Prebiotici – hrana za dobre bakterije

Podijeli sa prijateljima:

Zdrava probava temelj je zdravlja cijelog organizma. U našim se crijevima nalazi čak od 70 do 80 % cijelog imunološkog sustava. U probavnom sustavu, točnije u crijevima, naime, žive milijarde bakterija. Mnoge od tih bakterija potrebne su i vrlo korisne, a osim dobrih bakterija, u crijevima se nalaze i one koje su štetne. Vjerojatno ste već čuli za one dobre i korisne – zovu se probiotici. A u vezi s njima tu je još jedan sličan i također vrlo važan pojam: prebiotici. U kakvom su odnosu ti prEbiotici s prObioticima otkrivamo vam u narednim redovima.  

Obnovimo znanje

Više o probioticima i njihovoj važnosti za naše zdravlje možete pročitati u zasebnom članku, ali kratak rezime zasigurno ne škodi: probiotici su zdrave bakterije koje žive u našim crijevima i u primjerenim količinama blagotvorno djeluju na zdravlje cijelog organizma. Postoji nekoliko razloga za to:

Probiotici tako sudjeluju u vrlo važnoj, zadnjoj fazi probave, štite tijelo od patogenih mikroorganizama na način da svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za njihov rast, uključeni su u sintezu nekih vitamina B skupine te vitamina K i važni su za normalnu funkciju obrambenog sustava.

Presudna je ravnoteža dobrih i loših bakterija

Kao što smo već rekli, osim dobrih bakterija, u našim crijevima nalaze se i one koje su štetne. Upravo ravnoteža dobrih i loših bakterija određuje kako će funkcionirati probavni sustav, što se u konačnici odražava na naše cjelokupno zdravlje. 

Postoje mnogobrojni čimbenici koji mogu narušiti tu ravnotežu, poput stresa, nepravilne i neuravnotežene prehrane, psihofizičke iscrpljenosti, kroničnih bolesti i povišene tjelesne temperature, a važno je spomenuti i uporabu lijekova, posebno antibiotika. Posljedica je narušene ravnoteže porast broja „loših“ bakterija što nerijetko dovodi do pojave raznih zdravstvenih tegoba među kojima su proljev, opstipacija, nadutost, nedostatak važnih vitamina i minerala zbog ograničene apsorpcije iz crijeva, ali i smanjenje funkcije obrambenog sustava. Drugim riječima, crijevna mikroflora podložna je promjenama i potrebno ju je redovito obnavljati. To činimo na način da pazimo da je u našim crijevima uvijek dovoljno probiotika. Od velike pomoći su nam pritom i prEbiotici – hrana za dobre bakterije.

Što su prebiotici?

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (ugljikohidrati) podrijetlom iz bilja – najčešće iz čičoke (biljka s gomoljem sličnim krumpiru) i cikorije.  Prebiotici hrane dobre bakterije u našim crijevima i omogućuju im da prevladaju one potencijalno štetne u smislu brojnosti.  Prebiotici se dodaju u fermentirane mliječne proizvode kako bi pospješili preživljavanje probiotika. Mogu se rabiti i kao zamjena za šećer ili mast. Velika je prednost njihova moguća primjena i u dijabetičara, s obzirom na to da imaju niski glikemijski indeks.

Najviše su proučavani prebiotici inulin i oligofruktoza. Mnogobrojne laboratorijske studije pokazale su njihovo pozitivno djelovanje na ravnotežu crijevne mikroflore. Inulin i oligofruktoza stimuliraju rast laktobacila i bifidobakterija za koje je znanost dokazala mnoge pozitivne zdravstvene učinke na organizam. Upravo su različite vrste rodova bifidobakterija i laktobacila probiotici koje najčešće upotrebljavamo i dodajemo svojoj prehrani. No osim inulina i oligofruktoze postoje i drugi sastojci koji imaju prebiotički efekt.

Različiti prebiotici prisutni su u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo

Želimo li tijelo opskrbiti prebioticima, ne trebamo posezati za dodacima prehrani, već je dovoljno posegnuti za namirnicama koje inače svakodnevno unosimo u svoje tijelo. Izvrstan i vrlo popularan izvor prebiotika je korijen cikorije zbog okusa sličnog okusu kave, a ne sadržava kofein. Luk i češnjak isto tako nisu samo ukusni dodaci našim jelima, već odlično djeluju kao izvor prebiotika. Neka istraživanja pokazala su da oni, naime, potiču rast korisnih bifidobakterija u crijevima. Na taj način istodobno sprječavaju rast potencijalno opasnih bakterija. 

Valja spomenuti i ječam te zobenu kašu, jer oni sadržavaju beta-glukan. Beta-glukani su predmet mnogobrojnih znanstvenih istraživanja, pa su tako neka od njih i dokazala da beta-glukani iz ječma i zobene kaše potiču rast probiotika, i to iz roda laktobacila. Banane su također predmet mnogih istraživanja. Nezrele (zelene) banane sadržavaju veliku količinu takozvanog otpornog škroba za koji je znanost dokazala da ima prebiotički učinak.

Redovita konzumacija namirnica koje su bogate prebioticima može znatno utjecati na zdravu ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima, a time i na zdravlje cijelog organizma.

Često postavljena pitanja

1. Što su prebiotici?

Prebiotici su neprobavljive komponente hrane koje hrane dobre bakterije u našim crijevima i omogućuju im da prevladaju one potencijalno štetne u smislu brojnosti.

2. Zašto su prebiotici tako korisni?

Naša crijevna mikroflora se neprestano mijenja. Ona se sastoji od korisnih i štetnih bakterija, a o njihovom pravilnom omjeru ovisi naše zdravlje. Prebiotici hrane zdrave bakterije i tako osiguravaju da ih u pogledu brojnosti bude više od štetnih, čime osiguravaju da u našim crijevima vlada ravnoteža.

3. Koji čimbenici narušavaju ravnotežu naše crijevne mikroflore?

Postoje mnogobrojni čimbenici koji mogu narušiti tu ravnotežu, poput stresa, nepravilne i neuravnotežene prehrane, psihofizičke iscrpljenosti, kroničnih bolesti i povišene tjelesne temperature, a važno je spomenuti i uporabu lijekova, posebno antibiotika.

4. Koje su posljedice narušene ravnoteže u crijevnoj mikrobioti?

Najčešće posljedice poremećene ravnoteže u crijevnoj mikroflori su proljev, zatvor, nadutost i oslabljen imunološki sustav zbog nedostatka vitamina i minerala koji se ne mogu apsorbirati u crijevima.

5. U kojim se namirnicama nalaze prebiotici?

Važni izvori prebiotika su, primjerice, korijen cikorije, luk i češnjak te zobene pahuljice.

Odaberi poglavlje:

Salata od riže sa šparogama

    Uključite se u vođene
    programe zdravlja Donat

    Prijavite se za besplatne programe, koji će vam pomoći
    na putu do pravilne probave, zdravih navika i dobrobiti,
    a time i do bolje kvalitete života.