10 iznenađujućih činjenica o vašim crijevima

1. Tvoje crijevo je dom za više desetaka biliona mikroorganizama.

Crijeva nisu samo dio „cijevi” kroz koju prolazi hrana i gdje se odvija probava i apsorpcija – ona su dom kompleksnog ekosistema koji je sastavljen od desetaka biliona mikroorganizama. U njih spadaju bakterije, virusi, arheje, gljivice pa čak i jednoćelijski paraziti. Naučnici procjenjuju da u našem tijelu živi otprilike 38 biliona mikroorganizama – što je gotovo jednako broju naših vlastitih ćelija. Ukupna masa mikroorganizama u crijevima može da dosegne i do 2 kilograma – što je usporedivo s masom većih organa, poput jetre ili mozga. 

2. Crijeva – naš „skriveni organ“

Mikrobiota nije samo pasivan stanovnik naših crijeva – ona živi u simbiozi s čovjekom i snažno utječe na gotovo sve aspekte našeg zdravlja. Njezin sastav i aktivnost utječu na: 

• metabolizam (učestvuje u razgradnji složenih ugljikohidrata; narušena mikrobiota može da doprinese pretilosti, inzulinskoj rezistenciji, dijabetesu tipa 2…) 
• funkcionisanje imunološkog sistema
• rad mozga, mentalno i emocionalno stanje
• kardiovaskularno zdravlje
• probavne sposobnosti (sinteza vitamina, razgradnja vlakana)
• reakciju na lijekove
• zdravlje drugih organa, poput kože i jetre.

Iako mikrobiota nije organ u anatomskom smislu, zbog svoje ključne uloge u metabolizmu, imunološkom sistemu i održavanju unutrašnje ravnoteže organizma, naučnici je sve češće nazivaju upravo „skrivenim organom“. 

3. Ishrana kao selektivna sila

Ishrana je jedan od najjačih faktora iz okoline koji može da u vrlo kratkom roku – već unutar jednog do dva dana – značajno promijeni sastav, raznovrsnost i funkciju crijevne mikrobiote. Ono što jedemo ne hrani, naime, samo nas, već i bilione bakterija koje nastanjuju naša crijeva. 

Zato hrana djeluje kao selektivna sila – podstiče rast nekih bakterijskih vrsta, dok druge potiskuje. 

Naprimjer, ishrana bogata vlaknima podstiče razmnožavanje bakterija koje stvaraju protuupalne materije, dok ishrana bogata zasićenim mastima može da potakne rast onih koje doprinose upalnim procesima.

Naše crijevne bakterije se, zapravo, natječu za prostor i hranjive materije. Zbog toga su prehrambene promjene jedan od najučinkovitijih načina za dugoročno poboljšanje zdravlja mikrobiote – i time vlastitog zdravlja. 

4. Crijeva su naš drugi mozak

Zid crijeva isprepleten je nervnom mrežom od približno 100 milijuna neurona, što je više nego što ih ima cijela leđna moždina. Ovaj nervni sistem naziva se enterični nervni sistem – i omogućuje crijevima da samostalno reaguju, grče se i upravljaju probavom, bez potrebe za stalnim „naredbama” iz mozga. Zbog te svoje nevjerovatne osobine – da mogu djelovati potpuno autonomno – crijeva se s razlogom nazivaju i “drugi mozak”. 

5. Raznovrsnost i stabilnost – tajna zdrave mikrobiote 

Dvije najvažnije karakteristike zdrave crijevne mikrobiote su raznovrsnost i stabilnost. Kao što vrijedi za biljne i životinjske ekosisteme, tako vrijedi i za crijevnu mikrobiotu: što je raznovrsnija, to je otpornija i zdravija. Zamislite polje na kojem raste samo jedna kultura – tlo postaje iscrpljeno i osjetljivije na bolesti i štetočine. S druge strane, kada sadimo različite biljke, tlo postaje bogatije, otpornije i plodnije.

Isto se događa u našim crijevima – ako prevladava samo nekoliko vrsta bakterija, crijeva postaju manje otporna, a raste rizik od upala, probavnih tegoba i bolesti. Nasuprot tome, raznovrsna ishrana (bogata vlaknima, fermentisanim i cjelovitim namirnicama) podstičeraznovrsnost mikrobiote i jača unutrašnje zdravlje.

6. Više od 70% ćelija imunološkog sistema nalazi se upravo u crijevima, što govori o njihovoj iznimnoj važnosti za obranu organizma.

Tu se odvija najintenzivnija razmjena između vanjskog i unutrašnjeg svijeta tijela, pa imunološke ćelije neprestano „patroliraju“, prate i reaguju na potencijalne prijetnje. 

Crijevna mikrobiota i njezini metabolički proizvodi također regulišu rad imunološkog sistema – određuju kada i kako će se imunitet uključiti, da bi nas zaštitio od opasnosti, ali i kako ne bi pretjerano reagovao (kao kod alergija ili autoimunih bolesti).
 
 Crijevni zid zajedno s mukozom (sluznicom) djeluje kao fizička barijera, prva odbrambena linija koja sprečava ulazak štetnih materija, patogenih bakterija i toksina u organizam. 

Zato je zdrava crijevna mikrobiota temelj snažnog i uravnoteženog imuniteta. Kada je mikrobiota narušena, i imunološki sistem slabi – čime se povećava rizik od infekcija i bolesti. Ponekad može da postane i pretjerano aktivan, što se vidi u slučajevima poput alergija ili atopijskog dermatitisa.

7. Čak 90 do 95% ukupnog serotonina – nervnog prenosnika poznatog i kao „hormon sreće“ – proizvodi se upravo u crijevima.

Iako ga najčešće povezujemo s mozgom i osjećajima, većina serotonina zapravo nastaje u crijevima – zahvaljujući tamošnjim ćelijama i materijama koje proizvode crijevne bakterije.

Serotonin ima brojne funkcije u tijelu. On, naprimjer, reguliše san, apetit, probavu, raspoloženje, pa čak i prag boli. U crijevima, serotonin utječe na peristaltiku, odnosno pokretanje sadržaja kroz probavni sistem.

Iako serotonin proizveden u crijevima ne može prijeći krvno-moždanu barijeru, istraživanja sugerišu da neravnoteža mikrobiote može da utječe na serotoninsku signalizaciju u mozgu, što može biti povezano s depresijom, anksioznošću i drugim psihološkim stanjima. 

8. Mikrobiota se počinje razvijati pri rođenju, a postaje stabilna oko treće godine 

Mikrobiota se intenzivno počinje razvijati već pri rođenju, kada novorođenče prvi put dolazi u dodir s vanjskim okruženjem – iako neki naučnici vjeruju da se prvi mikrobi pojavljuju već u maternici. U tome važnu ulogu ima i način porođaja (vaginalno ili carskim rezom), kao i ishrana (dojenje, adaptirano mlijeko, uvođenje krute hrane). 

Oko treće godine života, mikrobiota postaje funkcionalno stabilnija i slična mikrobioti odraslih, ali i dalje ostaje osjetljiva na promjene. Zato je raznovrsna ishrana u ranom djetinjstvu ključna ne samo za rast i razvoj, već i za sastav crijevne mikrobiote, što dugoročno utječe na imunitet, metabolizam i psihofizičko zdravlje. Tako, naprimjer, djeca koja unose više vlakana i fermentisanih namirnica, imaju raznovrsniju mikrobiotu i niži rizik od alergijskih bolesti.

Zato je važno da ishrana u ranim godinama bude raznovrsna, bogata prebioticima (vlakna), bogata probioticima (fermentisana hrana) i minimalno prerađena. 

9. Crijevno-moždana os – komunikacija koja mijenja pogled na zdravlje

Crijeva i mozak međusobno komuniciraju putem crijevno-moždane osi, kompleksnog komunikacijskog sistema koji djeluje dvosmjerno. Ta povezanost odvija se kroz više paralelnih puteva: nervnim sistemom (posebno putem vagusnog nerva), hormonalnim i imunološkim signalima te putem metabolita koje proizvodi mikrobiota.

Sve više istraživanja otkriva kako stres i ishrana snažno utječu na ovu os, a time i na naše raspoloženje, probavu i opće zdravlje.
 Više o povezanosti ishrane, stresa i probave možete da pročitate u ovom članku.

10. Stanovnici tvojih crijeva učestvuju u regulaciji tjelesne težine 

Utjecaj crijevne mikrobiote na tjelesnu težinu odvija se putem više mehanizama – kroz hormonsku signalizaciju, metabolite, upalne markere, pa čak i putem utjecaja na ponašanje. Na primjer, mikrobiota putem svojih vlastitih metaboličkih produkata podstiče izlučivanje hormona kao što su GLP-1 i PYY, koji regulišu apetit i osjećaj sitosti.

Određene bakterije čak proizvode materije koje djeluju na mozak, čime mogu da utječu na tvoje prehrambene izbore i želje – posebno one za slatkom ili masnom hranom.

Mikrobiota također može da utječe na to koliku količinu energije tijelo apsorbuje iz hrane, kao i na način na koji se ta energija troši ili pohranjuje. Istraživanja su pokazala da osobe s manje raznovrsnom mikrobiotom imaju veći rizik od nakupljanja tjelesne mase i poteškoća u njezinoj regulaciji. Više o tome kako narušena crijevna mikrobiota može da doprinese debljanju pročitaj ovdje.