Jačanjem crijeva do dobrog imunosnog sustava

U zapadnom svijetu učestalost infekcijskih bolesti zbog poboljšane higijene te cjepiva i antibiotika značajno je smanjena. Počeli smo se pouzdavati u farmaceutska sredstva, a pritom smo zaboravili na svoju odgovornost u jačanju imunosnog sustava. Na nju nas je, međutim, podsjetila posljednja epidemija koja je ponajprije pogodila ranjivije skupine s oslabljenim imunosnim sustavom.

Crijeva igraju puno složeniju i važniju ulogu nego što smo isprva mislili. Ona premašuje svoju primarnu ulogu probave i utječe na sve sustave organizma. Pritom posebnu ulogu igra crijevna mikrobiota koja se uspostavlja rođenjem te je svojim kompleksnim probavnim i metaboličkim funkcijama usko povezana s imunosnim sustavom. Crijevna mikrobiota, naime, zajedno s crijevnim epitelnim stanicama stvara zaštitnu pregradu od patogenih organizama, igra aktivnu ulogu u obrazovanju i funkciji imunosnog sustava te aktivira protuupalne i sprječava upalne mehanizme.

Imunosni sustav iznimno je složen sustav našeg organizma, koji čine mreža imunosnih stanica, tkiva i proteinskih molekula putem kojih imunosne stanice komuniciraju. Njegov vitalni zadatak jest zaštita od stranih tijela, štetnih virusa i bakterija, kao i oštećenih tkiva (zacjeljivanje rana), uklanjanje odumrlih vlastitih stanica i onih koje se ne ponašaju „pravilno” (npr. stanice raka).

Dok imunosni sustav radi optimalno, neprimjetan je. Kada radi preslabo, postoji povećan rizik od infekcija, a kada je previše aktivan, to može prouzročiti alergije, autoimune bolesti i dr.

Crijeva kao prva obrambena tvrđava

Crijeva su primarno mjesto apsorpcije prehrambenih tvari u tijelu, u njima se odvija najveća razmjena između vanjskog i unutarnjeg svijeta, te su stalno izložena stranim tijelima iz okoliša. Imunosni sustav zato neprestano mora biti „na oprezu”. Istodobno je velik dio funkcije imunosnog sustava namijenjen za nadzor našeg odnosa s crijevnom mikrobiotom. Zato je čak 80 % imunosnog sustava upravo u crijevima. 

Crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u obrazovanju, razvoju i funkciji imunosnog sustava te time u prvom redu pridonosi ravnoteži organizma.

Sama struktura crijeva sprječava jednostavan prodor u unutrašnjost tijela. Patogenima, naime, put zatvara „crijevna pregrada” koja je sastavljena od triju slojeva:

• sloja crijevne mikrobiote
• sloja crijevnih epitelnih stanica, zaštićenog slojem sluzi,
• imunosnog sustava sluznice. 

Crijevne bakterije prva su linija obrane

U oblikovanju prve linije obrane crijevna mikrobiota igra nekoliko uloga. Korisna crijevna mikrobiota naseljavanjem crijeva ponajprije sprječava da patogeni neposredno pristupe crijevnim stanicama i cirkulaciji krvi.

Kako? Korisne i štetne bakterije međusobno se natječu za prostor i prehrambene tvari, a bakterije također proizvode toksične molekule i time onemogućavaju naseljavanje patogena. Taj mehanizam zaštite crijeva neposrednim natjecanjem mikroorganizama za prehrambene tvari i prostor zovemo kolonizacijska rezistencija. 

Drugi zadatak zdrave crijevne mikrobiote usmjeren je u jačanje i održavanje pregradne imunosti, čime se ograničavaju prelazak mikroba te upale i oštećenja tkiva. Osim toga, ona time jamči vlastitu sigurnost jer bez čvrste pregrade imunosni sustav može uništavati i korisnu mikrobiotu, kao što se to događa u slučaju upalne crijevne bolesti.

Kako se to ne bi dogodilo, središnja strategija je smanjivanje kontakta između mikroorganizama i površine crijevnih stanica. To se postiže kombinacijom djelovanja crijevnih epitelnih stanica koje proizvode protumikrobne tvari i sluz, čime se ograničava kontakt između crijevne mikrobiote i crijevnog tkiva te djelovanja „lokalnih” imunosnih stanica i stvaranja protutijela IgA. Te stanice i protutijela brzo uklanjaju mikroorganizme koji su prodrli kroz stijenku crijeva. Time su crijevna mikrobiota i imunosni sustav odvojeni, ali istodobno i povezani. 

Da bi crijevne stanice mogle proizvesti dovoljne količine sluzi, važne su kratkolančane masne kiseline, koje proizvode crijevne bakterije tijekom fermentacije ugljikohidrata iz konzumirane hrane. 

Kratkolančane masne kiseline omogućuju očuvanje uskih kontakata među crijevnim stanicama i stvaraju kiseli okoliš koji je nepovoljan za patogene bakterije. Crijevna mikrobiota posredno utječe i na nastanak protumikrobnih tvari i sluzi u crijevnim epitelnim stanicama, regulira upalne mehanizme i potiče regeneraciju crijevnih stanica. Sve je to važno za održavanje snažne crijevne pregrade, zato se svaka promjena u mikrobnom sastavu odražava i na debljinu sluznice i integritet uskih kontakata među crijevnim stanicama. 

Očuvanje ravnoteže između crijevne mikrobiote i imunosnog sustava domaćina neprekidan je proces. Nepovoljan okoliš u crijevima i oslabljena struktura crijevne mikrobiote dovode do veće propusnosti crijeva te većeg prolaska mikroorganizama i lipopolisaharida (endotoksina) u krv, što aktivira imunosne reakcije i upalne procese. 

Crijevna mikrobiota kao učitelj imunosnog sustava

Jeste li se ikada zapitali kako imunosni sustav prepoznaje koje su štetne bakterije, a koje mora ostaviti na miru? 

Nakon rođenja imunosni sistem razvija se istovremeno s crijevnom mikrobiotom. Prva i izuzetno važna interakcija između crijevne mikrobiote i imunosnog sustava događa se pri rođenju. Do rođenja gastrointestinalni trakt fetusa trebao bi biti sterilan (iako se u posljednje vrijeme zaključuje da to nije potpuna istina), a do prve kolonizacije dolazi pri prolasku djeteta kroz porodni kanal. 

U tom trenutku imunosni sustav dojenčeta još nije zreo, zato je dojenčad prijemčivija za infekcije, ali s druge strane, to omogućuje da se uspostavljanje mikrobiote dogodi bez upalnih procesa. Crijevna mikrobiota šalje signale koji potiču normalan razvoj i sazrijevanje imunosnog sustava crijevne sluznice. Učinkovito reguliran imunosni sustav sluznice time sprječava prodor patogena i osigurava imunosnu toleranciju za korisne mikroorganizme. 

Crijevna mikrobiota utječe na rad cjelokupnog imunosnog sustava

Važna uloga imunosnog sustava je i omogućavanje komunikacije između udaljenih sustava u organizmu (npr. os crijeva – pluća). Komunikacija između crijeva i drugih organa (npr. pluća) odvija se putem limfne i krvne cirkulacije. Crijevna mikrobiota tako ne utječe samo na lokalni imunosni sustav nego doprinosi i imunosnim reakcijama na udaljenim mjestima. 

Učinci crijevne mikrobiote i njezinih metabolita utječu i na imunosnu reakciju drugih sluznica, npr. sluznice pluća. Još nije poznato kako se to događa, ali čini se da topljivi metaboliti crijevne mikrobiote prelaze u krvožilni sustav, a imunosne stanice na udaljenim mjestima prepoznaju ih i na odgovarajući se način odazivaju. Na primjer, mikrobiota gastrointestinalnog trakta utječe na diferencijaciju T-stanica imunosnog sustava u stanice Th1, Th2, Th17 i T pomoćnice.

Poveznica između tjelesnih sustava dvosmjerna je, zato i pluća migracijom imunosnih stanica i upalnih molekula mogu utjecati na rad crijeva.

Uz sve to ne smijemo zaboraviti da crijevna mikrobiota sintetizira neke vitamine i da crijeva reguliraju apsorpciju prehrambenih tvari. Možemo se izvrsno hraniti i konzumirati najrazličitije dodatke prehrani, ali ako crijeva ne rade kao što bi trebala, smanjena je i apsorpcija prehrambenih tvari. 

Kako ojačati imunosni sustav

Saznali smo da su imunosni sustav i mikrobiota usko povezani. Zato se na ovom mjestu ima smisla zapitati što najbolje utječe na sastav crijevne mikrobiote jer ćemo tako i ojačati imunosni sustav. Što ih povezuje?

Odgovor na to pitanje jest prehrana. Imunosni sustav i crijevna mikrobiota vrlo su osjetljivi na prehrambeno stanje domaćina. Na sastav i raznovrsnost crijevne mikrobiote snažno utječu prehrana i životni stil osobe, a crijevna mikrobiota zatim simbiotskim odnosom nadzire imunosni sustav. 

Prehrana je ključni modulator imunosnog sustava i crijevne mikrobiote

Puno prehrambenih tvari utječe na imunosni sustav. Osnova dobrog imunosnog sustava su:

• bjelančevine, 
• vitamini D, C, E i drugi antioksidansi, 
• minerali cink i selen,
• te Omega-3 zasićene masne kiseline. 

Sve te prehrambene tvari imaju važnu ulogu pri održavanju integriteta fizičkih pregrada (sluznica i kože), brzini kretanja imunosnih stanica po tijelu, stvaranju protutijela, prepoznavanju štetnih stranih tijela i reakciji na njih, te imaju antioksidativna i protumikrobna svojstva. Svaki nedostatak ključnih prehrambenih tvari pogoršava rad imunosnog sustava i smanjuje otpornost. 

Nikako ne smijemo zaboraviti na prehrambena vlakna koja su glavno gorivo korisnih crijevnih bakterija i nužna su za nastanak kratkolančanih masnih kiselina. Koliko su one važne za naš imunosni sustav saznali smo već u prethodnim odjeljcima. 

Recept za učinkovit imunosni sustav?

1. Smanjite konzumaciju vrlo prerađene hrane i namirnica na koje ste alergični ili osjetljivi jer opterećuju imunosni sustav, pa on ne može biti optimalno spreman za borbu s vanjskim napadačima. 
2. Dnevno unosite jednostruko nezasićene (npr. maslinovo ulje i avokado) i višestruko nezasićene masne kiseline (npr. ribe i sjemenke). 
3. Osigurajte dovoljan unos kvalitetnih bjelančevina životinjskog i biljnog podrijetla. Bjelančevine su građevni elementi našeg organizma, kao i imunosnih stanica, svih enzima, koji su potrebni za procese, ali i citokina – signalnih molekula koje sudjeluju u imunosnoj reakciji. 
4. Konzumirajte vlakna i probiotičke namirnice, čime možete poboljšati sastav crijevne mikrobiote i povećati proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, što je izvrstan način jačanja imunosnog sustava putem crijevne mikrobiote.
5. Svakodnevno konzumirajte barem četiri različite boje voća i povrća te time osigurajte dovoljan unos antioksidansa. 
6. Naravno, prehrana nije jedini način da podržite svoj imunosni sustav. Osigurajte i higijenu spavanja, budite aktivni u sportu i regulirajte dnevni stres tehnikama opuštanja (npr. meditacijom, tehnikama disanja, jogom). 

Kako Donat pomaže ojačati imunosni sustav 

Prirodna mineralna voda Donat svojim jedinstvenim mineralnim sastavom klinički dokazano pomaže u reguliranju probave i boljem raspoloženju. S pola litre Donata na dan poboljšat ćete probavu na potpuno prirodan način i omogućiti organizmu da apsorbira potrebne hranjive tvari koje unosimo zdravom prehranom i koje su važne za jačanje imunosnog sustava. Prema programu za podršku probavnom sustavu Donat možete piti stalno i dugoročno:

REFERENCE

Belkaid Y, Hand TW. Role of the microbiota in immunity and inflammation. Cell. 2014 Mar 27;157(1):121-41. doi: 10.1016/j.cell.2014.03.011. PMID: 24679531; PMCID: PMC4056765.

Hooper LV, Littman DR, Macpherson AJ. Interactions between the microbiota and the immune system. Science. 2012 Jun 8;336(6086):1268-73. doi: 10.1126/science.1223490. Epub 2012 Jun 6. PMID: 22674334; PMCID: PMC4420145.

Iacob S, Iacob DG, Luminos LM. Intestinal Microbiota as a Host Defense Mechanism to Infectious Threats. Front Microbiol. 2019 Jan 23;9:3328. doi: 10.3389/fmicb.2018.03328. PMID: 30761120; PMCID: PMC6362409. 

Lo BC, Chen GY, Núñez G, Caruso R. Gut microbiota and systemic immunity in health and disease. Int Immunol. 2021 Mar 31;33(4):197-209. doi: 10.1093/intimm/dxaa079. PMID: 33367688; PMCID: PMC8011437.

Yoo, Ji Youn, Maureen Groer, Samia Valeria Ozorio Dutra, Anujit Sarkar, and Daniel Ian McSkimming. 2020. “Gut Microbiota and Immune System Interactions” Microorganisms 8, no. 10: 1587. https://doi.org/10.3390/microorganisms8101587

Iddir, Mohammed, Alex Brito, Giulia Dingeo, Sofia Sosa Fernandez Del Campo, Hanen Samouda, Michael R. La Frano, and Torsten Bohn. 2020. “Strengthening the Immune System and Reducing Inflammation and Oxidative Stress through Diet and Nutrition: Considerations during the COVID-19 Crisis” Nutrients 12, no. 6: 1562. https://doi.org/10.3390/nu12061562