Zdrav probavni sustav jedan je od osnovnih preduvjeta za opće zdravlje. Naime, upravo su hranjive tvari potrebne za održavanje normalnog prehrambenog statusa koji uključuje pravilan rad metabolizma i imunosnog sustava. Naravno, da bi se hrana i hranjive tvari mogle pravilno i maksimalno iskoristiti, potreban je zdrav probavni sustav koji podrazumijeva u prvom redu očuvan crijevni integritet i uravnoteženu crijevnu mikrobiotu.
Jednostavno rečeno, probava je mehanička i kemijska razgradnja i apsorpcija hrane. Mehanički su procesi prije svega žvakanje, ali i miješanje hrane koja se u najvećoj mjeri događa u ustima, te manjim dijelom u želucu. Osim usitnjavanja hrane, u ustima dolazi i do djelomične kemijske razgradnje ugljikohidrata na jednostavnije djelovanjem enzima ptijalina, odnosno alfa-amilaze koja određeni dio polisaharida, uglavnom škroba, cijepa na jednostavnije oblike. Slina sadržava i manje količine lingvalne lipaze, enzima koji razgrađuje masti. Izrazito kiseli medij u želucu omogućuje aktivaciju enzima pepsina zaduženog za probavu bjelančevina. Osim toga, tu je prisutna i želučana lipaza koja djeluje na razgradnju masti. Nastala mješavina hrane, želučane kiseline i enzima se naziva himus. On polako ulazi u početni dio tankog crijeva koji se zove dvanaesnik, odnosno duodenum, u koji se slijevaju žuč i lužnati probani sokovi iz pankreasa (gušterače). Uloga žuči jest da djeluje na smanjivanje čestica masti koje se tada pod utjecajem enzima lipaze iz gušterače gotovo potpuno razgrađuju do masnih kiselina koje se apsorbiraju u donjem dijelu tankog crijeva. Tu se nastavlja i probava ugljikohidrata pod utjecajem pankreatične amilaze i bjelančevina pod utjecajem enzima tripsina i kimotripsina. Putujući kroz tanko crijevo, hrana se pod utjecajem mnogih enzima, ali i crijevne mikrobiote gotovo u potpunosti razgrađuje te se upravo u tom dijelu gastrointestinalnog trakta događa i najveći dio apsorpcije hranjivih tvari. Konačno, probava hrane završava u debelom crijevu. Tu se u najvećoj mjeri apsorbira voda. Međutim, upravo tu dolazi do najvećeg djelovanja crijevne mikrobiote čija je uloga metabolizam dijetalnih vlakana i rezistentnih škrobova prilikom čega dolazi do stvaranja i apsorpcije specifičnih hranjivih tvari poput kratkolančanih masnih kiselina i vitamina K.
Gastrointestinalni sustav nije zadužen isključivo za probavu, njegova izrazito važna uloga ističe se i u imunosnom smislu. Naime, u crijevu se nalazi gotovo 80 % stanica koje sudjeluju u imunosnom odgovoru, a taj „imunosni organ“ čine epitelne stanice zajedno s kemijskom barijerom sloja sluznice te stanicama urođenog i stečenog imunosnog odgovora uz prisutnu mikrobiotu. Neravnoteža u spomenutim sastavnicama dovodi do narušavanja integriteta crijevne barijere koja je povezana s patološkim stanjima. Poznato je da stanje ravnoteže crijevne mikrobiote umnogome ovisi o samoj probavi i radu crijeva, ali isto tako da sama probava i apsorpcija znatno ovise i o stanju crijevne mikrobiote. To je međuovisnost i međuodnos koji djeluje recipročno, a ovisi o vanjskim čimbenicima, ponajprije o kvaliteti prehrane i životnom stilu pojedinca.
Najbolji je način održavanja zdravog probavnog sustava i uravnoteže crijevne mikrobiote držati se načela pravilne prehrane i dobrog životnog stila. Najvažniju podršku probavnom sustavu omogućuju raznolikost i uravnoteženost. Neke komponente određenih namirnica, osim vitamina i minerala, mogu znatno utjecati na zdravlje crijeva i mikrobiotu, a to su vlakna, probiotici, prebiotici i polifenoli. Prehrambena vlakna, rezistentni škrob i dovoljne količine tekućine od iznimne su važnosti za probavni sustav, njegovo čišćenje i održavanje odgovarajuće crijevne raznolikosti.
Bitno je imati na umu da je put hrane i hranjivih tvari potpuno jasan te da danas znamo kako si možemo osigurati dobar prehrambeni status i zdrav probavni sustav. Pravilna prehrana bogata prirodnim i svježim namirnicama uz pravilnu hidraciju i aktivan životni stil siguran je preduvjet za odgovarajući imunosni odgovor, ali i dobar rad svih organskih sustava u našem tijelu.
Kako povećati apsorpciju hranjivih tvari, optimizirati rad probavnog sustava, omogućiti jačanje imunosti i pripremiti organizam za zimu?
Znamo da pravilna prehrana ima glavnu ulogu u tome da budemo što zdraviji. Uravnotežena prehrana podrazumijeva prehranu bogatu vitaminima, mineralima, fitonutrijentima, antioksidansima i drugim mikronutrijentima iz svježeg voća i povrća. Bogata je i makronutrijentima (bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima) koji nas opskrbljuju energijom iz nemasnog mesa, masne ribe, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, graha i mahunarki.
Donat Imuno program priprema vaše tijelo za optimalno iskorištavanje hranjivih sastojaka iz prehrane i jača imunost na potpuno prirodan način.
Zbog visokog udjela bioaktivnih tvari iz hrane koja se preporučuje u programu Donat Imuno (bjelančevina, vitamina D, C i E i mnogih drugih antioksidansa, minerala, magnezija i cinka, omega-3 masnih kiselina i prehrambenih vlakana) predložena prehrana i protokol pijenja Donata djeluju istodobno na više razina: protuupalno, antioksidativno i antimikrobno.
Program Donat Imuno nudi konkretne jelovnike i plan pijenja Donata koji je osmišljen s jasnim ciljem i dokazanim povoljnim djelovanjem na rad probavnog sustava i odgovarajući imunosni odgovor.
Briga o probavi briga je o jačanju imunosnog sustava. Zajedno sa stručnjacima za vas smo razvili besplatan 30-dnevni vođeni program zdravlja Donat Imuno, koji će osigurati podršku radu probavnog sustava i time ojačati rad imunosnog sustava.
Literatura:
Blaak EE, Canfora EE, Theis S, Frost G, Groen AK, Mithieux G, Nauta A, Scott K, Stahl B, van Harsselaar J, van Tol R, Vaughan EE, Verbeke K. (2020)Short chain fatty acids in human gut and metabolic health. Benef Microbes. 2020 1;11(5):411-455. doi: 10.3920/BM2020.0057.
Chang, CS., Kao, CY. (2019) Current understanding of the gut microbiota shaping mechanisms. J Biomed Sci 26, 59. https://doi.org/10.1186/s12929-019-0554-5
Chelakkot, C., Ghim, J. & Ryu, S.H. (2018) Mechanisms regulating intestinal barrier integrity and its pathological implications. Exp Mol Med 50, 1–9. https://doi.org/10.1038/s12276-018-0126-x
Thursby E, Juge N (2017) Introduction to the human gut microbiota. Biochem J 474 (11): 1823–1836. doi: https://doi.org/10.1042/BCJ20160510
Hills RD, Pontefract BA, Mishcon HR, Black CA, Sutton SC, Theberge CR.(2012) Gut Microbiome: Profound Implications for Diet and Disease. Nutrients. 2019; 11(7):1613. https://doi.org/10.3390/nu11071613
Jeffery IB, O’Toole PW. (2013)Diet-Microbiota Interactions and Their Implications for Healthy Living. Nutrients. 5(1):234-252. https://doi.org/10.3390/nu5010234
Kathleen L. Mahan, Janice L. Raymond (2017) Krause’s food & the nutrition care process, FOURTEENTH EDITION 978-0-323-34075-5, Elsevier Inc.
Peyrot des Gachons C, Breslin PAS. (2016) Salivary amylase: digestion and metabolic syndrome. Curr Diab Rep. 16(10):102. doi:10.1007/s11892-016-0794-7
Şanlier N, Gökcen BB, Sezgin AC (2019). Health benefits of fermented foods. Crit Rev Food Sci Nutr. 59(3):506-527. doi: 10.1080/10408398.2017.1383355.
Wan MLY, Co VA, El-Nezami H. (2021) Dietary polyphenol impact on gut health and microbiota. Crit Rev Food Sci Nutr. 61(4):690-711. doi: 10.1080/10408398.2020.1744512. Epub 2020 Mar 25. PMID: 32208932.
Odaberi poglavlje:
