Donat i prevencija kamenaca u mokraćnom sustavu

Podijeli sa prijateljima:

Uvod

Urolitijaza (nastanak kamenaca u mokraćnom sustavu) prati čovječanstvo već od početaka civilizacije. Bolest je opisana već kod starih Egipćana, kao i u antici (1); relativno je česta, incidencija iznosi 0,5 %, a prevalencija 4 % (2). Muškarci imaju 2 do 4 puta veću mogućnost za nastanak kalcijevih kamenaca u mokraćnom sustavu (3).

Podjela kamenaca u mokraćnom sustavu

Kamence u mokraćnom sustavu možemo podijeliti u četiri velike skupine (4):

  • kalcijevi oksalatni ili kalcijevi fosfatni kamenci predstavljaju 75 % svih kamenaca,
  • kamenci mokraćne kiseline predstavljaju 10 % svih kamenaca,
  • magnezijev amonijev fosfat (infekcijski kamenci) predstavljaju 10 % svih kamenaca,
  • cistinski kamenci predstavljaju 1 % svih kamenaca.

Čimbenici rizika za nastanak kamenaca u mokraćnim organima

Od 70 % do 80 % kamenaca u mokraćnom sustavu sastoji se od kalcijevih soli, i to ponajprije od kalcijevog oksalata i kalcijevog fosfata (5). Kod većine bolesnika kamenci se ponovno pojavljuju u roku od pet godina. Kalcijevi mokraćni kamenci predstavljaju poteškoću zbog promjenjivog kliničkog tijeka, različite etiologije i povezanih bolesti. Glavni uzroci nastanka kalcijevih mokraćnih kamenaca su čimbenici okoliša, metaboličke smetnje i genetski čimbenici. Najvažniji čimbenik okruženja je prehrana (6). Među metaboličke čimbenike rizika od nastanka kamenaca u mokraćnim organima spadaju (7) hiperkalciurija (39 %), hiperoksalurija (32 %), hipocitraturija (29 %), hiperurikurija (23 %) i hipomagneziurija (19 %). Tijek bolesti ne može se predvidjeti na osnovi samo jedne metaboličke smetnje. Poznato je da bolesnici s više kamenaca imaju i veću mogućnost ponavljanja bolesti (8).

Nastanak kamenaca nije lako spriječiti. Mnogi autori smatraju da je uklanjanje kamenaca prikladnije od ulaganja novca u sprječavanje njihova nastanka. Unatoč tome, najnoviji podaci pokazuju da je preventivno liječenje i ekonomski opravdano (9). Za sprječavanje nastanka mokraćnih kamenaca potrebna je zadovoljavajuća hidracija, a dovoljan dnevni unos tekućine trebao bi biti od 2 do 3 litre (10). Na nastanak kamenaca utječe i velik unos bjelančevina putem hrane jer povećava izlučivanje kalcija i oksalata putem mokraće (11). Smanjen unos kalcija ima za posljedicu veću apsorpciju oksalata i njihovo povećano izlučivanjem putem urina (12).

Pri nastanku kamenaca važan je odnos između promotora nastanka kamenaca (kalcij, oksalat) i inhibitora nastanka kamenaca (magnezij i citrat). Važna je i pH vrijednost mokraće (optimalno od 6 do 6,4; 13). Metaanalizom je utvrđeno da je liječenje tijazidnim diureticima statistički važno uspješno. Za druge načine liječenja je u klinička ispitivanja uključeno premalo bolesnika ili je objavljenih istraživanja premalo kako bi se mogla potvrditi statistička važnost (14).

Uporaba mineralne vode povećava diurezu, mijenja pH mokraće i može promijeniti odnos između inhibitora i promotora nastanka mokraćnih kamenaca.

Istraživanje Donata i mokraćnih kamenaca

U istraživanju Prevorčnik, A. et al. (15) proučavan je utjecaj pijenja prirodne mineralne vode Donat na biokemijski sastav mokraće kod dvanaest bolesnika s ponavljajućim kalcijevim oksalatnim kamencima. Bolesnici su svaki dan popili 2,5 litre tekućine, od toga prvih sedam dana 0,4 litre obične vode, a drugih sedam dana 0,4 litre Donata. Šesti i trinaesti dan bolesnicima su analizirani jutarnji, 4-satni i 24-satni uzorci mokraće, a sedmi i četrnaesti dan samo 24-satni uzorci mokraće. Svim bolesnicima obavljena su i ispitivanja kiselinsko-baznog stanja, serumske koncentracije natrija, kalija, klorida, kalcija, magnezija, anorganskih fosfata, urata, kreatinina i glukoze u mokraći. Na uzorcima mokraće izmjereni su volumen, relativna gustoća, osmolarnost, pH, utvrđena je koncentracija kalija, natrija, klorida, kalcija, magnezija, urata, oksalata, anorganskih fosfata, citrata, kreatinina, titrabilnih kiselina, amonija i hidrogenkarbonata. Za sve uzorke analizirani su indeksi rizika od nastanka kalcijevih oksalatnih mokraćnih kamenaca: kalcij/magnezij (Ca/Mg) i oksalati/citrati (Oks/Cit).

Nakon sedmodnevnog pijenja Donata u serumu su se statistički karakteristično povećale koncentracije kalija, natrija, klorida, kalcija, fosfata i kreatinina. Statistički karakteristično povećani su pH i pCO2. U 24-satnom urinu utvrđena je povećana diureza, a smanjene su relativna gustoća i osmolalnost mokraće. Povećano je izlučivanje magnezija i citrata, a pH vrijednost mokraće umjereno se povećala i približila idealnoj vrijednosti od 6,5. Smanjeni su i indeksi rizika od nastanka kamenaca Ca/Mg i Oks/cit.

Dolit

Na osnovi ispitivanja inhibicije kalcijevih oksalatnih i uratnih mokraćnih kamenaca pijenjem Donata izradili smo i preparat u prašku i nazvali ga Dolit. Dolit je patentiran pripravak za sprječavanje ponavljanja nastanka kalcijevih oksalatnih i uratnih kamenaca koji je sastavljen od inhibitora kristalizacije: magnezija, citrata, bikarbonata i vitamina B6. Doza sadržava 15,8 g praška sastavljenog od 1,5 g kalijevog citrata, 7,7 g magnezijevog glukonata, 6,6 g natrijevog hidrogenkarbonata i 2 mg vitamina B6. U dnevno preporučenoj dozi (podijeljenoj u 2 do 3 odvojene doze) Dolit ima 4,8 mmol citrata, 18 mmol magnezija i 69 mmol bikarbonata (16).

U prospektivnom randomiziranom jednostruko slijepom ispitivanju koje je trajalo dvije godine, sudjelovalo je 34 bolesnika – 16 muškaraca i 18 žena od 23 do 71 godinu (prosječno 50,9 godina). Bolesnici su slučajnim izvlačenjem podijeljeni u ispitnu (16) i kontrolnu (18) skupinu. U ispitivanje su bili uključeni bolesnici s ponavljajućim kalcijevim kamencima u mokraćnom sustavu s najmanje jednim ponavljanjem kamenaca u posljednje dvije godine. Prije početka ispitivanja kod svih bolesnika utvrđene su njihove prehrambene navike i navike pijenja, njihovi demografski i vitalni podaci, kontroliran je hemogram, biokemijski parametri krvi i analiziran je njihov 24-satni urin. Preglednom slikom mokraćnih organa i/ili ultrazvukom mokraćnih organa kod svih bolesnika je utvrđena moguća prisutnost kamenaca u mokraćnom sustavu. Zatim su svi bolesnici dvije godine pili napitak, 500 ml na dan. Ispitna skupina pila je mineralni napitak Dolit, a kontrolna skupina običnu vodu. Na kraju pijenja kod svih bolesnika provjereno je zdravstveno stanje i provedene su jednake laboratorijske pretrage kao na početku ispitivanja. 24 mjeseca nakon početka pijenja napitaka između skupina nije bilo statistički važnih razlika u vrijednostima hemograma, biokemijskih parametara krvi i u vrijednosnim parametrima 24-satnog urina. Unutar ispitne skupine došlo je do statistički karakterističnog porasta koncentracije magnezija (p = 0,0047), fosfata (p = 0,0103) i citrata (p = 0,0410). U kontrolnoj skupini u 24-satnom urinu statistički važno je smanjena specifična težina urina (p = 0,0137), a povećana je vrijednost kalcija (p = 0,0382) i magnezija (p = 0,0068). U ispitnoj skupini također je statistički važno smanjen litogeni indeks kalcij/magnezij (p = 0,0049). Između ispitne i kontrolne skupine nije bilo statistički važnih razlika s obzirom na broj kamenaca u mokraćnom sustavu prije (p = 0,7125) kao ni nakon pijenja napitka (p = 0,2297). 88 % bolesnika u ispitnoj skupini i 83 % u kontrolnoj skupini napitkom je bilo zadovoljno ili vrlo zadovoljno. Zbog lošeg podnošenja napitka ispitivanje su prijevremeno prekinula tri bolesnika, i to dva bolesnika u ispitnoj skupini i jedan bolesnik u kontrolnoj skupini.

Zaključak

Na osnovi provedenih ispitivanja može se zaključiti da pijenje Donata statistički važno povećava diurezu, smanjuje gustoću mokraće, pH se povećava u područje od 6,0 do 6,5, koje je manje rizično za nastanak kalcijevih oksalatnih, kalcijevih fosfatnih i uratnih mokraćnih kamenaca. Statistički važno povećava se izlučivanje magnezija i citrata i smanjuje indeks rizika od kalcijevih mokraćnih kamenaca (Ca/Mg i Oks/Cit). S obzirom na to, pijenje Donata predstavlja pomoćno preventivno sredstvo za liječenje kalcijevih i uratnih mokraćnih kamenaca.

Literatura

  1. Ostojić B. Istorijski pregled bubrežne litiaze. V Ostojić B. Kamen u bubregu. Beograd-Zagreb. Medicinska knjiga, 1970: 1–6.
  2.  Vahlensieck EW, Bach D, Hesse A. Incidence, prevalence and mortality in the German Federal Republic. Urol Res, 1982: 141–4.
  3. Tissdelius HG, Larsson L. Calcium phosphate – an important criystal phase in patients with recurrent calcium stone formation. Urol Res, 1993; 21:175–80.
  4. Freitag J, Hruska K. Pathophsiology of nephrolithiasis. V KlahrS. The kidney and body fluids in health and disease. New York-London: Plenum Medical Book Company, 1983: 523–53.
  5. Marangella M, Vitale C, Bagnis C, Bruno M,Ramello A. Idiopathic calcium nephrolitiasis.
    Nephron 1999; 81:38–44.
  6. Smith CL, Davis M, Berkseth RO. Dietary factors in calcium nephrolitiasis. J Renal Nutr
    1992; 2:146–53.
  7. Hess B, Hasler-Strub U, Ackermann D, Jaeger P. Metabolic evaluation of patients with
    recurrent idiopathic calcium nephrolitiasis. Nephrol Dial Transplant 1997; 12:1362–8.
  8. Trinchiery A, Ostini F, Nespoli R. A prospective study of recurrent rate and risk factors for
    recurrents after a first renal stone. J Urol, 1999; 162:27–30.
  9. Tiselius HG. Metabolic evaluation and therapy. Curr Op Urol, 2000; 10:545–9.
  10. Borghy L, Meschi T, Schianchi T. Urine volume: Stone risk factor and preventive measure.
    Nephron, 1999; 81:31–7.
  11. Hess B. »Bad dietary habits« and recurrent calcium oxalate nephrolitiasis. Nephrol Dial
    Transplant, 1998; 13:1033–8.
  12. Kocvara R, Plazbura G, Petric A. A prospective of nonmedical prophylaxis after a
    first kidney stone. BMJ Int, 1999; 84:393–8.
  13. PakCYC. Medical management of nephrolithiasis. J Urol, 1982; 128:1157–64.
  14. Pearle MS, Roehrborn CG, Park CYC. Meta-analysis of randomized trials for medical
    prevention of calcium oxalate nephrolitiasis. J Endourol, 1999; 13:679–85.
  15. Prevorčnik A, Drinovec J, Jurjec D, Mihelič M. Use of Donat Mg in the prophylaxis of
    urolithiasis – theoretical and practical considerations. Zdravstveni vestnik, 1991; 60:223–6.
  16. Tepeš B, Jurjec, D. Sredstvo za prevencijo kalcij oksalatnih uratnih sečnih kamnov, patent: SI 22238 A. Ljubljana: Urad RS za intelektualno lastnino, 2007.
  17. Tršinar B, Kmetec A, Oblak C, Žumer Pregelj M, Tepeš B. Učinkovitost s citrati obogatenega mineralnega napitka pri preprečevanju nastanka kalcijevih kamnov v sečilih Zdravstveni vestnik, 2010; 79:7–18.

Odaberi poglavlje:

Magnezij u depresivnim stanjima

    Uključite se u vođene
    programe zdravlja Donat

    Prijavite se za besplatne programe, koji će vam pomoći
    na putu do pravilne probave, zdravih navika i dobrobiti,
    a time i do bolje kvalitete života.