest creva, pepti\u010dki ulkusi i gastroezofagealna refluksna bolest.\u00a0<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Specifi\u010dni znakovi i simptomi stresa razlikuju se od \u010doveka do \u010doveka, ali je vrlo verovatno da \u0107e stres \u0161tetiti va\u0161em zdravlju, emocionalnom raspolo\u017eenju i odnosima sa drugima. Stres na razli\u010dite na\u010dine uti\u010de na um, telo i pona\u0161anje, kao i na probavne organe, uklju\u010duju\u0107i oscilacije u te\u017eini, glavobolje i bolove u mi\u0161i\u0107ima, promene raspolo\u017eenja i mentalnih funkcija.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-1024x683.jpg\" alt=\"Poslovni mu\u0161karac radi za ra\u010dunarom okru\u017een dokumentacijom u kancelariji.\" class=\"wp-image-189972\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-150x100.jpg 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-750x500.jpg 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/moski-za-racunalnikom-v-pisarni-900x600.jpg 900w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>Kakav je stvarni uticaj stresa na creva?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mnoga istra\u017eivanja pokazuju da su stresni \u017eivotni doga\u0111aji povezani sa pojavljivanjem ili pogor\u0161anjem simptoma vi\u0161e bolesti probavnih organa, uklju\u010duju\u0107i zapaljensku bolest creva (IBD), sindromom iritabilnog creva (IBS), gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) i pepti\u010dke ulkuse. Posledica mo\u017ee da bude i zatvor.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zapaljenske bolesti creva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da hroni\u010dni stres, negativni \u017eivotni doga\u0111aji i depresija mogu da pove\u0107aju rizik od ponavljanja zapaljenskih crevnih bolesti kao \u0161to su Kronova bolest i ulcerozni kolitis. To istra\u017eivanje je definisalo vi\u0161e mehanizama kojima stres uti\u010de na sistemsku i gastrointestinalnu reakciju imuniteta i zapaljenja.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sindrom iritabilnog creva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U prospektivnoj kohortnoj studiji na skoro 600 osoba kod kojih je bakterija\u00a0<em>Campylobacter<\/em>\u00a0izazvala gastroenteritis, istra\u017eiva\u010di su utvrdili da je bolesnikova sposobnost savladavanja stresa pre infekcije bila klju\u010dni faktor za to da li \u0107e se razviti sindrom iritabilnog creva. Bolesnici kod kojih je u vreme infekcije utvr\u0111en vi\u0161i nivo percipiranog stresa, anksioznosti i negativnih predstava o bolesti, bili su prijem\u010diviji za pojavljivanje sindroma iritabilnog creva.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Gastroezofagealna refluksna bolest<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Studija izvedena u medicinskom centru za zdravlje \u017eena pokazala je da kod osoba pod akutnim stresom nije bilo ve\u0107eg pojavljivanja refluksa. U praksi je kod hroni\u010dno anksioznih bolesnika verovatnije da \u0107e tokom stresnih doga\u0111aja primetiti pogor\u0161anje simptoma. Drugim re\u010dima, njihov pristup uti\u010de na njihovu percepciju ozbiljnosti simptoma.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pepti\u010dki ulkusi (\u010direvi)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ve\u0107inu ulkusa izaziva infekcija bakterijom\u00a0<em>Helicobacter pylori<\/em>.\u00a0 Suprotno od op\u0161teg uverenja, ulkusi ne nastaju ni zbog konzumacije pikantne hrane ni zbog stresnog \u017eivota. Bakterija\u00a0<em>H. pylori<\/em>\u00a0slabi za\u0161titni sloj sluzoko\u017ee jednjaka, \u017eeluca ili dvanaestopala\u010dnog creva i tako omogu\u0107ava da \u017eelu\u010dana kiselina prodire u unutra\u0161njost. Kiselina i bakterije nadra\u017euju sluzoko\u017eu i izazivaju zapaljenje odnosno \u010direve. Postoje i dokazi da dugotrajan stres dovodi do zapaljenja sluzoko\u017ee, zbog \u010dega \u017eelu\u010dani sokovi nadra\u017euju osetljivu sluzoko\u017eu \u017eeluca.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ostali probavni problemi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Stres pove\u0107ava pokretljivost creva i izlu\u010divanje te\u010dnosti. Zato se tokom stresnog doga\u0111aja ili nakon njega mo\u017ee pojaviti proliv ili \u010de\u0161\u0107a potreba za mokrenjem. Stres mo\u017ee da uspori pra\u017enjenje sadr\u017eaja \u017eeluca i da ubrza njegov prolazak kroz creva. Ta kombinacija izaziva bolove u stomaku i promene navika kod defekacije.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Zatvor<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Probavni trakt je oblo\u017een glatkim mi\u0161i\u0107ima. Ti mi\u0161i\u0107i se automatski gr\u010de u talasastom kretanju koje se naziva peristaltika. To gr\u010denje omogu\u0107ava da se hrana pomera kroz probavne organe. Peristaltika se pokre\u0107e kad telo koristi parasimpati\u010dke nerve. Kada je telo pod stresom, prebacuje se na reakciju \u201ebeg ili borba\u201d. Pritom telo vi\u0161e nije koncentrisano na peristaltiku, a posledica mo\u017ee da bude zatvor.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Propusna creva<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>\u0106elije kojima su prekrivena na\u0161a creva deluju kao pregrada za \u0161tetne supstance i patogene. Zbog stresa mo\u017ee da se pove\u0107a propusnost tih \u0107elija. \u0160to je stres ve\u0107i, ne\u017eeljene supstance lak\u0161e prodiru u creva. To stanje se naziva \u201epropusna creva\u201d.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Nadutost<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Kada telo reaguje na stres, daje prednost mozgu i mi\u0161i\u0107ima. Protok krvi u te delove se poja\u010dava, a protok krvi u creva se smanjuje. Zbog toga mo\u017ee da se smanji sposobnost probavnih organa da obavljaju svoj zadatak. Bez protoka krvi ote\u017eano je kretanje po probavnom traktu i mo\u017ee da do\u0111e do napinjanja.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Disbioza mikrobiote creva<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Na ravnote\u017eu crevnih bakterija uti\u010du ishrana i op\u0161te zdravlje creva. Ako je probavni trakt pogo\u0111en bilo kojim od gore navedenih simptoma, pati\u0107e i korisne bakterije u crevima. Istra\u017eivanja pokazuju da se u osi mozak\u2013creva, imunitet i mikrobiom creva odvija redovna komunikacija. Sre\u0107om, pravilnom prehranom mo\u017eemo pomo\u0107i u ubla\u017eavanju negativnih efekata stresa na ravnote\u017eu mikrobiote creva.\u00a0<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"683\" src=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-1024x683.jpg\" alt=\"\u017dena meditira u moderno ure\u0111enom domu.\" class=\"wp-image-189965\" srcset=\"https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-1024x683.jpg 1024w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-300x200.jpg 300w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-1536x1024.jpg 1536w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-2048x1365.jpg 2048w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-150x100.jpg 150w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-750x500.jpg 750w, https:\/\/www.donat.com\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/zenska-meditira-v-sodobnem-domu-900x600.jpg 900w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>\u0160ta se savetuje bolesnicima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prvi korak u kontroli stresa i probavnih tegoba je prepoznavanje izvora stresa i tra\u017eenje na\u010dina kako smanjiti ili staviti njihov uticaj pod kontrolu. To, izme\u0111u ostalog, zna\u010di promenu \u017eivotnog stila, kao \u0161to su redovno ve\u017ebanje, meditacija ili tehnike dubokog disanja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Osim kontrole stresa va\u017ena je i briga o zdravlju probavnog sistema. To uklju\u010duje zdravu ishranu, bogatu vlaknima i punovrednim namirnicama, i odgovaraju\u0107u hidraciju pijenjem mnogo vode. Osim toga, moramo izbegavati prera\u0111enu hranu i pi\u0107a, kao i kofein i alkohol, koji mogu da nadra\u017ee probavni sistem i pogor\u0161aju simptome.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako simptomi ne nestanu, treba posetiti gastroenterologa i obaviti preglede kao \u0161to su kolonoskopija ili endoskopija, da se utvrdi uzrok simptoma i izradi individualni plan le\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p>U nastavku je nekoliko saveta koji mogu da budu od velike pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Redovno ve\u017ebanje<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Fizi\u010dka aktivnost smanjuje napetost i podsti\u010de otpu\u0161tanje endorfina koji deluju kao prirodni lekovi protiv bolova. Endorfini popravljaju san, \u0161to po mi\u0161ljenju Ameri\u010dkog udru\u017eenja za anksioznost i depresiju poma\u017ee smanjiti stres. To je jedan od najboljih na\u010dina za kontrolu stresa i o\u010duvanje zdrave probave.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U studiji objavljenoj u januaru 2022. u \u010dasopisu <em>Journal of Affective Disorders<\/em> prou\u010davana je veza izme\u0111u fizi\u010dkog ve\u017ebanja i simptoma anksioznosti. U okviru te studije istra\u017eiva\u010di su 286 osoba sa anksiozno\u0161\u0107u slu\u010dajnim izborom rasporedili u jednu od tri grupe: prva je bila uklju\u010dena u tromese\u010dni program umerenog do intenzivnog ve\u017ebanja tri puta nedeljno, druga u jednak broj ve\u017ebanja u istom periodu, ali manjeg intenziteta, a tre\u0107a, kontrolna grupa nije bila uklju\u010dena u ve\u017ebanje. Krajem perioda istra\u017eivanja kod obe grupe koje su bile uklju\u010dene u ve\u017ebanje simptomi anksioznosti su se popravili vi\u0161e nego u kontrolnoj grupi, zato su istra\u017eiva\u010di do\u0161li do zaklju\u010dka da je \u010dak i manje intenzivna fizi\u010dka aktivnost kod anksioznosti korisnija od sedela\u010dkog na\u010dina \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Joga<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Ovo ve\u017ebanje duha i tela spaja razli\u010dite polo\u017eaje tela sa tehnikama disanja i meditacijom. Studija objavljena 2018. godine u \u010dasopisu <em>International Journal of Preventive Medicine<\/em> pokazala je da su \u017eene koje su triput nedeljno ve\u017ebale po jedan sat <em>hatha\u00a0<\/em>jogu, posle ukupno 12 ve\u017ebanja postigle znatno smanjenje stresa, anksioznosti i depresije. Istra\u017eivanja su tako\u0111e pokazala da joga mo\u017ee da smanji pritisak i puls. Joga mo\u017ee biti korisna i za osobe sa probavnim tegobama. Pregledna studija objavljena 2022. godine pokazala je da je joga korisna za smanjenje stresa, anksioznosti i depresije i pobolj\u0161anje kvaliteta \u017eivota kod bolesnika sa zapaljenskom bole\u0161\u0107u creva.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Meditacija<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Postoje mnoge tehnike meditacije koje vam mogu pomo\u0107i da kod koncentracije na neki predmet, aktivnost ili misao postignete mirno\u0107u. Iako cilj meditacije nije smanjenje stresa, to je nuspojava te drevne prakse.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Kvalitetan i redovan san<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Neka istra\u017eivanja su pokazala da melatonin ima \u201eva\u017ene za\u0161titne efekte\u201d od o\u0161te\u0107enja probavnih organa povezanih sa stresom. Iako nije dokazano da dodaci ishrani sa melatoninom donose bolji san, telo prirodno proizvodi taj hormon spavanja kad je mrak \u2013 dobar razlog da pre spavanja isklju\u010dite sve ure\u0111aje sa ekranima i zamra\u010dite sobu. Redovan san u trajanju od 7 \u010dasova mo\u017ee da doprinese smanjenju stresa.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prekomeran stres mo\u017ee da uti\u010de na zdravlje probavnih organa. Simptomi kao \u0161to su napinjanje, zatvor, \u017egaravica i neprijatan ose\u0107aj u \u017eelucu mogu da budu znak da ste pod ve\u0107im stresom nego \u0161to mislite. Stres mo\u017ee da ima i manje primetne posledice kao \u0161to su smanjenje broja dobrih bakterija u crevima i pove\u0107ano lu\u010denje \u017eelu\u010dane kiseline. Iako je odre\u0111en nivo stresa u svakodnevnom \u017eivotu neizostavan, postoji mnogo na\u010dina za njegovu kontrolu i smanjenje. Ako ste svesni stresa i kontroli\u0161ete ga, va\u0161 mozak i creva bi\u0107e sre\u0107niji i zdraviji.<\/p>\n\n\n    <\/div>\n\n<div id=\"\" class=\"blog-text-section  \">\n    \n\n<p><strong>LITERATURA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease.&nbsp;<em>Gut<\/em>&nbsp;2000;47;861-869.<\/li>\n\n\n\n<li>Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: New insights into pathogenic and therapeutic implications.&nbsp;<em>Gut<\/em>&nbsp;2005;54:1481-1491.<\/li>\n\n\n\n<li>Spence MJ, Moss-Morris R. The cognitive behavioural model of irritable bowel syndrome: a prospective investigation of patients with gastroenteritis.&nbsp;<em>Gut<\/em>&nbsp;2007;56:1066-1071.<\/li>\n\n\n\n<li>Naliboff BD, Mayer M,&nbsp;<em>et al<\/em>. The effect of life stress on symptoms of heartburn.&nbsp;<em>Psychosomatic Medicine&nbsp;<\/em>2004;66:426-434.<\/li>\n\n\n\n<li>Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease.&nbsp;<em>Gut<\/em>&nbsp;2000;47;861-869.<\/li>\n\n\n\n<li>Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: News insights into pathogenic and therapeutic implications.&nbsp;<em>Gut&nbsp;<\/em>2005;54:1481-1491.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n    <\/div>\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nekateri ljudje se s stresom dobro spoprijemajo, drugi pa se vznemirijo \u017ee ob najmanj\u0161em odstopanju od svoje rutine. Eden od telesnih sistemov, na katerega lahko vpliva stres, je prebavni sistem, kar se ka\u017ee v \u017eelod\u010dnih kr\u010dih, napenjanju, vetrovih, zaprtju in driski.  <\/p>\n","protected":false},"author":54713,"featured_media":224343,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[640],"tags":[],"class_list":["post-224341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zatvor"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/54713"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=224341"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224341\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":224348,"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/224341\/revisions\/224348"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/224343"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=224341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=224341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.donat.com\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=224341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}